Na mezarju u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari mjesec dana pred obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima "sigurne zone" UN-a Srebrenica tišinu "remeti" tek nekoliko djelatnika koji obavljaju završna postavljanja nišana za 175 ukopanih jula prošle godine.

"Što se tiče nas i ovog dijela organizacije na koji mi možemo uticati, mi smo apsolutno spremni da sutra sve krene", ističe u razgovoru za Anadoliju Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima "sigurne zone" UN-a i načelnik Opštine Srebrenica.

Navodi da je Organizacioni odbor prethodne sedmice usvojio finalni program koji će biti njihova "vodilja do 11. jula".

"Ostaje još segment sigurnosti koji je ponajvažniji u svemu tome. Učesnici su sve policijske, odnosno sigurnosne agencije BiH. Poučeni posjetom pape Franje vidimo da se veliki događaji mogu u ovoj zemlji odvijati bez ikakvih problema. Ukoliko budemo imali ovakvu pažnju policijskih i sigurnosnih agencija, mislim da ništa ne bi trebalo ugroziti ovaj događaj. Sve što imamo u dijelu koji pripada Organizacijskom odboru mislim da će biti u redu", naveo je Duraković.

Rekordni Marš mira
Istakao je da početkom jula "počinju konkretne aktivnosti u okviru obilježavanja, posebno 8. jul koji je početak Marša mira koji će ove godine biti sa više učesnika nego što je to slučaj do sada".

Predsjednik OO otkriva kako se na 20. godišnjicu genocida nad Bošnjacima "sigurne zone" UN-a Srebrenica na Maršu mira očekuje rekordnih 10-tak hiljada osoba.

"Ono čime sada baratamo, očekujemo 10-tak hiljada ljudi. Ako ne, onda ne manje ispod sedam hiljada obzirom da se već vrše registracije putem web-stranice i putem direktnih poziva u kabinet načelnika i smatram da je to broj veći nego prethodnih godina. Mislim da smo jedne od godišnjica imali oko 8.000 učesnika, odnosno između 7.500 i 8.000. Tada smo to sve proveli u najboljem redu tako da par hiljada više ili manje neće sigurno predstavljati nikakav problem", poručio je Duraković.

Do sada je u Memorijalni centar Srebrenica - Potočari ukopano 6.241 osoba, a očekuje se da smiraj ove godine na pune dvije decenije od genocida u Srebrenici koji se desio 11. jula 1995. godine nađe još oko 115 žrtava čime će se ukupna brojka popeti na 6.356. U srebreničkoj golgoti su ubijene 8.372 osobe, a strahuje se da ta brojka nije konačna.

"Broj žrtava koji će biti ukopan ovisi o tome koliko porodice pristaju da ukopaju dijelove tijela. Većina njih koja se kopa nalazi se u više masovnih grobnica i različitih lokacija tako da je procesu identifikacije i sklapanja zaista teško doći do kompletnog tijela. Porodice su te koje posljednje daju amin na ukop. Ove godine do sada imamo 115 identifikovanih žrtava. Očekujemo da će taj broj porasti za nekih desetak do jula. To je stav porodica", naglašava Duraković.



On navodi kako je za 800 osoba pronađena jedna ili nekoliko kostiju, ali identifikacije ne mogu ići u finalni proces dok porodice ne pristanu na to.

Delegacije dolaze iz cijelog svijeta
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine potvrdio je za Anadoliju kako u Srebrenicu ovog 11. jula sigurno dolaze: Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, princeza Anne iz Velike Britanije, kraljica Nur iz Jordana, kao predstavnica ICMP-a, te predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Slovenije Borut Pahor i Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović, dok iz Evrope dolazi veliki broj ministara vanjskih poslova.

No, špekulacije o tome, prvenstveno medijske, ko će doći u Srebrenicu 11. jula ne prestaju. Potvrđuje to i Duraković.

"Nažalost to je tako kada je riječ o velikim ljudima, velikim osobama i velikim događajima. Naravno, uvijek se oko toga špekulira. Imamo neke neoficijelne verbalne potvrde na koje ne računamo dok ne dobijemo pismenu potvrdu. Ono što ja mogu reći je da dolaze prvi ljudi zemalja u okruženju: Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, a mi očekujemo uskoro potvrdu nekog od viših zvanica iz Srbije. Znamo da je predsjednik Tomislav Nikolić već negirao dolazak, ali premijer Aleksandar Vučić je bio neodređen tako da čekamo tu potvrdu. I vrlo nam je važno kako se zemlje u okruženju postave naspram toga", poručuje Duraković.

On se obratio višim predstavnicima ministarstava vanjskih poslova u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Sarajevu od kojih je zatražio da na vrijeme i blagovremeno dostave potvrde svih učesnika.

Pozicija VIP zvanica
Izgradnja betonskih potpornih podzida oko kojih se posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine digla "velika prašina" s obzirom da je namijenjena za "VIP goste" i da "puno košta" završena je i označena žutom trakom kao znak zabrane pristupa na ploče.



Iako tri reda ploča dominiraju mezarjem ne izgledaju impozantno. Jasno su vidljivi ostaci betona, grubih radova, što jasno ukazuje da se "VIP loža" nije nešto posebno "dotjerivala".

Pitali smo Durakovića stoje li navodi koji su se u proteklo vrijeme pojavili u nekim medijima u bh. entitetu FBiH optužujući Organizacioni odbor i Memorijalni centar Srebrenica - Potočare za rastrošnost.

"To ne samo da su teške optužbe, to su bezobrazne optužbe i uvredljive za sve i porodice na koncu obzirom da u Organizacionom odboru učestvuju svi: udruženje majki, udruženja demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida, porodica šehida i poginulih boraca, načelnik općine, druge institucije... Mi smo zajednički donijeli odluku, poučeni iskustvom iz prošlosti, pod Musalom, koja je vjerski objekat, se prave velike gužve i predstavljaju problem i Islamskoj zajednici kao nosiocu vjerskog dijela programa i građanima koji dođu u centar i na neki način se izgube", navodi Duraković.

Kako je rekao, cilj je rasteretiti centralni dio gdje su Musala, tabuti i gdje se klanja dženaza.

"Mi smo došli do ideje da one koji dolaze tu, a nisu islamske vjeroispovijesti, izmjestimo, a da imaju doživljaj šta se u ustvari tu dešava. Mi nismo htjeli da ministar vanjskih poslova Francuske stoji ispod tabuta dok ih građani nose preko njegove glave. Taj je doživljaj malo čudan, jer ljudi se zbune i ne dožive šta mi to u stvari radimo. Mi smo htjeli reći da smo mi civilizovan, evropski narod, muslimani koji na vjerski način odaju posljednju poštu svojim najmilijim koji su ubijeni u genocidu" zaključio je Duraković.

Dodao je da su na prijedlog Harisa Pašovića, uz pristanak majki i osoba iz Organizacionog odbora, zajednički donijeli odluku da lokaciju naprave iznad Memorijalnog centra. Istakao je Duraković da troškovi nisu veliki, jer su napravljeni obični betonski podzidi.

Bez govora i načelnika
Zanimalo nas je da li će ove godine 11. jula u Srebrenici biti "političkih govora".

"Mi ćemo ove godine imati komemoracijski dio, mjesto gdje će biti obraćanja. Mi ćemo ponuditi većini ovih zvanica, koje su za nas vrlo bitni, i njihova poruka će biti vrlo bitna, da se u kratkom govoru obrate javnosti. To je naša odluka. Nikakvih govora, čak ni moj ove godine neće biti u mezarju", istakao je Duraković.



On navodi da je komemoracijski dio nešto što je neophodno i da "smo u zabludi ako mislimo da samo trebamo doći, klanjati dženazu i predati selam".

"Ovo je planetarni događaj gdje će nestati dženaza. Jednog dana ćemo imati samo sjećanje i komemoraciju. Ako ne budemo to imali u obliku nekoga dešavanja, nekog sadržaja i programa bojim se da ćemo jednoga dana imati ono mezarje zaraslo u žbunje tako da niko o tome neće voditi računa. Naš cilj je da od toga napravimo planetarni događaj i da se to dešava i poslije nas", poručio je Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima "sigurne zone" UN-a Srebrenica i načelnik Opštine Srebrenica.