-Najprije sam određene odlomke iz Kur’ana ispisivao na različitim kartonima i tako sam stekao iskustvo. Nakon preporuke ljudi iz struke odlučio sam početi s ispisivanjem Kur’ana na drvetu - kazao je ovaj vrsni kaligraf.

Sanija (Džanković) Turbedar iz Novog Pazara čuva Muratovo turbe nedaleko od Prištine preko 43 godine. Udata je u porodicu Turbedara, čuvara Turbeta. Ova porodica turbedara se ranije prezivala Buhara i došla je ovdje iz Uzbekistana prije 500 godina i od tada oni ovdje žive i u tradiciji im je da čuvaju i održavaju Turbe. Mnogobrojni turisti dolaze na ovo mjesto. Posjetili smo je i razgovarali sa njoj o njenom životu i radu ovdje.

Sjetimo se da su udarili na čast naših majki i sestara, da su ubijali našu djecu, žene i starce, da su rušili naše gradove, palili biblioteke, bombardovali muzeje i pozorišta. Na ovome mjestu smo osjetili i strah i glad i žeđ u jednom danu. Ovo je mjesto naše velike kušnje, ali i mjesto s kojega se uzdigao duh naše slobode, iskovan u viteštvu i hrabrosti naših sinova i kćeri.

Hafiz se bavio pisanjem i drugih djela, kao i pisanjem poezije. Ono što je također nezaobilazno jeste i originalni mevlud koga je napisao ovaj veliki alim svoga vremena, a među alhamijado mevludima poema Sejjida Zenunovića je najoriginalnija. S toga, svojim djelima i radom ovaj veliki alim nam je ostavio u amanet obavezu izučavanja i sjećanja kako na njega samoga, tako i na njegova djela.

- Kada se okupljamo u našim mjestima gdje su počinjeni zločini nad nama, svjedočimo naše jedinstvo i odlučnost u traganju za istinom i pravdom. Danas, kada smo se okupili u ovom svečanom činu otvaranja obnovljene džamije u Orahovici, svjedočimo našem jedinstvu i snazi u ovom dobrom djelu njegovanja naše vjere i tradicije.

Program je nastavljen spletom ilahija i kasida u izvođenju Mustafe ef. Isakovića i hora džemata Hidaje uz muzički aranžman Rejjana Sarajlića, Darisa Sarajlića i Amela Đilovića, kao i raznovrsnim sadržajima, koje su pripremile mekteblije našega mekteba. U prvom dijelu programa obratili su se još Nusret ef. Hodžić i dr. Haris Uzunović, koji je prisutne informisao o stanju projekta kupovine prostorija.

Emanet obuhvata sve stvari vjere: namaz, zekat, post mjeseca ramazana, hadž, džihad i ostale ibadete, preuzimanje uprave nad narodom, pravednu podjelu imetka, pomoć i ispunjavanje prava onoga kome je učinjeno nasilje, pravednost pri donošenju odluka i presuda i čuvanje tijela od svega zabranjenog i štetnog.

Kako su Osmanlije Balkan zauzele u prvoj polovini 15. vijeka i uspostavile administrativno-pravnu vlast, tako je došlo do bogatog preplitanja različitih tradicija na relativno malom prostoru. U novonastaloj situaciji, stanovništvo od osvajača prihvata mnoge kulturne odlike koje su kompatibilne sa domaćom kulturom. Ta su preplitanja, naravno veoma upečatljiva u kulturi onog dijela stanovništva koje prihvata religiju nadirućeg Carstva. Dodir kultura možda je najočigledniji upravo u alhamijado literaturi u kojoj je pismo arapsko, a jezik domaći, narodni.

Nije šala pobiti 8372 nedužna Bošnjaka i Bošnjakinje, potom ih bagerima zagrnuti na više lokacija, pa ih premjestiti u druge masovne grobnice, pa godinama prešućivati lokacije masovnih grobnica, pa uporno negirati genocid! Nije to običan zločin, već dobro isplanirani i provedeni genocid koji traje i koji porodice šehida podrinja i sve nas ponižava, vrijeđa i tiho ubija.

Centralnom događaju ovogodišnje manifestacije prisustvovao je veliki broj gostiju i vjernika te visoke zvanice Islamske zajednice i društveno političkog Unsko sanskog kantona i Općine Sanski Most. Po ustaljenoj tradiciji, manifestacija je započela okupljanjem učesnika u haremu Hamzibegove džamije, ali je jaka kiša onemogućila defile učesnika kroz centar grada. Dešavanja su se potom preselila na lokalitet Musalle u Donjem Kamengradu.

Najviša cijena plaćena za hadž je iz Bosne i Hercegovine 4.168 eura i Makedonije 4.100 eura, dok će vjernici iz Albanije platiti najnižu cijenu od 3.500 eura.

Iako u većini zemalja regiona prijava za hadž još uvijek traje, očekuje se da će najviše hodočasnika otići na hadž iz BiH, 1.680 osoba, a najmanje iz Hrvatske, 15 osoba.

Braćo i sestre, jesmo li svjesni ovih kur'anskih naredbi i toga kakve nagrade za njih slijede? Učimo li i izučavamo li Kur'an, jesmo li svjesni kada ga učimo da učimo najsavršeniji Allahov, dželle še'nuhu, govor, koji je uputa čovječanstvu, primijenjujemo li kur'anske istine u našim životima, klanjamo li namaz i odgaja li ga nas naš namaz i spriječava li nas od razvrata i grijeha i spominjemo li mnogo našeg Gospodara, svjesni da nas Allah, subhanehu ve te'ala, vidi i da vidi sve što mi radimo i On zna ono što je u našim srcima i mislima?

Ispraćaju konjanika na At Mejdanu prisustvovao je i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je i tradicionalno predao bajrak općine. Kazao je kako zbog lošeg vremena manja grupa učestvuje u ispraćaju s At Mejdana i da će ih na kraju biti oko 50.

Izjavio je kako se već devet godina organizira ispraćaj konjanika s At Mejdana i smatra da su Ajvatovica i ispraćaj konjanika značajni za turističku ponudu grada, ali i zemlje.

Manifestacija je počela u petak kada je u novosagrađenoj džamiji reisu-l-ulema dr. Kavazović održao hutbu u predvodio džumu-namaz. Nastavljena je mevludom u petak. Svečani čin otvorenja novosagrađene džamije je održan u subotu, 23. juna 2018., a manifestacija je završena svečanom večerom u subotu.

Svi moramo pokazati mnogo više odgovornosti i brige za domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ona je ranjena i usamljena. Njeni prijatelji su daleko, a dušmani blizu. Raselili su nas u nadi da ćemo zaboraviti ko smo i odakle smo.