Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Teme

U New Yorku na manifestaciji u povodu Dana nezavisnosti BiH govorili ambasador Sven Alkalaj, Salih Brkić, Aida Šehović i Damir Huremović
AMBASADOR ALKALAJ: PUT BIH KA EUROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA NEMA ALTERNATIVE
Autor: Tim Bošnjaci.Net
Objavljeno: 01. March 2020. 22:03:33

S DESNA: Salih Brkić, ambasador Sven Alkalaj, Aida Šehović i dr. Damir Huremović


U subotu večer, 29. februara, na Manhattanu, srcu New Yorka, u organizaciji Bosnasko-hercegovačkog islamskog centra (BHICNY) i Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA), održana je manifestacija u povodu 1. marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovini.

Specijalni gost manifestacije je bio nj.e. Sven Alkalaj, ambasador u Misiji BiH pri u UN-u, Salih Brkić, jedan od najboljih bh. novinara i ratnih fotoreportera, autor 15-tak dokumentarnih filmova, zatim umjetnica Aida Šehović i dr. Damir Huremović, aktivista njujorške BH zajednice.

Manifestacija je bila podijelja u dva dijela, dvije izložbe slika i panel.

“Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici” je Brkićeva izložba fotografija koje svjedoče o obimu genocida nad Bošnjacima, dok umjetnica Šehović svoj rad je predstavila na posterima, 15 godina Nomadskog spomenika “Što te nema”.

Nakon intoniranja državnih himni Bosne i Hercegovine i SAD, voditeljica programa Adila Kardović Todić pročitala je pjesmu o Bosni od autora Enesa Kišovića, te u ime organizatora manifestacije čestitala 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Učenjem fatihe i minutom šutnje predan je rahmet za sve žrtve genocida i sve one koji su ugradili svoje živote u temelje države Bosne i Hercegovine.

AMBASADOR ALKALAJ: ŽRTVE KOJE SMO PODNIJELI OBAVEZUJU NAS NA TRAJNO SJEĆANJE I JAČANJE NAŠE DOMOVINE BOSNE I HERCEGOVINE



AMBASADOR ALKALAJ: Sve ove rušilačke aktivnosti člana Predsjedništva BiH, koji bi trebao da promoviše i poštuje Ustav BiH, neće proći i biti će sasječene u korjenu, jer za to imamo podršku svih demokratskih snaga u borbi protiv neofašizma koji je u porastu i ponovo diže glavu.


Nakon predstavljanja učesnika panela, obratio se ambasador u Misiji BiH pri UN nj.e. Svena Alkalaj, pozdravljajući i čestitajući 1. mart – Dana nezavisnosti BiH građanima Bosne i Hercegovine u dijaspori, i svima onima koji Bosnu i Hercegovinu smatraju za svoju domovinu.
- Izuzetno sam sretan što sam pozvan na ovaj skup. Posebno se zahvaljujem organizatoru na pozivu, rekao je ambasador Alkalaj, nastavljajući:

- Na današnji dan, prije 28 godina, tačnije 29. februara i 1. marta 1992 . godine građani Bosne i Hercegovine su izašli na referendum o samoopredjeljenju i dali glas za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Toga dana, građani su jasno i nedvosmisleno kazali da je došlo vrijeme da, nakon vijekova tuđih uprava, Bosna i Hercegovina vrati suverenitet i historijski utemeljenu relevantnost.
Preko 2 miliona, tj. 67% građana BiH je izašlo na referendum i sa 99.7% dalo glas ZA nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.



Već 6.aprila EU je priznala BiH, a SAD su to učinile dan kasnije tj. 7. aprila, čime su se stekli uslovi da BiH postane članica UN i to 22. maja iste godine.

Nažalost, ono što je uslijedilo nakon te odluke bila je to brutalna agresija na našu zemlju, njene narode i građane, na sve ono što su generacije Bosanaca i Hercegovaca zajednički stvarale kroz historiju. U toj borbi podnijeli smo velike žrtve i gubitke. Međutim, otpor koji smo pružili, hrabrost, odlučnost i upornost u odbrani naše obnovljene nezavisnosti, zauvijek će ostati u sjećanju, kako u zemlji tako i u svijetu.

Žrtve koje smo podnijeli obavezuju nas na trajno sjećanje i kontinuirano činjenje svakoga od nas, onoliko koliko je u našoj moći, na jaĉanju naše domovine kroz predanost, odgovornost i istrajnost u izvšavanju historijskih zadataka i obaveza.



Bosna i Hercegovina je neosporno dio evropskog geografskog i civilizacijskog prostora i po svemu zaslužuje da bude dio velike evropske porodice.

Uvjeren sam da imamo dovoljno energije i potencijala da to postignemo zajedno.

Ambasador Alkalaj je naglasio da put BiH ka euroatlantskim integracijama nema alternative, jer samo članstvom u NATO-u imamo sigurnost od eventualne agresije onih kojima BiH ovakva kakva je smeta i remeti ekspanzicionističke planove. Dok članstvom u Evropskoj uniji osiguravamo ekonomski prosperitet, građansku državu, vladavinu prava, sigurnu državu u kojoj će svim građanima biti osigurana i zaštičena osnovna ljudska prava.



- Bosna i Hercegovina je identitet viševijekovne tolerancije i zajedničkog života svih njenih stanovnika. Tako je bilo, tako je i sada, tako će, uprkos svemu, i ostati.
Ova domovina je naša, druge nemamo i zato imamo obavezu raditi u njenu korist, raditi u korist njenih građana, osigurati im dostojanstven život i jednaka prava. To moramo zbog naše omladine, ali i budućih generacija koje će se rađati i nastanjivati u ovoj zemlji, trebamo iskoristiti potencijale koje imamo i zajedno napraviti drugačiju zemlju – zemlju za sve nas uvažavajući sve evropske standarde i demokratske vrijednosti.

Svjedoci ste brojnih napada na našu zemlju sa raznih strana, kao i iznutra gdje se ucjenama i blokadama pokušava zaustaviti put BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji.

Idu sve otvoreniji i drskiji napadi na funkcionisanje i provođenje reformi, Ustavni sud, blokade rada svih institucija, pa i zagovaranje podjele i secesije BiH.



Vidite i danas kad obilježavamo ovaj dan, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik osporava ovaj datum i na sve moguće načine opstruira napredak BiH na NATO i putu u Evropsku uniju. Osporava dan za koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno presudio da je to Dan nezavisnosti, zvanični praznik BiH, a ne neki 9. januari ili slični datumi.

Sve ove rušilačke aktivnosti člana Predsjedništva BiH, koji bi trebao da promoviše i poštuje Ustav BiH, neće proći i biti će sasječene u korjenu, jer za to imamo podršku svih demokratskih snaga u borbi protiv neofašizma koji je u porastu i ponovo diže glavu.

Međutim, takvi napadi prolaznih političara neće i ne mogu dovesti u pitanje državu koja traje već hiljadu godina.



Oni znaju da će Bosne i Hercegovine biti, s njima ili bez njih i da će završiti na smetljištu historije prezreni od svih, pa i od svog naroda.

Budućnost je na strani mira i integracija. Na strani svih onih koji vole svoju zemlju, koji žele da njihova djeca žive i školuju se u stabilnoj, prosperitetnoj, slobodnoj i sigurnoj državi, ravnopravnoj članici NATO-a i Evropske unije, zaključio je ambasador Alkalaj čije obraćanje je u više navarta prekidano aplauzima prisutnih. (Obraćanje ambasadora Alkalaja objavit ćemo u cjelosti).

BRKIĆ: U BOSNI OSIM GENOCIDA IZVRŠEN JE URBICID I KULTOROCID




Salih Brkić, bez sumnje je jedan od najboljih bh. novinara koji je u toku agresije brižno bilježio svaki detalj koji bi mogao biti dokaz i svjedočiti o genocidu i ratnim zločinima protiv čovječnosti. Najzad i bio je svjedok Haškog tribunala protiv ratnih zločinaca:

- Bio sam sudionik vemena kad se desio referendum, sretan sam što sam mogao izvještavati o tim događajima. Zatim je govorio o ratnim događajima i uništenom blagu u ratu. Gledao sam očima kako se gađa kulturno- historijsko blago Bosne - Kula Huseina kapetana Gradaščevića. Napomenuo je da su u Bosni osim genocida izvršeni urbicid i kultorocid, granatiranje sarajevske Vijećnice gdje je u plamenu sagorilo više miliona knjiga.



Recitovao je na njemu svojstven način poemu Mustafe Novalića, novinara i izvještača s gradačačkog ratišta “Moja jedina domovina je Bosna”. Govorio je o teškoćama i problemima bosanskog insana uopće.

Aida Šehović je govorila o nastanku projekta “Što te nema”. To je počelo zbog ljutnje i razočarenja zbog idolentnosti ostatka svijeta o događajima u Bosni i genocidu u Srebrenici. Sada zajednice u evropskim gradovima i Bosni pomažu postavku spomenika. Naglasila je da ove godine spomenik ide u Srebrenicu. Ona je napomenula da se genocid desio u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je zločin i protiv čovječnosti.



Dr. Damir Huremović je istakao:
- Nekoliko stvari o važnosti Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Mi ne možemo dopustiti da budemo definirani djelima drugih. Mi to moramo učiniti svojim vlastitim naporima i uspijesima. Prvog marta Bosna je natavila svoju hiljadugodišnju priču.

Djevojčice Dženana Muminović, Adna Hećimović i Zejneb Budimlić su dirljivo odrecitovale pjesmu o Bosni. One su u tradicionalnoj bosanskoj nošnji prije početka panela dočekivale goste na ulazu.



Muharem Purišić, predsjednik BANA u ime ove organizacije čestitao je Dan nezavisnosti BiH. Ukratko se dotakao o BANA i njenim principima djelovanja. Izrazio je tri želje:
1. Da se Bosna i Hercegovina nikad ne nađe u ratu.
2. Da se svi koji su van Bosne jednog dana vrate u Bosnu.
3. Da naum dušmana se nikad ne ostvari.

Pozvo je da Bosanci i Bošnjaci se bore za Bosnu i njen prosperitet.

Salih Brkić poklonio je Purišiću dokumentarni film „Majka Hatidža“, zajedno s njim su dva još filma „Dječak s rukama starca“. To je dječak koji je imao 16 godina i probijao se do slobodne teritorije 9 mjeseci. I treći fim je “Zar ovo nije genocid”?



Brkić je također uručio zahvalnicu BHICNY koju je primio Senad Ahmetović.

IZLOŽBA SLIKA I POSTERA
“Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici” i “Što te nema”




Svaka slika je priča za sebe. Svaka ima neku posebnost i upravo ne samo da govori o žrtvi ili žrtvama, nego više govori o katilu i njegovim metodama mučenja. Novinar Salih Brkić je izložio dio svojih slika o masovnim grobnicama u Bosni. Pojasnio najstravičnija stradanja Srebrenčana iz masovne grobnice Kamenica gdje su žrtve strijeljane vezanih ruku i grobnice s planine Brišina, gdje su žrtve bacane u špilju duboku 60 metara. Neke od žrtava su žive bacane u špilju a onda na njih bacane ručne bombe i trombloni. Samo 500 metara dalje u drugoj grobnici je nađeno 40 žrtava, gdje su svi vezani žicom. Na tom mjestu je napravljen rasadnik (projekat međunarodne zajednice), koji je oluja kasnije rasturila. Zamolio je prisutne da nikada ne pominju broj žrtava od 8372, jer je to nezaključeni spisak a odnosi se na žrtve pobijene samo od 11. jula do 20. jula 1995. Ne smiju se zaboravit žrtve genocida Srebrenice u periodu 92-95, kao ni žrtve Podrinja gdje je samo u prvoj godini agresije izvršen genocid nad 18000 osoba bez opaljenog metka od Foče preko Rogatice, Zvornika, Bratunca, Vlasenice do Brčkog. Zanimljivo bi bilo opisati razmišljanja onih koji to slušaju i gledaju. Važno bi bilo čuti osjećaje preživjelih žrtava genocida. Ali generalno ako se pažljivo zagledamo u dubinu bosanskih duša, preživjelih žrtava rata, tamo će se naći samo ogromna praznina, promatrač će brzo saznati da se tamo ne može naći ni jedno zrno zla. Tamo su emocije uvijene u crno velo. Tamo su sjećanja na najmilije. Tuga koju vrijme povećava. Tek tada čovjek može shvatiti koliko tuge može biti sadržano u jednoj duši.



Agresija na Bosnu i Hercegovinu je iza sebe ostavila gorke posljedice za sve i goruće rane koje peku i bole, a koje izgleda ni kabur ne može zacijeliti. Tamo su i pitanja jasna i čista kao dječija suza. Dokle ta nepravda ide? Ima li i hoće li biti pravde na ovom svijetu? Svaka osoba, svaki grad, svako selo napaćene Bosne i Hercegovine smatra svoju ranu najbolnijom, ali rane u Srebrenici su rane neuporedive s bilo kojom drugom ranom, one su rane nad ranama. Neizliječive!

Preživjelim žrtvama genocida, patriotama i rodoljubima Bosne i Hercegovine se čini da bi rane bile previjane kad bi se istina obznanila cijelom svijetu. Kad bi termini i interpretacija minule agresije na Bosnu i Hercgovinu zauzeli svoje prave pozicije. Kad bi stvari bile nazvane pravim imenom. Da li zbog zaborava, idolentnosti ili ko zna kojeg faktora kod bosansko-hercegovačkog političkog, intelektualnog i medijskog establišmenta to je rijetkost. Treba tražiti odgovor, zašto? Salih Brkić je jedan od rijetkih novinara koji to čini. Govori i interpretira istinu. Istina je cijela i ne može biti djelimična ili polovična. Svaka razumna i humana osoba ostat će zapanjena činjenicom da je teritorijalna cjelokupnost bosanskog Podrinja od Čajniča do Brčkog skoro etnički očišćena prije 11. jula 1995. godine u kojem su Bošnjaci činili većinu stanovništva, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ubijeno je 23 000 osoba razne starosne dobi i pola.



Dakle nije bilo biranja. Protjerao je više od 250 hiljada ljudi. Veliki broj zatočenika bio je zatočen u koncentracionim logorima, a zatim mučen i zlostavljan na razne načine. Njihove kuće su zapaljene ili uništene. Gradovi su najprije bili etnički očišćeni, a slijedila su sela. Stvorene su tri enklave: jedna u Gornjem Podrinju -Goražde, druge dvije u Srednjem Podrinju - Srebrenica i Žepa. Dok je stanovništvo protjerano iz Donjeg Podrinja, spas se uglavnom tražio na širem području slobodne teritorije Tuzle. Vjerski objekti i sve što se odnosilo na Bošnjake uništeno je kako bi se izbrisali tragovi njihovog postojanja na tim prostorima. Ko govori o ovim žrtvama? Bosanska politika, intelektualni krug i mediji su izgleda u raskoraku. Oni moraju u korak jer Bosna i Hercegovina ima činjenice i golu istinu koje ako prepusti drugima vrlo lako se može dogoditi da te činjenice budu iskrivljene a istina izvrnuta i oskrnavljena. Nijednog bošnjačkog sela ili zaseoka u Bosanskom Podrinju nije ostalo (osim u nekim dijelovima Bijeljine).



Nije cifra 8372 tačna i konačna. 8372 je broj ubijenih s nepotpunog spiska samo od 11. jula 1995. do 20. jula 1995. u Srebrenici. Oko 100 žrtva čeka identifikaciju jer nema ko da krv da. Cijele porodice su pobijene. O tome upravo govori ovaj vrijedni novinar. Ne smijemo zaboraviti žrtve 1992-1995., prije 11. jula kako u Srebrenici, cijelom Podrinju, tako u cijeloj Bosni i Hercegovini gdje su žrtve osim Podrinja u pojedinim gradovima također počinjen genocid, poput Prijedora, Sanskog Mosta, Višegrada, Foče...



Prije Srebrenice 23, 000 ubijeno u Podrinju a u Srebrenici 8372 kako kaže komisija mada je ubijeno više. Od tih 8372 mnogi su našli spas tj. pobjegli od četnicke kame tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i rata protiv Bosne i Bošnjaka ( 1992-95), iz Rogatice, Višegrada, Bratunca, Vlasenice, Zvornika, Han Pijeska. Rudo, Čajniče dijelovi Goražda, Foča, Višegrad, Rogatica, Vlasenica, Milići, Zvornik, Bijeljina, Brčko, Bratunac: 300,000 protjerano i 23 hiljada ubijeno, uglavnom civili i to se još nije nazvalo genocidom (osim onog što se desilo poslije 11. jula 1995, dodatnih 8372). Dvadeset pet godina se ćuti o tome. Zašto???? Prijeratni sastav podrinjskih općina je bio: Rudo 9000 stanovnika 4200 Bošnjaci, Čajniče 10000 stanovnika 4000 Bošnjaci, Goražde 37000 stanovnika 26000 Bošnjaci (Bošnjaci su protjerani i pobijeni u nekim djelovima općine), Foča 35000 stanovnika 20000 Bošnjaci, Višegrad 25000, 17000 Bošnjaci, Rogatica 23000, 16000 Bošnjaci, Vlasenica zajedno s Milićima do 1991.god 34000, 20000 Bošnjaci. Zvornik 65000, 40000 Bošnjaci, Bijeljina 95000, 44000 Bošnjaci (ovdje nisu svi protjerani ali su živili bez kretanja, rada pod strahom to je za njih bio kon logor). Brčko 880000, 41000 Bošnjaci, Bratunac 34000, 23000 Bošnjaci, Ugljevik 17000 stanovnika 3000 Bošnjaci, Srebrenica 37000, 25000 Bošnjaci. Cifra je 270000 Bošnjaka i 30000 Hrvata (Hrvati iz Brčkog).



Nažalost, svi koji su izgubili najmilije znaju da su njihovi najdraži nestali zauvijek, ali u svakoj povrijeđenoj duši postoji zrno nade da će pravda biti zadovoljena a zlo suzbijeno i prezreno.

I kad se učini da je bol malo utihnula stigne nova povreda. Pronađu se kosti ili poneka kost u nekoliko grobnica. Katil prenosi kosti s lokacije na lokaciju, pokušava prekriti genocid a time otkriva svoj zamućeni um. Otkriveno je više od sto masovnih grobnica u Podrinju. U pojedinim grobnicama je pronađeno po nekoliko stotina osoba. Recimo grobnice Crni Vrh više od 400 osoba, Kamenica je veća grobnica od Crnog vrha.

Nakon svega, traže se odgovori na mnoga pitanja. Prvo je ono kakav stav zauzima bosanska politika i međunarodna zajednica prema svemu što se događalo u Bosni, Podrinju i Srebrenici. Kako tretirati negatore genocida?



Onda je umjetnica Aida Šehović predstavila spomenik “Što te nema”. Naime radi se o predstavljanju 8372 fildžana, gdje svaki fildžan simboliše jednu osobu ubijenu u genocidu u Srebrenici poslije 11. jula 1995. god. Aida je putovala diljem everopskih gradova kao i nekim gradovima Bosne i Hercegovine kao i SAD, Kanade.

Ideja je da se sakupi 8,372 fildžana što je skoro prekupljno. Fildžani se sakupljaju tako što jedna osoba donira jedan fildžan a ne da kupu 5, 10, 50.

Na kraju, čestitke organizatorima, kao i zahvalnost sponzorima koji su u povodu Dana nezavisnosti BiH sa domaćim bosanskim specijalitatima upotpunili sofru na koktelu gdje su se našle domaće pite, suho meso, sudžuka, razni sirevi, voće: “Black bull” vl. Haza Bijelić, Restoran i pizza vlasnika Dine Redžića i Neata Krkutia…
Posebnu zahvalnost upućujemo američkoj firmi CAI, koji već niz godina ustupaju konferencijeske sale na korištenje, za obilježavanje važnih datuma iz historije države Bosne i Hercegovine. (Senahid Halilović - Esad Krcič)



  Dossier: BOŠNJAČKO-AMERIČKA NACIONALNA ASOCIJACIJA (BANA) - New York
» NITI SMIJE BITI ZABORAVA A NI OPROSTA!
Hamza Subašić | 29.07.2019 19:11
» KOMANDANTE, UZ TEBE SMO!!!
B.net | 27.01.2017 01:40
» FILMSKI VRISAK AVDE HUSEINOVIĆA
Mr. sci. Džavid Begović | 23.11.2016 19:49
» BANA PRIREDILA IFTAR ZA BOŠNJAKINJE
B.net | 03.07.2016 20:35
» CRNA GORA UKINULA RAVNOGORSKI POKRET
Al Jazeera | 09.05.2016 22:01
» ZAJEDNIČKI KAŽIMO SMRT FAŠIZMU!!!
B.net | 09.05.2016 18:12
» KO BRANI BOŠNJAKE U CRNOJ GORI?
Dr. Mersada Nuruddina Agović | 02.05.2016 15:46

Ostali prilozi:
» ESAD-ESKO PLUNAC - 30 GODINA POSVEĆENOSTI I HUMANOSTI
Božidar Proročić | 03. August 2020 20:19
» DŽENADIN RADONČIĆ FLANTROP, HUMANIST I PONOS GUSINJA
Božidar Proročić | 01. August 2020 15:31
» BOSANSKA HIŽASLAVSKA PORUKA 1441/2020 ROĐENIM U POSLJENJOJ DECENIJI PROŠLOG STOLJEĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. July 2020 16:48
» BESJEDA “HANUMA SA UNE”
Said Šteta | 15. July 2020 15:43
» ARHIV FEDERACIJE ODAO POČAST VELIKANIMA
Bošnjaci.Net | 01. July 2020 17:07
» DA LI JE KORONAVIRUS, NOVI NAČIN ETNIČKOG ČIŠĆENJA U SRBIJI
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 30. June 2020 01:26
» AUSTRALIJA: DAN BIJELIH TRAKA IZ NAUČNOG UGLA
Fahir Zečević | 04. June 2020 15:45
» GENOCID U PRIJEDORU: ISTINA ĆE VJEČNO ŽIVJETI
Mensud Alićušić | 01. June 2020 15:51
» SJEĆANJE NA ŠEHIDA HASANA MURATAGIĆA IZ PEĆI
Sahit Kandić | 28. May 2020 15:26
Ostali prilozi istog autora:
» "I JA SAM IZ SREBRENICE" U KANADI
16. November 2016 19:08
» PODRŠKA IZ U BIH I REISU-L-ULEMI
23. January 2016 18:14