Danas su ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak i unutrašnjih poslova Crne Gore Raško Konjević u zgradi Predsjedništva Republike Austrije u Beču potpisali Sporazum o granici između BiH i Crne Gore. Građani BiH u dijaspori su izuteno razočarani izdajničkim činom od strane onog dijela bosanskohercegovačkih političara, prije svega bošnjačkih, koji su svojim glasom odobrili i poklonili Crnoj Gori. Sutorina koja je i u gruntu dio tertorije BiH i posebno kao strateški i ekonomski važan izlaz na Jadransko more. Tim povodom izjavu za javnost dao je Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida - Kanada:

Sutorina je bosanskohercegovačka historijska baština od njenog osnivanja kao države. U historiji države Bosne i Hercegovine nikada nije bilo dozvoljeno otimanje državne teritorije. Dobrosusjedski odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore su jedino mogući na bazi utvrđivanja granica na osnovu historijskih činjenica. A historijska, geografska, politička i pravna činjenica bazirana na istraživanjima velikog broja stručnjaka je da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini, koja na nju ima historijski kontinuitet od najstarijih vremena, još od vremena srednjovjekovne Bosne. Crna Gora nema ni jednog pravnog ni historijskog argumenata za Sutorinu. Kao neprocjenjivo, strateško bosansko-hercegovačko državno blago i direktan izlaz na otvoreno more, Sutorina koja je i u gruntu bosanskohercegovačka, pripada Bosni i Hercegovini. U uslovima kada je potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom gotova stvar važno je da javnost u matici i dijaspori poduzme sve potrebne aktivnosti da bi se spriječilo njegovo ratificiranje, te time osigurale pretpostavke za "vraćanje" Sutorine pod jurisdikciju Bosne i Hercegovine. Važno je da se šira javnost bolje upozna sa historijskom građom i historijskim činjenicama koje pokazuju da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini. U tom smislu istraživanja istaknutih naučnih lidera jasno ukazuju da ne postoji ni jedan pisani dokument kojim bi Crna Gora dobila Sutorinu. Ako nauka tako kaže postavlja se pitanje na osnovu čega odlučuje bosansko-hercegovački izabrani politički establišment, na osnovu čega ustupa dio teritorije svoje države drugoj državi. Nema drugog odgovora već da se radi o prodaji državne teritorije i to onog kvalitativnog dijela državne teritorije koji omogučuje izlaz na otvoreno more. U ime žrtava agresije i genocida u Bosni i Hercegovini, u ime preživjelih svjedoka tih zločina dužnost je da se borimo za državne granice, odnosno za teritorijalni integritet i suverenitet jedinstvene bosansko-hercegovačke države. Ali isto tako da se borimo za bosansko-hercegovačku baštinu na kojoj se više od hiljadu godina, često i krvlju žrtava zalijeva Ideja Bosne i Bosanski duh. Zato niko nema pravo poklanjati dio teritorije Bosne i Hercegovine, zaključio je Ramić.