Također, Tužilaštvo BiH interesuje na koji način se postupa u slučaju da dođe do prekida direktnog prenosa sjednice na internetskoj stranici s obzirom na odredbe Poslovnika o obaveznom prenosu sjednice na internetskoj stranici PS BiH.

“Obnovili su državnosti i potvrdili granice BiH. Koje ironije, uoči Dana državnosti BiH, mi ćemo se nekoliko sati uoči tog praznika, odreći jednog dijela naše granice za koju su se izborili vijećnici ZAVNOBIH-a, zašto ne reći i vijećnici AVNOJ-a. Taj dio teritorije BiH nikada pravnim sredstvima i procedurama nije oduzet Bosni i Hercegovini”, – istaknuo je Bećirović.

Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dala je pozitivno mišljenje i predložila Domu davanje saglasnosti za ratificiranje Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Nakon bespoštedne borbe Akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine i Kruševica, koja traje još od oktobra prošle godine, i uprkos jasno izrečenim argumentima na Javnoj raspravi u Parlamentu BiH u februaru ove godine, gdje smo sasvim jasnim argumentima do nogu potukli predstavnike izdajničke politike i nekompetentne Komisije za granice BiH, kartografskim materijalom i pravnim (ne samo historijskim) činjenicama, uslijedili su veoma grubi koraci naših političkih predstavnika.

Geografi iz Udruženja ostali su zapanjeni činjenicom da je naša vlast odlučila da ustupi legitimni prostor Bosne i Hercegovine od 85,9 km², od čega je 5,45 km obalnog pojasa i time skrati našu granicu za 44,5 km, bez ijednog legitimnog dokaza da se taj prostor može ustupiti drugoj državi, što je planirano na sljedećem zasijedanju Parlamentarne skupštine, koja će se održati u vrijeme slavlja za Dan državnosti.

Predsjednik "Foruma bošnjačkih intelektualaca" i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić kazao je da se Hrvatska, koja ima stotine kilometara morske granice, „toliko bori za morski prostor i ne zna ni za jednog hrvatskog političara koji kaže da to treba prepustiti Slovencima u ime dobrosusjedskih odnosa“.

U ime Akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine i Kruševice u sastav BiH, još jednom vas podsjećamo da mi i javnost Bosne i Hercegovine očekujemo da sve nadležne institucije Bosne i Hercegovine štite Ustav i postupaju u skladu sa zakonima ove zemlje.

S druge strane predsjedavajući Predsjednišva BiH Dragan Čović (HDZ) nas požuruje sa ratifikacijom a da tako nešto uradi u Hrvatskoj ne bi smio na ulicu izaći.

Sve dok se ne ratificira ugovor u nekom drugom vremenu za pet ili deset godina možemo ponovo aktualizirati pitanje Sutorine i tražiti da se spor riješi pred Internacionalnim sudom pravde.
Zato gospodo poslanici pamet u glavu i dobro razmislite koji ste put izabrali.

Ono što brine je apsolutna medijska blokada o ovom pitanju. Da li naši političari znaju šta je to veleizdaja?
Ne postoji novinar u regiji koji ne zna da je „neko nekom dao 24 miliona eura da se Sutorina zataška“, ne postoji novinar u regiji koji ne zna zašto je 2006., Komšić Željko pokrenuo pitanje Sutorine a onda se naglo ušutio i priključio izdajnicima. U Bosni je na snazi fatamorgana. Sve je dobro, sve je bajno, sve je sjajno, samo nek ne puca...

Crna Gora nema ni jednog pravnog ni historijskog argumenata za Sutorinu. Kao neprocjenjivo, strateško bosansko-hercegovačko državno blago i direktan izlaz na otvoreno more, Sutorina koja je i u gruntu bosanskohercegovačka, pripada Bosni i Hercegovini. U uslovima kada je potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom gotova stvar važno je da javnost u matici i dijaspori poduzme sve potrebne aktivnosti da bi se spriječilo njegovo ratificiranje, te time osigurale pretpostavke za "vraćanje" Sutorine pod jurisdikciju Bosne i Hercegovine.

"Podatak da su ovom događaju prisustvovali predsjednici dvije zemlje, BiH i Crne Gore, jasan je pokazatalj i svjedočanstvo o koliko se važnom koraku radi. Njegov značaj je i u tome što je postignut važan sporazum u okviru pregovora i mirnim putem, što daje posebnu značajnost", istakao je austrijski predsjednik Fischer.

Između Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore nisu međusobno utvrđene granice niti jednim međunarodnim ili međusobnim priznanjem granica, posebno područja Sutorine, jer nigdje nije obznanjen niti jedan međunarodni akt koji bi nasilno ili na bilo koji drugi način oduzeo Bosni i Hercegovini područje Sutorine i Kruševice i priključio ih Crnoj Gori, niti su se ove dvije države sporile, niti vode međunarodni spor pred međunarodnim sudom ili arbitražom o Sutorini.

• Tražimo MORATORIJ od Parlamentarne skupštine BiH na neodređeno vrijeme u pogledu ratifikacije ugovora sa Crnom Gorom;
• Zašto političari i članovi državne komisije nisu ustanovili Sutorinu kao spornu teritoriju;
• Zašto su se politički predstavnici u BiH oglušili o mišljenju predstavnika Akademske inicijative koji su živjeli sa problemom Sutorine;
• Državna komisija za granice BiH u više navrata je bez kvoruma odlučivala o granici sa Crnom Gorom;

Zar država Bosna i Hercegovina ne zaslužuje da se Bosanci bore za njene granice, za njen teritorijalni integritet i suverenitet? Kao što se Hrvati bore za granice svoje Hrvatske? Kao što se naša kadetska reprezentacija jučer izborila u Kaunasu, Litvanija, za europski košarkaški vrh unatoč svemu?

Obavještavamo vas da smo Tužilaštvu BiH 22.7. i 27.7.2015. godine predali krivične prijave protiv vršilaca službenih dužnosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, koje smatramo odgovornim za usvajanje i prihvaćanje pravno ništvanog Ugovora o granici između BiH i Crne Gore na sjednici Vijeća ministara BiH 6.11.2014. godine, a potom na sjednici Predsjedništva BiH 23.07.2015. godine. Uvjereni smo da bi eventualna ratifikacija ovoga ugovora nanijela neotklonjivu štetu po interese BiH.

U tom smislu, želimo vas obavijestiti da smo mi, kao predstavnici organizacije akademskog i građanskog društva u BiH i našoj brojnoj dijaspori, predali krivične prijave Tužilaštvu BiH protiv predstavnika relevantnih državnih institucija i tijela naše zemlje, koji su donijeli neinformirane odluke o Ugovoru o granici između BiH i Crne Gore i najavili njegovo potpisivanje u Beču krajem augusta ove godine.

Također, molimo vas da inicirate podnošenje zahtjeva BiH za izdavanje mišljenja Međunarodnom sudu pravde vezano za pravnu valjanost zahtjeva Bosne i Hercegovine za povrat teritorije Sutorine i Kruševice, nad kojima naša zemlja ima neosporno vlasništvo. Svaki novi pravni argument koji uspijemo pribaviti ćemo, kao i do sada, rado podijeliti s vama, Vijećem ministara BiH i Predsjedništvom BiH. Krivične prijave koje smo podnijeli smatramo dugoročno korisnim za sve građane BiH u zemlji i dijaspori, uključujući i vas i nas, te naše potomke.

Članovi akademske zajednice ukazivali su proteklih mjeseci na historijske činjenice i važnost izlaza BiH na otvoreno more. Ali i pored svih dokaza da taj dio pripada BiH, historičari i stručnjaci za međunarodno pravo zalagali su se da slučaj utvrđivanja granica između BiH i CG bude predat Međunarodnom sudu pravde da se putem arbitraže utvrdi kome pripada Sutorina. Ali i pored svih dokaza mjesecima je na pomolu otvorena izdaja državnih vitalnih interesa Bosne i Hercegovine od strane bosanskih, posebno naglašavamo, dijela bošnjačkih političara koji su poslušni bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, koji su otvoreno i bez trunke sluha izdali taj dio državne teritorije.

Postavlja se pitanje: Zašto je olako bosanska zemlja predata drugoj državi, bez presude Međunarodnog suda? Ukoliko se odgovorni pravdaju samo pritiscima nekih od velikih sila (tzv. geopolitičko potkusurivanje na račun BiH), onda je to kukavičji odnosno izdajnički čin; jer u protekloj agresiji na R BiH bosanski heroji/gazije polagali su svoje živote za puno manje parče bosanske zemlje; i pred puno većim i opasnijim neprijateljem su to branili. Šehidi sa kota Tutnjevac, Veliki Vis, i inih bosanskih kota nisu mrtvi – oni su živi; i gledaju kako se mi odnosimo prema bosanskoj zemlji, natopljenom njihovom – šehidskom krvlju.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine BiH je donijelo juče odluku o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika za Ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore, čime su stvoreni svi preduslovi da on bude potpisan, kako je ranije najavljeno, u Beču 27. avgusta.

Time je, kako je nedavno i najavio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović zatvoreno pitanje Sutorine, koji je jedan dio BiH javnosti doživaljavao kao sporno.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je donijelo odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Protokola o izmjenama i dopunama Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije, o međusobnoj zamjeni nekretnina – zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Rijadu.

Ugledaj se, Bakire, na naše susjede Hrvate koliko i kako su se borili za parče jadranske obale sa Slovencima.

Niko Hrvate zbog taga nije optužiju da destabiliziraju region.

Pa zašto bi nas Bosance optuživali Crnogorci za izazivanje nestabilnosti zato što se borimo za naše legitimno pravo na Sutorinu!?

U srijedu, 22.07.2015. godine, predstavnici Akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine i Kruševice u sastav Bosne i Hercegovine predali su krivičnu prijavu protiv odgovornih predstavnika Vijeća ministara BiH, Državne komisije za granicu BiH, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH i Pravobranilaštva BiH zato što su te osobe svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijele da Vijeće ministara BiH 6.11.2015. godine usvoji pravno ništavan nacrt Ugovora o međudržavnoj granici između BiH i Crne Gore...

Danas, 22. 07. 2015., kada se održava 15. sjednica Predstvaničkog doma Parlamenta BiH, kao građanin i intelektualac izrazio sam svoje nezadovoljstvo za sve mutne radnje i ne glasanje za Rezoluciju o Sutorini na 11. sjednici Predstvaničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, rekao je Kreho i nastavio: Ovo je danas početak kampanje koja će se ogledati i u snimanju dokumentarnog filma i štampanju knjige o izdaji Sutorine a sve na na bosanskom, srpskom, hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, italijanskom, španskom, turskom, ruskom i arapskom jeziku.

"Nama bi najvažnije bilo da to ode na sud. Onda se mi nalazimo na dobrom tlu, jer ako problem Sutorine ode pred internacionalni sud Crna Gora nema ništa za što će da se uhvati, čime bi mogla da dokaže po kom osnovu bi njoj pripadala Sutorina. S obzirom da su političari napravili situaciju da je taj ugao kretanja u pogledu Sutorine došao do tačke da su oni spremni da to prepuste Crnoj Gori, značajno je da iskoristimo prostor do ratifikacije", poručio je Kurtćehajić dodavši kako po pitanju Sutorine vlada ogromno neznaje.

Prof. dr. Galib Šljivo autor je historijskih monografija sadržanih u preko deset knjiga, autor
je preko pedeset obimnijih naučnih studija iz polja historijie. Za ovu temu javne tribine
značajno je da je još 1977 godine autor objavio knjigu Klek i Sutorina u međunarodnim
odnosima kada je to bila tabu tema jer se smatralo bogohulnim otvarati pitanje
crnogorskog otimanja bosanskohercegovačke Sutorine.

- Sačekati s ratifikacijom ugovora o državnoj granici s Crnom Gorom ili da bh. parlament odobri ratificiranje kompletnog nespornog dijela, a s Crnom Gorom dogovori da se pitanje Sutorine zamrzne do rješenja pitanja Prevlake ili dok ne budemo imali ugovor o državnoj granici s Hrvatskom. Sve to da se ne bi pravile greške - kazao je.

Saznali smo da političke stranke, koje se inače teško dogovoraju o najbitnijim pitanjima u korist države Bosne i Hercegovine, vrlo lahko su se jučer dogovorile oko pitanja na štetu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, kao što je pitanje Sutorine. Zato, narode moj, pamti i bilježi one koji su jučer glasali protiv historijskog prava države Bosne i Hercegovine, pravdajući to da se to pravo ne može pravno braniti a nisu ni prstom makli da ga brane ni historijski ni pravno, već su pristali na podaništvo, koje graniči sa izdajništvom.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici nije usvojio Prijedlog rezolucije o Sutorini, čiji je predlagač poslanik Denis Bećirović (SDP BiH). Za predloženu rezoluciju je glasalo sedam poslanika, 17 ih je bilo protiv te dva suzdržana.

Predstavnički dom će u toku današnjeg zasjedanja razmatrati Prijedlog rezolucije o sutorini kojim se, između ostalog, predlaže da Predstavnički dom PSBiH ocijeni „neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa BiH trajno ostati u sastavu Crne Gore“.

Pozivamo vas da se okrenete oko sebe prije nego podignete svoju ruku ZA ili PROTIV, te shvatite, prije svega, da se nalazite u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine, a ne u nekoj kafani, piljari ili na pijaci, gdje se, inače, susrećete s kolegama, gdje se trguje, završava, sređuje itd. Vaša dužnost i obaveza su zaštita svakog državnog interesa ove zemlje, a posebno očuvanje svakog njenog legalnog i pravnog dijela teritorija.

"Svi naši susjedi imaju granične sporove i rješavaju ih pred Međunarodnim sudom u Hagu – zašto se našoj zemlji oduzima to pravo? Oni će sutra glasati kako hoće, ali će ostati zabilježeno svako ime koje bude diglo ruku protiv Rezolucije. Ako sutra prepustimo Sutorinu Crnoj Gori, prekosutra ćemo dati Hrvatskoj aerodrom kod Bihaća, a onda može doći na red i Republika Srpska", zaključio je Kurtćehajić.

"U državi nemam državnika, imamo samo foteljaše jer ni jedan državnik ne bi dozvolio da izgubimo nešto ovako. Imamo priliku za dva izlaza na more i mi to prepuštamo kao da imamo stotine kilometara mora, pitam se šta je ovo sa nama u Bosni. Svi oni koji prodaju svoj glas i prodaju Sutorinu u historiji će ostati zapisani kao izdajnici", pojasnio je Kurtćehajić.

Pre­ma ocje­ni Kurt­­ćeha­ji­ća, Su­to­ri­na je ta­kav pro­stor da Bo­sna i Her­ce­go­vi­na, ako je vra­ti, ta­mo mo­že na­pra­vi­ti lu­ku ko­ja će ići pre­ma otvo­re­nom mo­ru.
– To za BiH mo­že bi­ti sjaj­na raz­voj­na šan­sa. Ni­jed­na dr­ža­va ne bi to ola­ko da­la – na­veo je sa­ra­jev­ski pro­fe­sor.

Prof. dr. Suad Kurtćehajić, Fakultet političkih nauka Sarajevo
Prof. dr. emeritus Jusuf Mulić, ex rektor Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Muris Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH

Parlamentarci BiH koje je izabrao narod su dužni da se za svaki pedalj naše zemlje bore svim pravnim sredstvima, dakako uključujući i Sutorinu. Ako to ne urade bit će zapisani kao najveći izdajnici BiH. Na njima je sada da svojim glasom ne verificiraju izdaju dijela teritorije BiH na jadranskoj obali koji Crna Gora desetljećima iskorištava i drži pod okupacijom.

Sutrašnja tribina ima za cilj još jednom, podvući sve argumente i činjenice koje dokazuju vlasništvo BiH nad Sutorinom te poslati jasnu poruku zastupnicina Parlamentarne Skupštine.
Želimo da se Sutorina spasi, da se proces potpisivanja štetnog prijedloga Ugovora sa Crnom Gorom zaustavi i proces usmjeri prema Crnoj Gori da ona izvrši dobrovoljni povrat ili u protivnom pravdu tražiti u Hagu.

Upravo u momentu pisanja ovog teksta agencije su objavile da je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma BiH odbila je Rezoluciju o Sutorini koju je podnio poslanik SDP-a Denis Bećirević, sa obrazloženjem da nema pravnog osnova za pokretanje spora pred Međunarodnim sudom pravde.
Da se zna i dobro upamti, protiv su bili: Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA), Damir Arnaut iz SBB - Fahrudin Radončić, Nikola Lovrinović (HDZ) i Lazar Prodanović (SNSD), dok je ZA bio Momčilo Novaković iz Demokratske partije i suzdržana Aleksandra Pandurović iz SDS.

Naime, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U Crnoj Gori koji su protiv međunarodne arbitraže u vezi sa pitanjem Sutorine pokazuju svoj necivilizacijski karakter, ispoljavaju nečojstvo te otkrivaju svoju nedosljednost u poštivanju međunarodnih normi ponašanja. Pitanje povrata Sutorine državi Bosni i Hercegovini je veliki ispit za sve nas, ali naročito za poslanike u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine, koji su javno položili zakletvu pred Bogom i narodom

Stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava, te predstavnici nadležnih institucija BiH tada su se iznijeli stav da izuzimanje područja Sutorine iz sastava Crne Gore i njegovo pripajanje BiH nema osnova u međunarodnom pravu i da bi pokretanje takve procedure moglo donijeti neprocjenjivu štetu BiH.

Istaknuo je da na sjednicu Komisije nije pozvan niko od članova inicijative „koja je sve ovo pokrenula, gdje se nalaze ugledni akademici, veliki znalci međunarodnog javnog prava“.

- Imamo situaciju koju samo može razriješiti Internacionalni sud pravde u Hagu - kazao je Kurtćehajić, govoreći o pitanju Sutorine.

Prikupili smo i analizirali još niz nepobitnih dokaza o ozbiljnim proceduralnim propustima Vijeća ministara BiH i Državne komisije za granicu BiH u utvrđivanju prijedloga Ugovora o granici BiH sa Crnom Gorom. Te dokaze dostavili smo predsjedavajućem i članovima Predsjedništva BiH (dopisi protokolisani 24.3.2015. godine u Pisarnici Predsjedništva BiH). Prepuštamo Predsjedništvu BiH da donese informiranu i zakonitu odluku o postojećem neutemeljenom i nelegitimnom prijedlogu Ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji im je Ministarstvo civilnih poslova dostavilo u novembru 2014. godine, nakon što je taj zahtjev, ne želeći sagledati i priznati vlastite propuste i greške, usvojilo Vijeće ministara BiH.

Dakle, ovi eksperti za koje je danas objavljeno da ih je Ustavno-pravna Komisija (UPK) pozvala trebalo je da odgovaraju profilu „stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava“ (a takvi su, prema navedenoj odluci Predstavničkog doma od 11.3.2015. godine trebali da budu pozvani na današnju sjednicu UPK). Neka nam neko iz UPK objasni, kako se tu uklapaju Senadin Lavić, Hidajet Repovac, Haris Bašić (svi članovi Kruga 99), kako se tu uklapaju Željko Obradović i Zoran Perković za šta sa sigurnošću tvrdim da ni oni ne znaju, ali su po njima podobni, jer će u javnost dati izjave onog oblika kako to odgovara Crnoj Gori.

Stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava, te predstavnici nadležnih institucija BiH stava su da izuzimanje područja Sutorine iz sastava Crne Gore i njegovo pripajanje BiH nema osnova u međunarodnom pravu i da bi pokretanje takve procedure moglo donijeti neprocjenjivu štetu BiH.

Američki kongresmen Mike Turner, prema pisanju crnogorskih medija, upozorio dužnosnike Bosne i Hercegovine da bi Washington mogao obustaviti pomoć ako službeno Sarajevo ne odustane od spora s Crnom Gorom oko Sutorine.

"Nakon 552 godine, prvi put jedno predstavničko tijelo naroda BiH odlučuje o granici države. Do sada su o granici BiH odlučivali njeni okupatori, Osmansko carstvo i Austro-Ugarska monarhija, i nadam se da neće ispasti da su oni više vodili računa o našim granicama nego što to radi Parlament BiH", rekao je Ibrahimagić.

S obzirom da ste najavili skori dolazak u Bosnu i Hercegovinu očekujemo susret sa vama kako biste bili u prilici da čujete i drugu stranu. Da Crna Gora ima ijedan dokaz o vlasništvu ne bi se vas lobirala da štitite njene interese vršeći pritisak na institucije države Bosne i Hercegovine već bi se upustila u sudsku arbitražu.

Dakle, nema osnova za Hadžidedićevo glumatanje i izigravanje pravnika i stručnjaka. Hadžidedić se vodi savjetima doktora za spinologiju koji jako dobro znaju da je bitno pustiti vijest, tačnije dezinformaciju, da je građani čuju, a da demant i odgovor možda neće čuti ni 50% istih, te je po toj logici uspjeh prethodnika zagarantovan, posebno kada se građani ne razumiju u tematiku te na prvu prihvataju riječ ovog prvog.

Za uočavanje ovih detalja ne trebate biti nikakav ekspert niti profesor, dovoljno je da dva puta pročitate i uvidite koliko tu nepravilnosti ima.
Ove nepravilnosti i ogromne greške (očito s razlogom) u radu su iznešene tek taj dan na Javnoj raspravi jer ih s razlogom nismo iznosili prije.

Lično mislim da mnogi u Savjetu ministara nisu ni znali šta je Sutorina. Poslije su oni naknadno počeli da proučavaju, ali počeli su da stvaraju argumentaciju da opravdaju svoj rad“, objašnjava dr. Kurtćehajić. Vijeće ministara je prijedlog utvrdilo na osnovu mišljenja Komisije za granice. „Komisija po pitanju Sutorina je potpuno zanemarila Sutorinu, da je smatrala da to nije problem“, tvrdi Kurtćehajić.

Be­ći­ro­vi­će­vim pred­lo­gom re­zo­lu­ci­je o Su­to­ri­ni, od Pred­stav­nič­kog do­ma Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne BiH tra­ži se da se Pred­log ugo­vo­ra o gra­ni­ci iz­me­đu BiH i Cr­ne Go­re, ko­ji je po­čet­kom no­vem­bra pro­šle go­di­ne utvr­dio Sa­vjet mi­ni­sta­ra BiH, pro­gla­si ne­pri­hva­tlji­vim, ne­u­te­me­lje­nim i štet­nim.
Na­ve­de­nim ugo­vo­rom, Su­to­ri­na osta­je u traj­nom sa­sta­vu Cr­ne Go­re i de­fi­ni­še se gra­ni­ca ko­ja će na te­re­nu bi­ti obi­lje­že­na ro­ku od tri go­di­ne od stu­pa­nja na sna­gu ugo­vo­ra.

Drugi izlagači potegli su pitanja koja prema njihovom mišljenju moraju biti uzeta u obzir. To je isključivo spor o Prevlaci, koji se, prema njihovim riječima, treba zaustaviti, jer Hrvatska i Crna Gora ne dijele granicu ukoliko se Sutorina smatra bh. teritorijom.

Ovim putem, želimo da naglasimo da je 24. februara 2015. godine historijski datum za BiH a posebno građane jer je građanska upornost i aktivnost uz saradnju sa stručnjacima dovela ovo pitanje do Javne rasprave u Parlamentu. Ovaj presedan će zasigurno biti dugo upamćen po državotvornoj svijesti za koju se smatralo da u našoj zemlji ne postoji.

Lagumdžija je ostao dužan objasniti „glupim“ Bosancima kako to da se odluke Badintrove komisije ne odnose na Crnu Gori i Slovenija, koje su otvorile njegovu Pandorunu kutiju. Prva traži ispravku granice s Hrvatskom na poluotoku Oštro i trguje s prisilno posvjenom teritorjom Bosne i Hercegovine, a druga pristup na otvoreno more u Savurdijskoj vali. Crna Gora i Hrvatska saglasile su se da arbitražu potraaže pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, a Slovenija i Hrvatska da spor riješe arbitražom pred komisijom s kojom su obostrano saglasne.

Zašto je Crna Gora sebi uzela slobodu da Bosni i Hercegovini osporava pravo da legalnim putem ped Međunarodnim sudom pravde u Hagu zatraži povrat svoje prinudno otete teritorije, a sama je sebi uzela to pravo u sporu s Hrvatskom, ali ne oko svoje, nego oko teritorije koju prinudno drži u posjedu. Presuda Suda je za obje strane je konačna i obvezjuća, pa ako je Crna Gora sigurna u svoje pravo na posjed Sutorine, zašto se onda boji presude?!

Zaista je iritantno više koliko su izjave diplomatije CG ujednačene i istrenirane. Zašto je ovo iritantno posebno govori i činjenica da pored ovih i izjava sličnim ovima, Crna Gora i dalje ne nudi nikakav vid argumentacije niti pravne aspekte vlastite odbrane vezane za pravnu argumentaciju oko vlasništva nad Sutorinom i Kruševicama.

Lagumdžija pored Adila Kulenovića zvanog „Orao 1“, još jednog „Bosni dobronamjernika“, profesora Slavu Kukića, a zvanog „Orao 2“! Slavo Kukić je inače objavio mnoštvo nekih knjiga, kao i naučnih radova o sociološkim pitanjima bosanskog društva. Ali čitajući to šta je on napisao pod naslovom „Prava istina o Sutorini“, objavljeno na nekom portalu, najprije sam pomislio da je to tekst satirično-humorističkog sadržaja, jer je toliko napisao historijskih i pravnih nebuloza...

Bećirović je 24. decembra prošle godine uputio Rezoluciju o Sutorini u parlamentarnu proceduru s ciljem da se ukaže na važnost Sutorine za BiH, da se objektivno utvrde pravne, historijske, geografske, ekonomske i druge činjenice.

- Moramo pokazati da nam je stalo do svakog pedlja teritorije BiH - rekao je Bećirović, dodajući da su nedvojbene činjenice da BiH posjeduje snažne argumente i da se gotovo svi u BiH slažu da je prema državi BiH napravljena pravna, državna i historijska nepravda.

Nadam se da si pratio obilježavanje sedamdesete godišnjice Auschwitza i da znaš da je ove godine i dvadeseta godišnjica od srebreničkog genocida. Nemoj da te podsjećam na "Gorski vijenac", ali moram da te podsjetim da su i Milošević i Karadžić iz Crne Gore. Valjda ti to dovoljno govori kako se mi u Bosni, posebno Bošnjaci, osjećamo kad čujemo tvoje prijetnje i kad vidimo kako se arogantno odnosiš prema svom susjedu, kojem duguješ jasno i nedvosmisleno izvinjenje za mnoge zločine koji su osmišljeni upravo u Crnoj Gori.

Polagati pravo na državni teritorij pitanje je časti i patriotska je dužnost svakog građanina, a posebno onih koji sebe smatraju intelektualcima i čija bi riječ trebala biti najglasnija i najjasnija; to je posebno dužnost političara jer su položili zakletvu u državnim parlamentima da će se brinuti o granicama i teritorijalnom integritetu države, čiju zakonodavnu vlast predstavljaju.

– Ali je otvaranje tog pitanja veoma destruktivno, veoma nepametno i definitvno otvaranje tog pitanja može da proizvede neke štete, da kažem čija krajnja adresa će najmanje biti Crna Gora. Otvaranje ovog pitanja BIH pokazuje da ne poštuje neka pravila kojih bi se svi morali pridržavati i pokazuje, zašto ne kazati, otvorene teritorijalne pretenzije prema susjednoj državi. Drugo, ovo može imati da kažem posljedice po percepciju regiona koja je jako važna sa stanovišta neupitne potrebe regiona za bržim ekonomskim i demokratskim razvojem. To nije dobra poruka investitorima.

Ovom inicijativom ne želimo apsolutno narušavati nikakve dobre odnose naših zemalja kao što to upravo pokušava poljuljati potez Vlade Crne Gore ne slanjem Ambasadora u BiH. S tim potezima se konkretno otežavaju stvari na razvoju odnosa a ne inicijativa koja samo pokazuje državotvornu svijest, patriotizam te zaštitu državnog interesa.

Istodobno je poručio da je za Crnu Goru priča o razgraničenju s BiH završena, nakon što je crnogorska vlada u lipnju prošle godine prihvatila ugovor o tome, te da je njegova odluka o odgađanju slanja veleposlanika u Sarajevo bila iznuđena. On smatra da će ovakvo stanje trajati sve dok službene institucije BiH budu osporavale granicu s Crnom Gorom.

Sve unutrašnje promjene u zajedničkoj državi vršene su protupravno, jer su vršene od nenadležnih institucija i organa. Po međunarodnom pravu, temeljna prava (narod, teritorija i režim) spadaju u suverenitet naroda, a narod bira svoje poslanike koji vrše vlast u ime naroda. Prema tome, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je jedino nadležna da donosi odluke o Sutorini, a ona od Berlinskog kongresa do danas nije donijela niti jednu odluku, navodi se u dokumentu Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

"Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza Vujanović je obavio telefonski razgovor sa Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem, Vujanović je saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta.

"Smatram da je posao doveden do kraja", rekao je Lukšić.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini.

Vođeni principima da je svaki dio Bosne i Hercegovine jednako važan u ocima svih bosanskohercegovačkih patriota, podržavamo vašu inicijativu za sveobuhvatnu analizu jer smo ubijeđeni da je to prvi korak ka rješavanju problema i povratka Sutorine kao suverenog dijela teritorije BiH. Također smatramo da finalnu arbitražu ovog pitanja treba voditi Međunarodni sud pravde u Hagu i da državne instititucije bih trebaju uputiti zahtjev istom shodno rezultatima spomenute analize.

Kad je u pitanju interes države, a Sutorina je od vitalnog interesa za BiH tada se trebaju zaboraviti sve političke razlike, treba odrasti i nadvisiti samoga sebe, da bi se moglo jasno u budućnost gledati. Vas dvadeset troje ste dobili povjerenje građana BiH i sad ste na ispitu i u obavezi da pokažete da ste zaslužili povjerenje naroda koji vam je u ruke povjerio državu kao najveću vrijednost. Sutra se od vas očekuje da glasate za Prijedlog rezolucije u Sutorini. Sutra ste vi heroji ili možete biti izdajice.

Predsjedništvo SDA pozvalo je državne institucije da se još jednom razmotri prijedlog Ugovora o državnoj granici sa Crnom Gorom u području Sutorine. Naglašeno je da je prije usvajanja bilo kakvih odluka u pogledu Ugovora i predložene Rezolucije u Parlamentu BiH nužno napraviti sveobuhvatnu ekspertnu analizu iz koje bi bile jasno vidljive posljedice bilo kakvog postupanja po interes BiH i njene međunarodno priznate granice.

Prema njegovim riječima, kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Kurtćehajić pojašnjava da su to iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. On je pojasnio da je Predsjedništvo AVNOJ-a 24. februara 1945. godine zauzelo stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom.

"Ako sve uspije to će biti prvi put da je inteligencija BiH u saradnji sa medijima uspjela uraditi nešto što su političari zamislili drugačije. Naši političari i ranije Vijeće ministara usvojili su vrlo štetan ugovor po Bosnu i Hercegovinu i taj ugovor je poslije dat Predsjedništvu i Parlamentu na usvajanje", rekao je profesor Suad Kurtćehajić.

Javna tribina ima cilj da, prije odluke članova Parlamentarne skupštine na njihovoj 3. sjednici, bosanskohercegovačkoj javnosti (ali i članovima Parlamentarne skupštine) predstavi mnogobrojnu argumentaciju o vlasništvu Bosne i Hercegovine nad Sutorinom. Ovim se, također, želi pokazati kako akademska zajednica i zajednica građana mogu raditi skupa na istom cilju a za dobrobit cijele zemlje i svih njenih građana.

Osmo je VELEIZDAJA koja se mora izgovarati što glasnije u lice onima koji budu pokušali da izvrse UDAR na Državni teritorij poklanjajući ga nekome iz lične ili grupne koristi. Svaki onaj koji se bude angažovao da Sutorinu preda Crnoj Gori MORA biti smatran VELEIZDAJNIKOM jer to dokazuje upravo i njegovo djelo, te se ne trebate voditi nikakvim simpatijama prema bilo kome.

Vlada Crne Gore, na sjednici od 12. juna 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila je Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o dravnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila Prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.

"To smo uradili kada smo vidjeli da su državna komisija i Savjet ministara krenuli putem utvrđivanja prijedloga koji je štetan po državu BiH jer ako bi Predsjedništvo prihvatilo prijedlog koji im je utvrdio Savjet ministara, BiH bi izgubila prostor na koji ima vlasničko pravo koje nikada nije izgubila", pojasnio je Kurtćehajić.

"Cilj tribine je da se upoznaju studenti, ali i javnost o geografskom prostoru Bosne i Hercegovine koji prema svim geografskim dokumentima, sve do 1952. godine pripadao BiH. Želimo da ovim upozorimo Predsjedništvo i Parlament BiH, kada je u pitanju ratifikacija granice BiH i Crne Gore, da ne dodjele taj prostor Crnoj Gori, jer je to suvereni prostor BiH", kazao je Spahić.

Nebojša Radmanović je za "Večernje novosti" rekao da su zbrku oko područja Sutorine napravili američki i kanadski Bošnjaci putem otvorenog pisma Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida, Kanada Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u kojem su naveli da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nema pravo da potpiše bilo kakav sporazum o granici sa Crnom Gorom, ukoliko Sutorina ne bude u sastavu Bosne i Hercegovine.

Naime, Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državn og vrha SFRJ na čelu sa Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

Izlaz na Jadran u Sutorini je od izuzetnog strateškog značaja za BiH, jer u Sutorini BiH ima direktan izlaz na otvoreno more. Naime BiH istina ima Neum i sukladno tome prema međunarodnom pravu mora ima zagarantovan pristup međunarodnim morskim vodama, ali svaki brod koji bi uplovio u Neum prethodno mora ploviti kroz Pelješački kanal tj. kroz hrvatske teritorijalne vode što znači da bi takva BiH imala mnogo veće probleme po pitanju izlaska na međunarodno more nego što ima Slovenija. Svaka priobalna zemlja po međunarodnom pravu ostvaruje suverenitet 12 nautičkih milja daleko od kopna, a dalje su međunarodne vode. Sloveniji nedostaju dvije milje do međunarodnih voda. Slovenci mogu u Piranu izgraditi dvije milje dugačak mol usmjeren prema pučini.

Državni ministri prihvatili su sredinom septembra prošle godine prijedlog da se na dijelu neusuglašene granične crte između Foče i Pljevalja ona povuče prirodnom granicom - potokom koji dijeli ovo područje na dva približno ista dijela: sjeverni dio pripao je Crnoj Gori, a južni dio BiH. Potom je Državno povjerenstvo za granicu BiH, u skladu s ovim zaključkom, sprovelo aktivnosti na identifikaciji i opisu granice s Crnom Gorom.

Dogovoreni Press će se održati u 13:30 u prostorijama VKBI (Vijeće Kongresa Bošnjačkih intelektualaca) gdje će dokazni materijal i argumentacija biti u cjelosti prezentovana od strane prof. dr. Suada Kurtćehajića prisutnim medijima. Takođe u planu je da se pozovu članovi Komisije koji već dvije godine tragaju za činjenicama te i odgovorni politički faktori koji bi trebali nositi odgovornost potpisivanja međudržavnih granica sa Crnom Gorom i time zapečatiti sudbinu Sutorine zauvijek.

"Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vijekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Ni jedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo", kaže profesor Kurtćehajić.

Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca sa dva izlaza na more: Neum kod Kleka i Sutorina kod Herceg Novog. Ti su izlazi potvrđeni prije toga na Berlinskom kongresu 1878. godine. Dokazi o granicama Bosne i Hercegovine se nalaze u Beču i Dubrovniku i mogu se obezbijediti diplomatskim putem. Kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je imala granice koje su utvrđene Berlinskim kongresom.

Međunarodnom praksom rješavanja sličnih pitanja koristi se razmjena dobara, te bi se ovim pitanjem kojim se planira izvršiti predaja teritorija BiH, priznala međudržavna granica koja bi bila nelegalna i ne legitimna te tako i granica sumnjivog porijekla.
Sticanje vlasništva međudržavnih granica ovim putem, smatra se uzurpacijom teritorijalnog integriteta države koja nije legalnim i legitimnim putem odobrila bilo koji vid potpisivanja granice.

Dr. Mulić je u obranu svojih teza više puta isticao kako je Bosni i Hercegovini priznato pravo na granice koje su utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.

Da je Đuro Pucar jedan od najljepših dijelova bosanskohercegovačkog teritorija odnosno bokokotorski zaliv trampio za nekoliko sela, koji su prema tadašnjem teritorijalnom rasporedu pripadali Crnoj Gori, javnosti je od ranije poprilično poznato. No, kako se o toj temi uistinu govorilo nedopustivo malo, tek sporadično, logično je, dakle, da bosanski patrioti promišljaju i o modalitetima vraćanja granica koje je odredio Berlinski kongres, a AVNOJ do tako definiranih republičkih područja nije nalazio za shodno raspravljati odnosno vršiti bilo kakve promjene, piše u kolumni Enes Ratkušić.

Enklava Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti. Nakon toga 1929. godine, Sutorina se našla u sastavu Zetske banovine, ali ipak u sklopu Trebinjskoga kotara. Partizanske vlasti nisu na zasjedanju AVNOJ-a raspravljale o granicama. To pitanje otvoreno je u februaru 1945. Sekretar Predsjedništva AVNOJ-a Mile Peruničić predložio je kao kriterij za granice BiH stanje određeno Berlinskim kongresom 1878. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripale bi BiH. Neposredno nakon Drugog svjetskoga rata, BiH je na kartama prikazivana s izlazom na more u Boki kotorskoj kod Sutorine.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine potvrđeno je da BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine, jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaliv, u predjelu zvanom Sutorina.