Konačno je bilo vrijeme da Bosna i Hercegovina na vjerodostojan način predstavljena ide na važan skup kao što je ovaj 26, odnosno 27. augusta u Beču o Zapadnom Balkanu, istakao je u intervjuu za Anadoliju Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

"Ja tamo idem iz potpuno drugih razloga: 26. augusta ćemo u Beču potpisati sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pa smo na poziv predsjednika Austrije Heinza Fischera prihvatili da to bude baš u Beču, uoči po meni značajnog događaja - Konferencije o Zapadnom Balkanu. Osim službenih razgovora koje ćemo imati sa predstavnicima Austrije, naša je želja da to bude kontinuitet razgovora koji sam imao u Briselu prije nekih mjesec dana sa Federicom Mogherini, visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Johanesom Hanom. Tako da ćemo ta dva dana iskoristiti i za te susrete", naglasio je Čović.

Navodi da ovaj put na razgovore u Beč putuje "sa olakšicom". Nakon što je Vlada FBiH nedavno usvojila koordinacijski mehanizam, kako kaže, "mi smo ispunili sva obećanja koja smo dali".

Čović će u Beču predstaviti visokoj predstavnici Mogherini i komesaru Hahnu plan dinamike kretanja BiH na putu ka EU i otvoriti potpuno nova poglavlja o kojima treba razgovarati.

"Uvjeren sam da BiH mora imati svoje središnje mjesto na tim događanjima u Beču. Sada je daleko od toga, moram biti iskren. Uvjeren sam da naši predstavnici, koji će zastupati BiH tamo, i Parlamenta i Vijeća ministara, će imati dovoljno argumenata nakon aktivnosti u ovih mjesec dana da predstave BiH kao sjedište ili središte stabilnosti čitavog ovog područja, a onda bi to značilo da budemo i središte svih investicijskih zahvata koji će se dešavati u ovom području. Istini za volju, kada sam bio posljednji put u Bruxellesu, razgovarali smo i sa komesarom Hahnom oko Jadransko-jonskog koridora, prometnica, infrastrukture kako cestovne i prometne tako i energetske, i puno drugih stvari", naveo je Čović.

BiH može sama rješavati pitanja sa susjedima
BiH, naglašava on, treba zamah, koji će "nastojati da nakon Beča, odnosno tih razgovora, ponovno preselimo u BiH sredinom septembra". Čović će, kako je otkrio u razgovoru za Anadolu Agency, pozvati visoku predstavnicu Mogherini i komesara Hahna i njihove suradnike iz Beča, odnosno iz Bruxellesa, da budu "zajedno sa nama u BiH kako bi razgovarali o konkretnim projektima i kako bi vidjeli kako stabilizirati proračunski BiH u naredne dvije godine".

"Puno je stvari ispred nas: zadatak je primarni bilateralni između nas i Crne Gore i trilateralni sa Austrijom, da dobijemo ponovno zanimanje javnosti za ono što se dešava u BiH, jer je to po meni jedna nova velika poruka. Konačno je BiH sama u stanju rješavati svoje probleme sa susjedima, jer znamo kakvi su nam problemi i sa Hrvatskom i sa Srbijom još uvijek otvoreni kada su u pitanju granice, a s druge strane, uvjeren sam da ćemo moći informirati predstavnike Bruxellesa kao prijatelje s pozicije onih koji su u stanju ono što obećaju realizirati", naveo je Čović

Naglasio je kako je uvjeren da će u septembru BiH moći razgovarati o novim projektima. Na neki način želi se, kaže Čović, "sinhronizirovati ono što mi radimo i očekujemo od prijatelja da ovoj nered kojeg imamo, instituicionalni i svaki drugi u BiH, pomanjkanja sredstava, pomanjkanja investicijskih aktivnosti, na neki način nadomjestimo upravo dinamikom razgovora".

"Nakon Beča i ovih razgovora u BiH, mi ćemo nastojati da bar jednom u mjesec dana ili dva imamo na najvišoj razini komunikaciju sa predstavnicima Bruxellesa", istakao je Čović. Međutim, dodao je kako "nijedan projekat o kojem se razgovara u BiH nema svoje mjesto i interes ako nije međudržavni, vezan prekograbnično, bez obzira na to je li u pitanju infrastruktura, prometna, energetska ili bilo koja druga oblast".

"Siguran sam da ćemo mi, a i o tome smo na Predsjedništvu BiH pričali, ja i kolege Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, razgovarati o onome što bi trebalo uraditi sa Srbijom bez obzira na to je li u pitanju namjenska proizvodnja, turizam, energetski sektor ili prometna infrastruktura, konkretno željeznica. Vidjeli ste ideje koje su već osvanule u javnosti. Na sličan način sam neki dan razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem u Tivtu. Mislim da ćemo ovih dana i sa Hrvatskom na taj način razgovarati. Ono što mene veseli je da imam osjećaj da se lagano stvara klima da Jadransko-jonski koridor ima jedno potpuno uporište da prolazi kroz BiH, tih stotinjak kilometara od Počitelja do granice sa Crnom Gorom. On je preznačajan. To je povezivanje BiH sa ostatkom svijeta, i Istoka i Zapada", navodi Čović.

Naglašava da EU polaže jako puno u Jadransko-jonski koridor i prometni i energetski. Sroga smatra da bi bilo "krajnje neodgovorno na neki način biti pasivan kada se o tome razgovara". I sam je, navodi, nedavno sa predstavnicima izvršne vlasti u Hrvatskoj o tome razgovarao.

"To ćemo morati iskomunicirati, prije svega, sa Hrvatskom. Bitno je da mi u ovom trenutku znamo što želimo, da kod nas nema dvojbi koje su to dodirne točke. Dodirna točka sa Crnom Gorom već postoji jasno definirana, a mi želimo da to bude Počitelj sa naše strane, tako da koridor koji sada od Međugorja vodi ka Počitelju, s jedne strane ide kao koridor 5c i sjeverno prema Sarajevu, odnosno Mostaru prije toga. S druge strane južno da ide kao Jadransko-jonski koridor. Mislim da je to nešto što će svi podržati. Sada nam treba snažna aktivnost upravo na političkoj razini sa susjedima. Na isti način bismo mogli govoriti o puno drugih projekata", navodi Čović.

On je uvjeren kako će Bih za 5-6 mjeseci osjetiti korist od politike koju vodi na ovakav način.

"Tada će nas doista ljudi iz Evrope uvažavati. Pomenuli ste milijardu eura, postoji daleko više sredstava na dispoziciji ako smo mi ozbiljan partner i ako se zna ćemo nastaviti kao ozbiljan partner, koji zna držati svoju riječ, držati obećanje koje da i koji je u stanju praktično odgovoriti na mnoga iskušenja koja nas sljeduju", dodaje predsjedatelja Predsjedništva BiH u razgovoru za AA naglasivši kako je siguran da će Bih za 5-6 mjeseci biti u stanju da aplicira za status članice EU-a.

Model dogovora sa Crnom Gorom iskoristiti za Srbiju i Hrvatsku
Predsjedatelja Predsjedništva BiH pitali smo da li je pristankom na potpis ugovora o granicama sa Crnom Gorom BiH predala dio teritorije na koju je imala pravo - Sutorinu, odnosno da li stoje takve kvalifikacije.

"Ne, apsolutno ne stoje. Mi moramo biti dovoljno mudri: to što volimo svoje, što želimo štititi svoje, treba da znamo da se ono štiti na različite načine. Jedno je završavati sporazume kao što smo ovaj zaključili. Siguran sam da do ovog sporazuma ne bi došlo da mi nismo dobili dovoljno argumentacije, bez obzira na to što će biti i onih koji misle drugačije. Dovoljno argumentacije je da na jednom pravnom, međunarodnom planu ne bi dobro prošli da smo nastavili sa tezama koje smo iznosili, i s te strane pokazali smo jednu političku mudrost", naveo je Čović

Dao je paralelu, za koju kaže da joj možda nema mjesta u ovome svemu, ali da, ipak, treba se čuje: "Pogledajte šta se dešava unutar EU kada su u pitanju Hrvatska i Slovenija." Zbog toga navodi da je zagovornik ideje da se što prije riješe i pitanja granice sa Srbijom i Hrvatskom.

"Duboko sam uvjeren da je mnogo bolje da mi sami dogovaramo te probleme sa susjedima i da ih zatvaramo što prije kako bi konačno definirali i utvrdili u konačnici granice BiH. Jer, to u osnovi jesu granice koje su priznate, kada je u pitanju UN, kao vanjske granice BiH. S te strane, svi oni koji polemiziraju da smo mi nekome nešto prepustili, mislim da idu u krivom pravcu. Uvijek će biti onih koji se neće složiti sa onim što iznosim ja i neke druge kolege. Ja sam zagovornik da bi bilo dobro kada bismo mi na sličan način mogli zatvoriti i zaključiti sporazume i sa Srbijom i Hrvatskom. Time bismo poslali posebnu poruku, a siguran sam da bi do kraja zaštitili BiH", poručio je Čović.



Ohrabriti Mogherini i Hahna da vjeruju u ono što BiH radi
U razgovorima sa visokom predstavnicom Mogherini i komesarom Hanom cilj je, navodi Čović, na neki način ih ohrabriti da budu još slobodniji prema BiH i da vjeruju u ono što vlasti u BiH rade "jer sada imamo argumente za tako nešto".

"Prije mjesec i nešto više dana smo im obećali neke stvari i potpuno smo ih završili. Ostalo je još malo stvari koje bismo mi trebali uraditi da bismo mogli kredibilno aplicirati kada je u pitanju EU. Želim kroz ovaj razgovor u Beču da to preciziramo: da više nemamo dvojbi, da znamo da trebamo povuči još dva-tri koraka, koliko god da su velika ili mala i da to možemo preuzeti na sebe. Mogu kao sugovornik kazati da ću to prenijeti svojim kolegama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i Predsjedništvu, da mi preuzimamo obavezu. Ako bi mene sada pitali, obzirom da znam većinu tih mikorstvari koje trebamo uraditi, ne vidim niti jedne zapreke da mi već u prvom kvartalu naredne godine ne apliciramo za članstvo u EU", kazao je Čović.

Što se tiče izmjena Ustava BiH to je, ocijenio je Čović, prezahtjevno, a u ovom trenutku se to ne traži. Navodi će u ovom trenutku biti dovoljno da BiH krene ka izmjenama Izbornog zakona na jesen i da kroz tu raspravu pošalje vrlo jasnu poruku o onome što slijedi. Nijedne prepreke, naglašava, ako to uspijemo vjerodostojno uraditi, ne postoji uz sve probleme koje imamo. BiH, navodi, mora vrlo jasno kazati: mi vlast imamo.

"Ta vlast mora raditi, dok ne dođe druga, ono što nas očekuje. Vidite koliko imate kriza u okruženju i to nije razlog da stane život u tim društvenim okruženjima, pa zašto bi to stao u BiH. Siguran sam da će razgovori u Beču i naredni u BiH mnogo otvorenije biti jasna poruka nama koja će doći iz Bruxellesa. Treba tu uraditi još te tri nijanse, pazite šta govorim, nijanse, jer smo mi glavne stvari završili i aplicirat ćemo za članstvo u EU. Ne treba žuriti sa aplikacijom", navodi Čović.

Što se tiče kredibilne aplikacije, naglašava da je BiH glavninu stvari završila i sada se žele provjeriti detalji sa visokom predstavnicom Mogherini i komesarom Hahnom i to procijeniti. O nijansama koje treba završiti u narednom periodu, Čović kaže da će vjerovatno govoriti gosti iz EU kada posjete BiH u septembru.

"Tada ćemo imati pravo kazati, i to je zajednička želja: mi ćemo u narednih pet-šest mjeseci to uraditi, a vi nam iz EU pomozitet tu i tu, misleći na ova sva sredstva o kojima pričamo, ne samo za infrastrukturu, već i naš proračun i puno drugih stvari. S druge strane Predsjedništvo BiH, izvršna vlast na razini BiH preuzet će obavezu da te zadatke, koliko god bile male stvari, nijanse, završimo u tih pet-šest mjeseci. To bi po meni bila jedna posebna poruka kontinuiteta kvalitetene suradnje, jednog novog vida odnosa između nas, a to nam je definirao koordinacijski mehanizam", istakao je Čović.

Predsjedavajući zaključuje da "sada, kada je ponovo postao interes EU, za BiH bilo bi krajnje politički naivno, neodgovorno, to ne iskoristiti".

Nekada su, kaže Čović, zakoni vrijedili po 15-20 godina u nekoj oblasti. Bez obzira koja će BiH područja otvarati, ima njih mnoštvo koje treba otvoriti, ti zakoni sada vrijede šest, nekada 12 mjeseci.

"Tome se moramo prilagođavati. Jdan od ključnih zadataka, te nijanse o kojima ja govorim, možda je ona prenaglašena, ali valja je stavljati na razinu nijanse samo da razumijemo jedan odnos - to je tradicionalna trgovina. Od nas će se očekivati da moramo riješiti pitanje tradicionalne trgovine. Ono nema možda veze sa svim ovim, ali šalje poruku: vi ako želite biti dio evropskih integracija morate uvažavati standarde i pravila koji tamo vrijede. Bez obzira da li vam nekada vaša čitava ekonomska računica ide u prilog takvom jednom stavu. To je nešto što mi moramo u svojim glavama prevladati. Nismo mi ti koji postavljamo uvjete Bruxellesu. Bruxelles je postavio uvjete nama, ali ne kao Bruxelles nego kao 28 zemalja koje svakodnevno uređuju svoj sustav. Mi se jednostavno moramo tome prilagođavati", naglašava Čović.

Ulazak Crne Gore u NATO poticaj za BiH
"Puno stvari je ispred nas. Bitna je filozofija. A, ključ svega je da smo mi u sedmom mjesecu informirali Bruxelles da mi mijenjamo praksu: i evo, prvi mjesec smo položili to, test je u Beču, naredni test će vjerojatno biti u devetom mjesecu u BiH, i ako bude to u duhu ovoga, ja sam iskreno vrlo optimističan. U prvom kvartalu iduće godine mi možemo aplicirati za naš status u EU", navodi Čović.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH naveo je da je bitno da BiH sebe naglasi kao središte Balkana ili ono što je ostalo istočno od Evropske unije.

"Zbog toga nam je preznačajno da naši prvi susjedi kao što je Crna Gora budu članica, dio NATO saveza već na jesen ove godine. Da li će oni to uspjeti prvenstveno ovisi od njih i od NATO saveza. Ali bi nama bila velika pomoć.. Automatizmom bi mi napravili iskorak kada je u pitanju MAP, kada je u pitanju Partnesrtvo za mir, jer nama je ostalo uz naša opredjeljenja načelna riješiti pitanje vojne i državne imovine. Ne vidim niti jednoga razloga da to ne možemo, jer sada na kompletnoj političkoj sceni i pozicija i opozicija u BiH slično razmišljaju i kad govorimo o NATO-u", navodi Čović.

Zbog toga bi, kaže, "želio da na jesen Crna Gora postane punopravna članica NATO-a". Time bi, cijeni, BiH imala faktički jedan vrlo jasan okvir da bi glavnina njene granice bila naslonjena na NATO savez, a to nam nudi, smatra Čović, ogroman ekonomski iskorak, a s druge strane, političku i stvarnu sigurnost. Naime, Čović cijeni da bi čitavo područje postalo mnogo stabilnije.

"Ovako otvoreno sa otvorenim granicama, pa bez obzira kako neko gledao na njih, mi smo jako jako izloženi: bez obzira jesu li to prijetnje ISIS-a ili neki drugi projekat terorizma u svijetu ili nekih novih iskušenja koja mogu doći. Da bismo se zaštitili od tih udara izvana, da bi sami mogli upravljati ovim procesom, dobro je da i naši susjedi jesu dio EU i NATO saveza. Zbog toga želimo sustići Srbiju kada je u pitanju EU i kandidatski status, a bio bih presretan da možemo sustići Crnu Goru kada je u pitanju NATO. Time bi mi bili jako relaksirani da možemo, prije svega, neke stvari brže i kvalitetnije raditi unutar BiH", cijeni Čović.

IZETBEGOVIĆ I ČOVIĆ IZDAJNICI SUTORINE

Saradnja sa susjedima prioritet vanjske politike
Saradnja sa susjedima je kaže za njega prvi prioritet vanjske politike. Možda su, navodi, to mali koraci za nekoga, ali smatra da mi "nemamo nikoga bližeg na vanjskom planu od tri susjeda: Srbije, Hrvatske i Crne Gore".

Ako smo, zaključuje, uspjeli napraviti to iskorak i komunikaciju sa Crnom Gorom po pitanju rješenja granice, smatra da tu više nema niti jednog otvorenog pitanja.

"Na sličan način mi smo u posljednje vrijeme napravili iskorak i sa Srbijom. Srbija je bila domaćin, odnosno premijer Aleksandar Vučić, tri člana Predsjedništva BiH. Ovih dana je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić bio sa premijerom Vučićem. Ja ću se u narednih 15-ak dana sastati se sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem. Upravo na toj razini, kao što sam prije sedam dana imao susret sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, odnosno prije 15 dana sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović. Neko će kazati, možda to nisu razgovori najslužbeniji, ali to su mnogo kvalitetniji razgovori od onih ekstra službenih, izloženih javnosti. Vi razvijate jedan potpuno drugačiji odnos, prijateljski, kolegijalan, partnerski, i tada se mnogi problemi veoma lako rješavaju", tvrdi Čović.

Navodi kako smo svjedoci da u posljednjih pet-šest mjeseci imamo toliko potrebe da iznosimo svoju povijest ponovno u našu svakodnevicu bila ona na relaciji Srbija - Hrvatska ili Srbija - BiH i Hrvatska - BiH. Sve češće se, navodi Čović, bavimo 40-im i 90-im godinama prošlog stoljeća, umjesto da se bavimo svojom budućnosti.

Informirao je, kaže, o tome kolege u Predsjedništvu BiH što treba napraviti, kao i o odlasku u Beč, sastanku sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, odlasku u Kinu, u Generalnu skupštinu UN-a. Iza toga dolazi, navodi Čović, jako puno u desetom mjesecu međusobnih komunikacija i "onda definiramo što bi trebali raditi, ne samo ja nego sva trojica, ali i dužnosnici iz izvršne vlasti".

"Mi imamo svakodnevnu komunikaciju i sa oficijelnim Beogradom, Zagrebom i Podgoricim i to će napraviti takvu mrežu odnosa da mi sa mnogo više optimizma možemo čekati neko vrijeme u narednih godinu dana kako riješiti pitanje granica i sa Hrvatskom i Srbijom. To nije prodaja naših interesa, to je, prije svega, interes svih građana i naroda u BiH. Ko god misli da postoji neka druga taktika prolongiranja tih odnosa, ostavljanje otvorenih granica BiH u narednih 20, 30, 40 godina, ja ću reći vrlo otvoreno - ne razmišlja dobro o budućnosti BiH, ostavlja nas ranjive, uz sve unutrašnje probleme, oslabljeni smo i za vani", poručuje Čović.

Naglašava da je, ipak, vrlo optimističan te da će se u naredna tri mjeseca nastaviti sa dinamičnom korespodencijom na svim razinama sa prva tri susjeda kao ključ vanjske politike BiH. Izrazio je uvjerenje i da bi do kraja godine trebao biti donesen zakon o vanjskoj politici BiH.

"Idem u Generalnu skupštinu UN-a, tamo ću se i obratiti, kao i Vijeću sigurnosti. Želim da kada se tamo obratim kao predsjedavajući Predsjednišptva BiH, da niko kompetentan nema primjedbi na taj govor, a to će opet biti jedna poruka. Da bismo to uradili, moramo potrošiti malo vremena, možda će neko kazati da to nije taktički, da neko popušta previše, ali je to način kako treba komunicirati u BiH. Siguran sam, kada odem u New York krajem devetog mjeseca, da ćemo otići sa stajalištima BiH i jednim glasom u ime BiH", navodi Čović.

Iznimno važni odnosi sa Turskom
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović govorio je i o saradnji sa Turskom.

"Ne možemo zanemariti da Turska ima jedan svoj interes prema BiH, ona ga naglašava kao prijateljski prema svima u BiH i to treba jasno čuti. To su poruke i od Ahmeta Davutoglua, premijera, nedavno kada nam je bio, od predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Istina, kod njih ima jedan mali zastoj u implementaciji izbornih rezultata, vjerovatno ponavljanje izbora, uz sve probleme koje imaju, ali sam uvjeren da bi do kraja 10 mjeseca ili sredinom 11. mjeseca mogao biti uzvratni posjet tri člana Predsjedništva BiH Turskoj. To naglašava ulogu Turske, jer smo mi dogovorili da tri člana Predsjedništva BiH idu isključivo prvim susjedima, drugim riječima, to može biti u Zagrebu, Beogradu i Podgorici. Slovenija je bila jedan izuzetak, jer smo željeli naglasiti svoj prvi odlazak vani. Tako će se nešto desiti u Turskoj", navodi Čović.

Kod drugih prijatelja, partnera na ovoj osnovi, naglašava, nikada neće ići tri člana Predsjedništva BiH, već uvijek po jedan, po mogućnosti predsjedavajući.

"Tako da sam ja uvjeren da nam slijedi jedan poseban, ja bih rekao, odnos između, ne bošnjačkog naroda, nego BiH i Turske. U tom smislu smo dobili dovoljno ohrabrenja. Naravno da mi moramo uvažavati činjenicu što je BiH i njezina struktura, šta je povijest BiH kada ga vežemo sa turskim narodom. Bilo bi neozbiljno o svemu tome ne voditi računa. Međutim, bilo bi tako neodgovorno da tako jednu moćnu zemlju ekonomski i politički i sigurnosno ne prihvatite kao prijatelja koji vam se nudi i kada je u pitanju gospodarstvo, investicije. Mislim da tu možemo mnogo, mnogo zajedničkog uraditi uvažavajući činjenicu da u BiH žive Hrvati, Bošnjaci, Srbi i svi oni koji se ne izjašnjavaju tako. U naredna dva do tri mjeseca mi jesmo u Turskoj i nastojat ćemo tada biti mnogo konkretniji od prethodne iako je i prethodna osjeta imala sadržaja i gospodarskih i puno drugoga", navodi Čović.

Naglašava, da misli "da smo mi sada mnogo zreliji, i na tragu sadašnje situacije da i Turskoj kažemo šta očekujemo, odnosno kako nam konkretno pomoći, prije svega, u ekonomskom i socijalnom smislu da pokrenemo BiH".

"S druge strane, nemojmo uopće podcijeniti da je Turska članica NATO saveza s jedne, a nije dio EU s druge strane. BiH može biti jedna izuzetno kvalitetna spona Turske sa Bruxellesom i EU. To bi bilo također glupo ne iskoristiti ako imamo snažnu ili dobru, jasno definiranu vanjsku politiku, onda bez problema možemo sebi staviti i jedan takav zadatak koliko god mi bili mali, možda u ovom trenutku beznačajni u vanjskoj politici. Mislim da mi tu svoju poziciju središta Balkana trebamo na jedan drugačiji način prezentirati kada nastupamo i u Bruxellesu i kada razgovaramo sa Rusijom, Kinom, SAD-om, naravno, i Turskom", zaključio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH.