Predmet: Primjedba na pismo upućeno članu Predsjedništva BiH gospodinu Bakiru Izetbegoviću

S obzirom da ste najavili skori dolazak u Bosnu i Hercegovinu očekujemo susret sa vama kako biste bili u prilici da čujete i drugu stranu. Da Crna Gora ima ijedan dokaz o vlasništvu ne bi se vas lobirala da štitite njene interese vršeći pritisak na institucije države Bosne i Hercegovine već bi se upustila u sudsku arbitražu.

Poštovani gospodine Turner,
Želimo Vas obavijestiti da je naša Akademska i građanska Inicijativa za povrat Sutorine Bosni i Hercegovini nakon iscrpnog obavještavanja bosanskohercegovačke javnosti, pokrenula postupak kod Vijeća ministara i Parlamenta Bosne i Hercegovine da se naša teritorija Sutorina, koja se nalazi u nesavjesnom posjedu Crne Gore već duže vremena, vrati svome vlasniku Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina nije utvrđivala nikada svoju grancu sa Crnom Gorom, već su to uradile evropske sile koje su granicu Bosne i Hercegovine utvrdile i priznale, na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Odluka o utvrđivanju i priznanju bosanskohercegovačke granice do danas nije mjenjana.
Berlinski kongres je svoj čitav operat o svom utvrđivanju i priznavanju bosanskohercegovačke granice, na taj način utvrdio je i teritorij Bosne i Hercegovine (vlasnički teritorij) sa dva izlaza na Jadransko more Neum i Sutorina, predao Austro-Ugarskoj monarhiji za čije potrebe je to i radio 27. jula 1878 godine, kojoj se odobrava da Bosnu i Hercegovinu zaposjedne i njome upravlja. Ovakve granice potvrdilo je i Predsjedništvo AVNOJ-a ( Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije).

Dakle, radi se o vlasništvu Bosne i Hercegovine koje se ne može nikome poklanjati niti na drugi način otuđivati.
Za donošenje odluka o Sutorini jedino je nadležna Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, jer po međunarodnom pravu, temeljna prava kao što su narod, teritorija i unutrašnje uređenje o njima odlučuje narod, tj. Parlamentarna skupština koju narod bira.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine o tome do danas nije uopće odlučivala. Naše najveće predstavničko tijelo nije nikada nikome prenijelo svoje vlasništvo nad Sutorinom.
Gospodine Turner, nije gospodin Bakir Izetbegović kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine osoba kojoj ste trebali poslati Vaše pismo. Prava adresa za vaše pismo je Parlament Bosne i Hercegovine ili iako to nije ista linija vlasti i pozicija na kojoj se vi nalazite predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodin Mladen Ivanić. Mada je ovo drugo upitno jer da idemo analogijom kako bi Predsjednik SAD reagirao da mu naš parlamentarac pošalje pismo slične poruke. To bi bio diplomatski skandal bez presedana za vašu zemlju.

Pošto su Vaše izjave u pismu mnogo oštre i neprilagođe sa pravim odnosom države Bosne i Hercegovine i SAD, koje narod Bosne i Hercegovine visoko cijeni i uvažava, kao i vas lično kao kongresmena i do sada potvrđenog prijatelja Bosne i Hercegovine, slobodni smo vas zamoliti kao demokratu da shvatite da Sutorinu ne možemo predati Crnoj Gori, jer je Sutorina naše vlasništvo.

Smatramo da bi se vaš ugao gledanja na problem Sutorine potpuno promijenio ukoliko biste imali priliku da saznate pravu istinu o Sutorini posebno načinu kako je protivpravno Crna Gora uzurpirala 600 godišnji prostor Bosne i Hercegovine. Ne vjerujem da ste vi poklonik teorije otmi, zadrži i čekaj da ti priznaju. U pogledu svih informacija koje se tiču Sutorine naša Akademska i građanska inicijativa vam stoje na raspolaganju. S obzirom da ste najavili skori dolazak u Bosnu i Hercegovinu očekujemo susret sa vama kako biste bili u prilici da čujete i drugu stranu. Da Crna Gora ima ijedan dokaz o vlasništvu ne bi se vas lobirala da štitite njene interese vršeći pritisak na institucije države Bosne i Hercegovine već bi se upustila u sudsku arbitražu.

Mi ne vidimo da je problem NATO integracijama Crne Gore a i Bosne i Hercegovine naš opravdan zahtjev da problem Sutorine riješi Internacionalni sud pravde u Hagu koji je pored ostalog radi rješavanja takvih problema i osnovan. I Hrvatska i Slovenija imaju granični problem koji im očigledno nije bio prepreka ni evropskim ni Nato integracijama a da ne govorim da je Crna Gora ušla u arbitražu sa Hrvatskom po pitanju Prevlake pa kako to da joj taj spor ne smeta na njenom putu prema Evropskoj Uniji i Nato paktu, a eto spor sa Bosnom i Hercegovinom bi mogao da je uspori na tom putu. To nisu isti aršini i to u najmanju ruku nije fer dragi kongresmenu Tarneru. Ovaj problem treba da se pravično razriješi da ne bi u budućnosti bio kamen spoticanja naše dvije zemlje i to razrješenje može dati jedino Internacionalni sud pravde u Hagu.

Očekujemo da vaše komentar i prijedloge na problem Sutorine date nakon što se potpunije upoznate sa ovim problemom, a naša Akademska i građanska Inicijativa za povrat Sutorine Bosni i Hercegovini će se podruditi da vaši prijedlozi budu pošteno predstavljeni u Evropi i SAD, piše u otvorenom pismu koje su Za Inicijativu potpisali Prof. dr. Suad Kurtćehajić i magistar međunarodnog prava Hasan Hadžiavdić.