Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizovala je javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine na kojoj je poručeno da BiH sa Crnom Gorom želi graditi iskrene i prijeteljske veze, ali da bi se nastavilo tim putem u budućnosti jako je važno da se imaju čisti računi - ugovori, javlja Anadolija.

Cilj javne rasprave je razmjena mišljenja o pitanju statusa Sutorine.

U javnoj raspravi učestvuju članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH - Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, pravni stručnjaci s univerziteta u BiH, udruženja građana, te sve druge zainteresirane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o pitanju statusa Sutorine.

Naime, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

DR: KURTĆEHAJIĆ: Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom

Argumenti i činjenice
Bećirović je kazao da je vrlo važno da je danas organizovana javna rasprava po pitanju Sutorine, da se ovo pitanje osvijetli i sa pravnog, historijskog, geografskog i drugih stanovišta.

"Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze sa Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune - ugovore... Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i sa aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore", pojasnio je Bećirović.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.

"Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče historijskih granica nisu relevantne", pojasnio je Obradović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić podsjetio je da je pitanje u vezi sa Sutorinom pokrenuto prije četiri mjeseca.

BEĆIREVIĆ: Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze sa Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune - ugovore... Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i sa aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore

Kako je kazao, Sutorina nije izmišljena nego zaboravljena priča.

"Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom", poručio je Kurtćehajić.

Sutorima u srcima i umovima
Prema njegovim riječima, za BiH jedino može biti negativno to što su bh. vlasti čekale ovoliko dugo i nisu pokazale zainteresovanost za taj problem.

"Ono što mi trebamo uraditi jeste da se usvoji rezolucija Denisa Bećirovića, da se Sutorina vrati na jako ozbiljno razmatranje. BiH mora državotvorno ustati da traži ono što je njeno", kazao je Kurtćehajić.

Pojasnio je da Crna Gora nikada od Parlamenta BiH nije dobila saglasnost za prostor Sutorine.

"Sutorina svakim danom sve više ulazi u srce i umove naših ljudi i oni neće dozvoliti da se to da Crnoj Gori. Ako mi damo Sutorinu Crnoj Gori je li mislite da će nama Hrvatska ili Srbija išta aminovati i da će ići po kriterijima s kojima smo mi to dali Crnoj Gori? Mi ništa nećemo dobiti od naših susjeda ako ne budemo pravno mogli da se izborimo za to", kazao je Kurtćehajić.



Poručio je da se BiH mora boriti za ono što je njeno.

Inače, prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.



Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

NAMJERNO ILI PROCEDURA: Slučaj Sutorina izazvao veliko interesovanje građana BiH koji su zbog složene procedure ostali van sale