Povodom obilježavanja Nacionalnog praznika Kraljevine Saudijske Arabije, u amfiteatru Kulturnog centra „Kralj Fahd“ u Sarajevu, u ponedjeljak, 26. septembra, upriličen je prigodan program, kojem je prisustvovao i ambasador ove bratske i prijateljske zemlje, njegova ekselencija Eid Muhammed Al-Thakafi. Tim povodom, mr. Mehmedalija Hadžić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Rijadu, održao je veoma korisno i nadahnuto predavanje na temu: „Bratski odnosi između naroda Kraljevine Saudijske Arabije i Bosne i Hercegovine.“ Naš saradnik je prisustvovao tom predavanju i cijenjenim čitaocima prenosimo njegove najznačajnije detalje

Priredio: dr. Safvet HALILOVIĆ: Kraljevina Saudijska Arabija je putem Saudijskog fonda za razvoj na zvaničnom nivou pomogla brojne ekonomske projekte u Bosni i Hercegovini u obnovi i izgradnji infrastrukturnih i stambenih objekata, kao što, nprr: Rekonstrukcija zgrade Filozofskog fakulteta, Srednje upravne škole i drugih 12 osnovnih i srednjih škola, opremanje i osposobljavanje Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, poboljšanje sistema napajanja pitkom vodom tri grada: Goražde, Bužim i Maglaj, projekat pomoći malim i srednjim preduzećima, pomoć obnavljanja stočnog fonda, rekunstrukcija i stavljanje u pogon Tvornice obuće Olimp i Tvornica lijekova Bosnalijek, obnova i opremanje stambenih jedinica u Brčkom i Sanskom Mostu, obnova zgrade željeznica u Sarajevu, obnova stambenih jedinica, izgradnja i opremanje četiri bolnice, izgradnja kružnog puta u Zenici.

Svoje izlaganje profesor Hadžić je započeo citatom iz predavanja ambasadora Al-Thakafija, koje je održao u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, aprila 2011., u kojem stoji:

„(…), Želim, također, da Vam sa ove katedre saopćim da između dvije države postoji snažna i historijska osnova za međusobno jačanje odnosa na svim poljima, osnova saudijskog prijateljstva i pomaganja u procesu sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Mogu ustvrditi da ne postoji takva osnova između bilo koje druge države i Bosne i Hercegovine, kao što postoji ta osnova ili historijski temelj za unapređenje odnosa ove dvije države. Mi u Kraljevini iskreno želimo unaprijediti odnose sa Bosnom i Hercegovinom na svim poljima jer smo ubijeđeni da Bosna i Hercegovina ima jedinstven civilizacijski model suživota religija jednih pored drugih. Kontinuitet takvog mirnog suživota je u interesu čitavog čovječanstva.

Nakon toga, u uvodnom dijelu predavanja profesor Hadžić je iznio osnovne podatke o ovoj zemlji, čiji je zvаnični nаziv: Krаljevinа Sаudijskа Arаbijа (KSA), a površinа: 2,149,690 km2, dakle, to je 21. zemljа po površini u svijetu. Broj stanovnika S. Arabije je 26.131,703 (od toga oko 5,5 miliona stranaca). Kao kraljevina zemlja je formirana 1932. godine, u mjesecu septembru.

Privredа KSA zаsnovаnа je nа principimа slobodnog, otvorenog tržišta; njezina ekonomija je najjača na Bliskom istoku, a kao svjetska ekonomsko-financijska sila je na 18. mjestu u svijetu. Kraljevina Saudijska Arabija je članica grupe G20 koja okuplja dvadeset najjačih ekonomija svijeta. Bruto nacionalni dohodak 2011. godine iznosio je 676,7 milijаrde američkih dolara (oko 24 hiljade dolara po glavi stanovnika). Osnovni izvor prihodâ je nаftа, preko 80% budžetskih prihodа dolаzi od nаftne industrije i izvozа. Kraljevina Saudijska Arabija se ubraja među najveće proizvođače nafte u svijetu. Ona za svjetsko tržište proizvodi devet miliona barela dnevno ili 12% cjelokupnih svjetskih potreba. Rezerve nafte procjenjuju se na četvrtinu ukupnih svjetskih rezervi, a trećinu ukupnih rezervi članica OPEC-a. Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je da će KSA preteći Rusiju i postati najveći svjetski proizvođač sirove nafte do 2015. godine. KSA spada u red najutjecajnijih članica OPEC-a, što joj daje posebno mjesto i značaj na regionalnom i globalnom planu. Sačuvati tu ulogu i poziciju jedan je od strateških ekonomskih i političkih ciljeva Kraljevine Saudijske Arabije, istakao je profesor Hadžić.

NJ.E. ambasador Al-Thakafi i predavač mr. Mehmedalija Hadžić

On se potom osvrnuo na historijsku osnova prijateljstva između naroda Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije ističući da je odnose između naroda s prostora BiH i KSA moguće promatrati još od vremena prije formiranja naših današnjih država, saudijske i bosanskohercegovačke, odnosno još od vremena širenja islamskog učenja na prostoru današnje BiH, i širem balkanskom prostoru. Od tog vremena održavaju se veze između naših naroda uglavnom odlascima na hadočašće i pisanjem putopisa o tim blagoslovljenim putovanjima u Časnu Mekku i Svijetlu Medinu - sveta mjesta svih muslimana, bez obzira na mjesto i vrijeme njihovog življenja. Putem tih veza vršeni su prvi međusobni kulturno-obrazovni utjecaji, a utvrđena povijesna činjenica jest da je poznati bosanski alim Ali-dede Bošnjak - Fočak, (umro 1598.) zvanično nadzirao radove na obnovi Časne Kabe, istakao je predavač.

Svi oblici pomoći
On je potom dao kratak pregled bilateralnih odnosa i saradnje između dvije zemlje i podsjetio da je Saudijska Arabija među prvim zemljam svijeta priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Diplomаtski odnosi između KSA i BiH upostаvljeni su 17. аprilа 1992. godine. BiH je otvorilа Ambаsаdu u Rijаdu 1. novembrа 1993., a KSA u Sarajevu 18. marta 1998. godine.



„Bilateralni odnosi i saradnja između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Saudijske Arabije su izuzetno dobri. KSA je pružala i pruža punu moralnu, političku, materijalnu i humanitarnu pomoć BiH. Podržala je sve rezolucije OUN koje se odnose na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Nemoguće je ovom prilikom nabrojati sve zvanične stavove i odluke Ministarskog vijeća (Vlade) KSA koji se odnose na svestranu podršku Bosni i Hercegovini. Nedvojbena činjenica jest da je briga za Bosnu i Hercegovinu bila u vrhu prioriteta KSA, posebno u periodu 1992.-1995. KSA stalno je naglašavala potrebu pomaganja i pružanja podrške pravednom pitanju Bosne i Hercegovine,“ naglasio je profesor Hadžić u svom izlaganju.

Potom je pojasnio da podrška pravednom pitanju Bosne i Hercegovine nije bila ograničena samo na političku i diplomatsku pomoć nego je istovremeno obuhvatala materijalni i humanitarni aspekt. Kraljevina Saudijska Arabija je, na nakon početka agresije na BiH, 2. juna 1992. godine osnovala poseban Komitet za pomoć Bosni i Hercegovini, na čijem čelu je bio Njegovo Kraljevsko Visočanstvo princ Selman ibn Abdulaziz, guverner pokrajine Rijad. Čini se da je Kraljevina Saudijska Arabija jedina zemlja u svijetu koja je za tu svrhu osnovala poseban komitet. Svoje raznovrsne aktivnosti Komitet je započeo kampanjom u kojoj je Sluga dva časna harema kralj Fahd ibn Abdulaziz na početku bosanskohercegovačke krize pozvao na prikupljanje dobrovoljnih donacija za Bosnu i Hercegovinu. Pozitivan odnos i mobilizacija saudijskih zvaničnika i naroda spram pitanja Bosne i Hercegovine i njenog naroda, učinio je KSA predvodnikom humanosti i solidarnosti u Bosni i Hercegovini. Pružana je pomoć u hrani, odjeći i dekama u količinama većim od 110 hiljada tona, medicinskoj opremi, lijekovima i osiguranju mjesečnih naknada liječnicima i medicinskom osoblju za vrijeme rata, transportu ranjenika na liječenje u KSA i u druge zemlje. U tom periodu bili su osigurani energenti i ogrjev za zimu. Visoki saudijski komitet je vodio brigu o 12 hiljada jetima, formirao i finansirao izbjegličke kampove otvorene izvan teritorije Bosne i Hercegovine, finansirao je povratak 12.706 bosanskohercegovačkih povratnika, a potom i pružao pomoć u socijalnom zbrinjavanju i uključivanju tih porodica u postratne procese. Pomoć je obuhvatala plaćanje stanarine, režija, nabavku odjeće i deka za 253.760 bosanskohercegovačkih porodica. Pomoć je, također, obuhvatala izgradnju i rekonstrukciju brojnih džamija i islamskih fakulteta. Takva vrsta zalaganja KSA naišla je na zahvalnost tadašnjih bosanskohercegovačkih zvaničnika i naroda unutar i izvan granica Bosne i Hercegovine. U znak priznanja i zahvalnosti predsjednik BiH rahmetli Alija Izetbegović je 1997. godine, ispred BiH, odlikovao princa Selmana ibn Abdulaziza sa Zlatnim bosanskim ordenom, podsjetio je uvaženi predavač.

Ogromna pomoć i nakon rata
U predavanju je potom istaknuto da je svoju pomoć Bosni i Hercegovini Saudijska Arabija nastavila pružati i nakoz završetka rata. Tako je, između ostalog, urađeno i ovo:
- Kraljevina Saudijska Arabija je putem Saudijskog fonda za razvoj na zvaničnom nivou pomogla brojne ekonomske projekte u Bosni i Hercegovini u obnovi i izgradnji infrastrukturnih i stambenih objekata, kao što, nprr: Rekonstrukcija zgrade Filozofskog fakulteta, Srednje upravne škole i drugih 12 osnovnih i srednjih škola, opremanje i osposobljavanje Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, poboljšanje sistema napajanja pitkom vodom tri grada: Goražde, Bužim i Maglaj, projekat pomoći malim i srednjim preduzećima, pomoć obnavljanja stočnog fonda, rekunstrukcija i stavljanje u pogon Tvornice obuće Olimp i Tvornica lijekova Bosnalijek, obnova i opremanje stambenih jedinica u Brčkom i Sanskom Mostu, obnova zgrade željeznica u Sarajevu, obnova stambenih jedinica, izgradnja i opremanje četiri bolnice, izgradnja kružnog puta u Zenici.

Dio učesnika diskusije nakon predavanja

Kao svojesvrstan problem i poteškoću na putu unapređenja ekonomskih odnosa između Kraljevine Saudijske Arabije i Bosne i Hercegovine, predavač je naveo postojanje mnoštva institucija na državnom, entiteskom i kantonalnom nivou sa podijeljenim nadležnostima u BiH, preko pomanjkanja znanja, umijeća i truda kako da se dođe na visokozahtjevno saudijsko tržište, neadekvatne opremljenosti naše Ambasade u Rijadu za stalnim praćenjem brojnih zahtjeva tog tržišta i pružanjem potrebne pomoći bh. firmama da nađu poslovne partnere u KSA i obrnuto, pa do nepostojanja direktnih avionskih veza između dvije zemlje.

Kulturni centar „Kralj Fahd“
Predavač se potom osvrnuo na aktivnosti Kulturnog odjela Ambasade Kraljevine Saudijske Arabijeu BiH. Kulturni centar „Kralj Fahd“ u Sarajevu, sa svojim ogrankom u Mostaru, svestrano radi na unapređenju kulturnog rada kojim doprinosi učvršćivanju kulturne saradnje između dvije zemlje. Kulturni centar trenutno organizira održavanja seminara za stručno usavršavanje profesora arapskog jezika, uz koordinaciju s bosanskohercegovačkim univerzitetima, odnosno odsjecima na kojima se po njihovom planu i programu izučava arapski jezik, kao što je Sarajevski i Zenički univerzitet, zatim pruža pomoć i podršku jednom broju škola u kojima se uči arapski jezik, među kojima su i Medrese u kojima se izučava arapski jezik koji je po važnosti odmah iza bosanskog jezika. Centar je, također, radio na prevođenju i publiciranju nekih djela iz oblasti jezika i književnosti i snabdio univerzitetske i javne biblioteke, škole i istraživače tim djelima. U sklopu naučno-obrazovne saradnje između dvije zemlje, Kulturni centar planira osigurati deset stipendija za studiranje na saudijskim univerzitetima, za postdiplomske studije, istaknutim studentima. Razmatra se i mogućnost dolaska jednog broja studenata iz KSA koji bi studirali i usavršavali znanje bosanskog jezika.
U završnom dijelu profesor Hadžić je kazao da su odnosi i saradnja između KSA i BiH povijesni, postojani, iskreni i dobronamjerni; da donose boljitak našim narodima, istovremeno ne uzrokujući nesreću drugima. Kroz historiju je vidljivo da je riječ o narodima s dostojanstvom i poštenjem, narodima koji su i u najtežim životnim nedaćama i iskušenjima ostali iskreni, narodima koji nikada nisu željeli nametati vlastite poglede i stil življenja drugima, narodima koji nisu nikada posezali za tuđim materijalnim i duhovnim dobrima.

Na kraju, iskazujući zahvalnost na svemu onome što su prijateljski narod i vlast u Sadijskoj Arabiji uradili za Bosnu i Hercegovinu, profesor Mehmedalija Hadžić je kazao i ovo: „Da nije bilo bratske podrške iskrenih prijatelja i braće u vjeri - Bog najbolje zna! - da li bismo preživjeli kao muslimani, mi i naše kulturno naslijeđe. A pravo na preživljenje, kao nužan uvjet svake ljudskosti, „jest u bosanskome idealu koji je davno uspostavljen, ali kao takav ostao neiscrpljiv. Nijedna njegova povijesna realizacija, pa tako i nijedan od nedostataka u njoj, ne umanjuje njegovu perenijalnu vrijednost: pravo na različitost i nepovredivost dostojanstva svakog pojedinca imaju jednaku vrijednost u svim vremenima i na svim mjestima.“ (Novi horizonti, br. 158, oktobar 2012.)