Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
DOMOVINA TE ZOVE!
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Vijesti

Den Haag: Danas pred Sudskim vijećem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
SRPSKI KRVOLOK MLADIĆ ODBIO DA SE IZJASNI O OPTUŽNICI
Objavljeno: 03. June 2011. 08:06:16

Mladić u Haagu (Karikatura: Šukrija Meholjić)


Na prvom pojavljivanju pred sudijama Haškog tribunala, Ratko Mladić odbio je da se izjasni o optužnici kazavši kako je “star čovjek” i da mu treba “dodatno vrijeme da razmisli o optužbama”.

Alphons Orie, predsjedavajući Sudskog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), najavio je da će naredno ročište, na kojem bi se Mladić trebao izjasniti o krivici, biti održano 4. jula ove godine.

Mladić je rekao Sudskom vijeću na početku ročišta da je “teško bolestan i star čovjek”, te zatražio da imaju “strpljenja” ukoliko mu bude trebalo dodatno vrijeme da shvati ono što mu se govori.

Na pitanje predsjedavajućeg Sudskog vijeća Mladić je rekao da nije pročitao optužnicu, te da je nakon hapšenja dobio “tri fascikle”, za koje je kazao da bi mu trebalo preko mjesec dana da ih pročita.

Uprkos tome što je rekao da nije upoznat sa optužnicom, Mladić nije pristao da mu se cijela optužnica pročita u sudnici, kazavši da ne želi “da mu se čita optužnica, ni u jednom slovu ni u jednoj rečenici”. Sudsko vijeće je potom pročitalo samo “kratki rezime optužnice”.

“Ja sam stariji čovek, ja bih želeo da dobijem ovo što ste pročitali, ove gnusne optužbe na mene, da to dobro pročitam i razmislim sa mojim advokatima. Meni treba i više od mesec dana za te monstruozne reči za koje nisam ni čuo što su u optužnicu stavljene, ja to nisam čuo niti to mogu da shvatim”, odgovorio je Mladić.

Majke srebreničkih žrtava genocida u Potočarima pratile početak suđenja krvniku Mladiću


Dvadesetak majki žrtava masakra u Srebrenici pratile su u memorijalnom centru Potočari televizijski prenos početka suđenja Ratku Mladiću u Hagu. "Majke Srebrenice" su pratile suđenje sa televizora koji je za tu priliku postavljen u dijelu memorijalnog centra predviđenog za molitve za žrtve, javio je izvještač Frans presa.
Prema riječima tog izvještača, u trenutku pojavljivanja Ratka Mladića u sudnici, među prisutnim majkama zavladao je tajac.
"Dobro je što je Mladić izveden pred sud, pa makar to bilo kasno, trebalo je još odavno tamo da se pojavi", rekla je Frans presu uoči početka direktnog prenosa jedna od majki Nura Alispahić.
"Trebalo je da Mladića izruče nama, majkama da mu mi sudimo, a ne da ga šalju u Hag", dodala je ona.
Predsjednica udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić rekla je da su preživjele žrtve organizovano u Tuzli, sjedištu tog udruženja, pratile televizijski prenos početka suđenja Ratku Mladiću u Hagu.
"Bili smo jako potreseni kad su mu čitali optužnicu vezano za Srebrenicu, ubijanje, kada se Mladić u tom trenutku osmjehivao i češkao po glavi. Njegovo ponašanje je i danas bezobrazno i bezobzirno", kazala je Hajra Ćatić.
Ona je izrazila bojazan da će se suđenje Mladiću odugovlačiti "što dokazuje i činjenica da je danas Mladić tražio mesec dana samo da se izjasni o optužnici".
"Ako mu se bude udovoljavalo u svemu, ovom procesu neće biti kraja i mi majke nećemo dočekati presudu. Šesnaest godina smo čekali da ga uhapse, a sada čekamo da počne i okonča se sudski proces", istakla je Ćatić, javlja Tanjug.
Ona je istakla da za "Mladića i njegova zlodjela ne postoji adekvatna kazna, ali da je ženama iz Srebrenice najvažnije da se u ovom predmetu presudi za genocid u cijeloj BiH, a ne samo u Srebrenici".
"To je potrebno zbog istine, pravde i žrtava. Ja sam lično 12. jula 1995. u Potočarima vidjela Ratka Mladića. Tada sam bila s mužem koji je odveden i ubijen. Ostala sam tada i bez svog sina Nine Ćatića koji je radio kao novinar izvještač iz Srebrenice. Zbog toga me boli što se Mladić pravi kao da je lud, a svi znamo da nije i da je sposoban za suđenje", navela je Ćatić.
Ona smatra da Mladiću ne treba dodatno vrijeme da izuči optužnicu i da je "on do sada sigurno naučio napamet za vrijeme skrivanja".
"Sve su to političke igre. Ipak, važno je da je Mladić uhapšen. Kasno jeste, ali za preživjele je još jedino nada - presuda za genocid", rekla je Ćatić.
Izmenjenom optužnicom, Mladiću se na teret u 11 tačaka stavljaju genocid, zločini protiv čovječnosti nad nesrbima i kršenja zakona i običaja rata tokom sukoba u BiH 1992-95.
Mladić se pored ostalog tereti i za ubistvo oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici jula 1995. godine.
Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), prema navodima optužnice, tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene između 1992. i 1995. godine.

Haško tužilaštvo smatra da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić bili ključni članovi udruženog zločinačkog poduhvata čija je svrha bila trajno uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata s teritorija na koje Srbi polažu pravo i to činjenjem zločina.

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske, trenutno se pred Haškim tribunalom sudi za iste zločine. Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine.

Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011., nakon više od 15 godina provedenih u bjekstvu, a u pritvor MKSJ-a je stigao 31. maja.

Na prvom pojavljivanju pred sudijama Haškog tribunala, na sjednici zatvorenoj za javnost, Mladić je govorio i o svom zdravstvenom stanju. Prije zatvaranja sjednice, on je zatražio i da se spuste zastori kako ga ne bi vidjela javnost.

Na ovom ročištu uz Mladića je bio srbijanski advokat Aleksandar Aleksić, kojeg je Haški tribunal postavio za privremenog branioca, ali je Mladić najavio kako planira imati “valjanu Odbranu, i to ne samo jednog čoveka”.

Na kraju ročišta Mladić se obratio Sudskom vijeću i rekao da s njim u pritvoru postupaju “ljudski i dostojanstveno”, ali je zatražio da ga se “ne vodi ispod ruke”, već da mu se dozvoli da sam hoda.

“Molim vas da kažem ovo što me nervira. Ja neću da me vodaju ispod ruke, ja mogu koliko mogu – ako ne mogu, zamolit ću da me pridrže, a neću da mene vodaju. Ja sam general Ratko Mladić i u čitavom svetu znaju ko sam. Ja ne znam dokle ću trajati, zna onaj gore, ja želim da živim i da doživim slobodu. Ja, i ovakav kakav sam, branim svoju zemlju i svoj narod, a ne Ratka Mladića”, rekao je Mladić.

Ročištu su prisustvovale predstavnice Udruženja “Žena žrtva rata”, koje su plakale i dobacivale pogrdne riječi Mladiću, na što se on okretao i smijao, javlja Justice report.

Majke Srebrenice: Trebaga ga izručiti nama da mu sudimo

Dvadesetak majki žrtava masakra u Srebrenici pratilo je danas u Memorijalnom centru Potočari televizijski prenos početka suđenja bivšem komandantu bosanskih Srba pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Majke su pratile suđenje sa televizora koji je za tu priliku postavljen u dijelu Memorijalnog centra predviđenog za molitve za žrtave genocida u Srebrenici za koji se tereti Mladić.
U trenutku pojavljivanja Ratka Mladića u sudnici, među prisutnim majkama zavladao je tajac.
"Dobro je što je Mladić izveden pred sud, pa makar to bilo kasno, trebalo je još odavno tamo da se pojavi", rekla je uoči početka direktnog prenosa jedna od majki Nura Alispahić.
"Trebalo je da ga izruče nama, majkama da mu mi sudimo, a ne da ga šalju u Hag", dodala je.

Izudin Alić: Ja bih mu presudio da ostane u zatvoru do kraja života

Izudin Alić iz sela Prohići kod Srebrenice kaže da je on dječak s videosnimka i da je bio 11. jula 1995. godine u Potočarima, gdje mu je general Mladić prišao i pitao ga za ime i poklonio mu čokoladu. Izudin se nerado sjeća tog događaja.
„On će najvjerovatnije tvrditi da to nije uradio. A jeste odgovoran za genocid, on je to uradio, treba da odgovara, u Haagu ćemu se suditi. Ne volim nikako da se prisjećam toga dana kad se desio taj genocid. I ja sam možda mogao biti ovdje, ali sam ostao živ fala Bogu.
Zbog svega onoga što je Mladić učinio i za šta je odgovoran, Izudin smatra da treba da dobije zasluženu kaznu:
„Ja bih mu presudio da ostane u zatvoru do kraja života".

Optužnica: Ratko Mladić odgovoran za genocid, masovne zločine i ubistva više hiljada civila


Optužbe sabrane u 11 tačaka po kojima se ovaj haški optuženik tereti prenosimo u skraćenoj verziji:


TAČKA 1 i 2

GENOCID I SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU


Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 1: GENOCIDU, kažnjivom po članovima 4(3)(a), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 2: SAUČESNIŠTVU U GENOCIDU, kažnjivom po članovima 4(3)(e), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 30. novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje hotimičnog djelimičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe bosanskih Muslimana, kao takve, u Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Srebrenici.

Kao što je navedeno u paragrafima od 20 do 26, general Ratko MLADIĆ je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu. Osnovni cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata ostvarivan je prvenstveno putem progona, vršenih po jasnom obrascu kako je navedeno u ovoj optužnici. Ova kampanja progona obuhvatala je, ili je eskalirala do te mjere da je obuhvatila, postupanje poduzimano s namjerom da se u određenim opštinama u BiH-u djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa bosanskih Muslimana, kao takva. Objekt namjeravanog uništenja za snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka MLADIĆA bio je značajan dio grupe bosanskih Muslimana. Ovaj oblik djelimičnog uništenja bosanskih Muslimana odvijao se u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Vlasenici i Zvorniku.

TAČKA 3

PROGONI


Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 3: Progonima na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivom po članovima 5(h), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 30. novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u sljedećim opštinama: Banja Luka, Bijeljina, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bratunac, Brčko, Foča, Hadžići, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo, Vlasenica, Vogošća i Zvornik (dalje u tekstu: opštine).

TAČKE 4, 5 i 6

ISTREBLJENJE I UBISTVO

Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 4: Istrebljenju, ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivom po članovima 5(b), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 5: Ubistvu, ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivom po članovima 5(a), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 6: Ubistvu, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 30. novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje istrebljenja i ubistva bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u spomenutim opštinama. Istrebljenje i ubistvo je izvedeno lišavanjem života tokom i nakon napada na gradove i sela i lišavanjem života povezanim sa zatočeničkim objektima, uključujući ubistva navedena u Prilozima A i B.

TAČKE 7 i 8

DEPORTACIJA, NEHUMANA DJELA

Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 7: Deportaciji, ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivom po članovima 5(d), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 8: Nehumanim djelima (prisilno premještanje), ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivom po članovima 5(i), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 30. novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje prisilnog premještanja i deportacije bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz i unutar BiH-a, uključujući područja koja čine spomenute opštine.

TAČKE 9 i 10

TEROR I NEZAKONITO POSTUPANJE

Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 9: Protivpravnom terorisanju civila, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom članom 51 Dopunskog protokola I i članom 13 Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 10: Nezakonitim napadima na civile, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom članom 51(2) Dopunskog protokola I i članom 13(2) Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 30 novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje dugotrajne vojne kampanje u kojoj su snage bosanskih Srba pod njegovom komandom i kontrolom, a posebno Sarajevsko-romanijski korpus, artiljerijskom, minobacačkom i snajperskom vatrom djelovale po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnim stanovnicima i ustanovama tog grada, pri čemu su ubijale i ranjavale civile, te time i vršile teror nad civilnim stanovništvom tog grada.

TAČKA 11

UZIMANJE TALACA

Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u:

Tačka 15: Uzimanju talaca, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(b) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Najkasnije od 26 maja 1995. i najmanje do 30. novembra 1995., general Ratko MLADIĆ, djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje uzimanja vojnih posmatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zračnih udara NATO-a 25. i 26. maja 1995.

Snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala Ratka MLADIĆA zarobile su i na Palama, u Sarajevu i na drugim mjestima držale kao taoce više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga UN-a i vojnih posmatrača. Držale su ih na mjestima od strateškog ili vojnog značaja širom BiH-a kako bi spriječile daljnje zračne udare NATO-a po tim lokacijama, kao i daljnje zračne udare NATO-a općenito.


  Dossier: Hapšenje i sudski proces protiv zločinca Ratka Mladića
» ČASNI SUDE, JA SAM GENERAL RATKO MLADIĆ
Fahrudin Kladničanin | 07.06.2011 22:46
» DODIK JE SADA IZMEĐU DVIJE VATRE
RFE | 05.06.2011 07:06
» MLADIĆ IZLAZI PRED SUDIJU U PETAK
Beta | 01.06.2011 08:14
» TRAGOVI GENOCIDA VODE DO BEOGRADA!
Avaz | 30.05.2011 09:17
» PRLJAVA IGRA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE I SRBIJE
Tim Bošnjaci.Net | 28.05.2011 08:50
» U GLAVI DUGOGODIŠNJEG BJEGUNCA
B92 | 28.05.2011 06:57
» DAČIĆEVA ŠUPLJA PRIČA
| 27.05.2011 10:47

Ostali prilozi: