Politički savjetnik Tužilaštva Haškog tribunala Frederik Svinen izjavio je u srijedu da u ovom trenutku nije na tom sudu da odlučuje da li lokalna tužilaštva imaju dovoljno validnih dokaza u slučaju bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, odnosno, koje lokalno tužilaštvo treba da ima jurisdikciju kada je riječ o slučaju "Dobrovoljačka".

Svinen je za Radio Slobodna Evropa izjavio da je Tužilaštvo svoju ocjenu datu 2003. godine kako nema dovoljno dokaza da Ganić bude optužen proslijedilo uredu državnog tužioca Bosne i Hercegovine, gdje se i danas nalazi, i da je to učinjeno u skladu sa sporazumom između BiH, Srbije i Hrvatske, koji je bio na snazi do 2004.

"Naša ocjena ne može se uzeti kao konačno mišljenje o ovom slučaju, jer to nije pravosudna odluka zasnovana na svim činjenicama", rekao je Svinen, objasnivši da je Haško tužilaštvo dalo mišljenje da li nadležni organi treba ili ne treba da podižu optužnicu protiv Ganića u kontekstu Rimskog sporazuma.

"Pitanje da li ima ili nema dovoljno dokaza ne mogu se više upućivati nama. Takva odluka je na lokalnim pravosuđima, na kojima i treba da bude. Kao što sam rekao, taj dosije sa našom ocjenom poslat je Uredu državnog tužioca, preciznije državnom tužiocu za ratne zločine u Sarajevu. Zato mi u ovom trenutku nismo u poziciji da kažemo kako taj slučaj stoji. Bolja adresa za to pitanje je ured pomenutog tužilaštva", rekao je Svinen u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, potpisale su 1996. godine Rimski sporazum, odnosno, "mapu puta", koja je bila na snazi do 2004. i nalagala im je da prije podizanja optužnica za ratne zločine od Tužilaštva Haškog tribunala zatraže mišljenje o prikupljenim dokazima.

Banja Luka je u julu 2002. godine Haškom tužilaštvu poslala svoju evidenciju i zatražila ocjenu opravdanosti podizanja optužnica u slučaju "Dobrovoljačka", uključujući optužbe protiv Ejupa Ganića.

Tužilaštvo u Haagu je u junu 2003. dopisom koji je potpisala glavna tužiteljica Carla Del Ponte obavijestilo Trivuna Jovičića, oficira Republike Srpske za vezu s Tribunalom u Haagu da prema međunarodnim standardima nema dovoljno dokaza da se Ganić optuži za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Svinen kaže i da u vrijeme kada je Tribunal ocjenio kako nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice, "Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga".

"U to vrijeme, bazirano na materijalu koji nam je dostavljen, mi smo formirali i proslijedili takvu ocjenu. Već tada Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga. Po odredbama Rimskog sporazuma, odnosno, "mape puta", mi smo samo dali mišljenje i pošto je ono upućeno nazad, taj slučaj je tada za nas bio zatvoren", rekao je Svinen.