Naša država treba se prestrojiti iz te pasivne u aktivnu poziciju da bi odigrala historijsku ulogu i osvijetlila svoju historiju na osnovu ovih dokumenata, jer to je veoma bitno. Njoj je neko, dakle, uzeo njenog čovjeka i više od tri godine ga je mučio u zatvoru, država ne smije šutjeti na to - smatra prof. Ganić.

Ejup Ganić, rektor Sarajevo School of Science and Technology, danas je u Sarajevu predao Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava kopiju dokumenta u kojem Srbija priznaje učešće u 'međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini".

Od vremena Huseina kapetana Gradaščevića (1831.-35.) autonomnost suverene države Bosne i Hercegovine nije bila na težem ispitu kao u slučaju Ejupa Ganića i ostalih bosanskohercegovačkih patriota koji su 2. i 3. maja 1992. hrabro branili pravo na slobodu i suverenost države Bosne i Hercegovine.

Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva BiH, nakon što je pet mjeseci proveo u kućnom pritvoru u Londonu, stigao je u Sarajevo. Oko hiljadu građana, koji su se okupili ispred Sarajevskog aerodroma gromoglasnim pljeskom pozdravili su njegov dolazak. Doček na sarajevskom aerodromu organizovalo mu je Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka i koordinacija boračkih udruženja.

Sud za ekstradicije u Londonu odbacio je danas zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića za navodne ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, potvrdila je za "Dnevni avaz" neposredno nakon izlaska iz sudnice Emina Ganić, kćerka profesora Ganića.

Sud u Londonu razmatraće danas u cjelini zahtjev za izručenje bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejupa Ganića, koga Srbija smatra odgovornim za "napad na pripadnike JNA u Sarajevu 1992. godine". Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila i Srbija je na tom ročištu dostavila zahtjev za njegovo izručenje, kao i dokumenta na osnovu kojih to traži.

"Na osnovu svega što smo dostavili i s obzirom na sve nedostatke srbijanskog zahtjeva, kao i na očitu političku motivaciju koja stoji iza tog zahtjeva, uvjereni smo da će zahtjev za izručenje profesora Ejupa Ganića Srbiji biti odbačen", kazao je za ''San'' Damir Arnaut, član Ganićeve odbrane i savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

Ročište pred Westminsterskim sudom u Londonu održano je na zahtjev odbrane Ejupa Ganića. Arnaut je rekao da je odbrana zadovoljna ishodom današnjeg ročišta, navodeći da je "sudija ponovio stav da postoji sumnja da se radi o političkom procesu", prenose federalni mediji.

On je rekao da pokušaj Srbije da sudi Ganiću za ratne zločine ne smatra nepoštivanjem Haškog tribunala, dodajući da je to je stvar koja se tiče sudskih vlasti u Srbiji.

Brammertz smatra da bi komunikacija i saradnja tužilaca na prostoru bivše Jugoslavije trebalo da bude unapređena kako bi se izbjegle paralelne istrage u predmetima ratnih zločina.

Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević očekuje da će britanski sud izaći u susret Srbiji koja traži izručenje člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koji je prije nekoliko mjeseci uhapšen u Londonu, a tereti se za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine. Vukčević je podsjetio da je tokom nedavne posjete Londonu dostavio britanskim tužiocima dokumente u vezi sa tim slučajem, ističući da su oni bili zadovoljni informacijama.

Današnje ročište održano pred britanskim sudom u Westministeru na zahtjev odbrane bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića nije moglo biti završeno do kraja radnog dana pa je odlučeno da bude nastavljeno 24. juna. To je u petak poslijepodne FENI kazao član pravnog tima odbrane Ejupa Ganića Damir Arnaut.

Pred sudom u Westminsteru u petak je održano ročište na zahtjev odbrane člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića o postupku njegovog izručenja Srbiji. Britanski radio BBCje prenio da je Ganićev advokat Edward Fitzgerald optužio Srbiju da zloupotrebljava međunarodno pravo. Prema Ficdžeraldu, Srbija, da bi izručenje bilo zakonito, mora da dokaže da su se ratni zločini dogodili tokom oružanog sukoba između dvije države.

Pred britanskim sudom u Westminsteru danas, 11. juna, treba biti održano ročište na zahtjev odbrane bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića koja osporava nadležnost suda u Londonu u postupku njegovog izručenja Srbiji.

U stavu 2.1 podneska na 20 strana koji je će sud razmatrati 11. juna, Vlada Srbije eksplicitno tvrdi da je u periodu kada se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu postojao međunarodni oružani sukob između dve države: BiH i Srbije. Ovo je prvi put da srpske vlasti zvanično koriste izraz „međunarodni oružani sukob“ pošto se od odgovornosti za ratna dešavanja u BiH Beograd do sada redovno ograđivao tvrdnjom da je na djelu bio građanski, etnički i vjerski sukob u kome Srbija nije direktno učestvovala.

Na koncertu će mlada njemačka violinistica Rebekka Hartmann i italijanska pijanistica Serena Stella izvesti djela Ludwig van Beethoven, Roberta Schumann, Reinhard Schwartz-Schilling, Eugene Ysaye i Johannes Brahms.

Svako karakteriziranje slučaja Dobrovoljačka kao "zločina" je pravno pogrešno, politički pogubno i duboko uvrijedljivo za sve one koji su se borili da danas postojimo i kao narod i kao država, navedeno je u izjavi kćerke prof. dr. Ejupa Ganića Emine Ganić koja je na ovaj način prokomentirala izjave i saopćenja SDA i njenog predsjednika Sulejmana Tihića.

Dragi Ejupe, mi Bošnjaci smo uz tebe, međutim brine nas jedna stvar, a to je ponašanje „naših“ kvazi ministara i kvazi političara koji se nalaze u samom vrhu srbijanske vlasti, a prije svega onih koji su u startu našeg zajedničkog nacionalnog okupljanja i sahve (buđenja) bili sa tobom i uz tebe, na čelu sa rah. Alijom Izetbegovićem.

Alcock opisuje događaje koji su počeli 2. maja povratkom iz Lisabona i hapšenjem predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića na Sarajevskom aerodromu, kao i pregovore koje je Ejup Ganić uz prisustvo majora Colma Doyla i generala MacKenziea u zgradi Ujedinjenih nacija vodio sa generalom Aksentijevićem ujutro 3. maja, do ubistva sedmero vojnika. Svjedočenje tužitelja koji je više godina vodio slučaj Dobrovoljačka sigurno će biti jedno od meritornih. Alcock je istražio, kako sam kaže, kakav je dogovor postojao između Predsjedništva RBiH i JNA. Pročitao je desetine izjava srpskih dužnosnika, uključujući i generale Kukanjca, Đurdevića i Gagovića.

Na posljednjem ročištu, Sud je odbrani kao rok dao 18. maj, a Tužilaštvu Velike Britanije koje zastupa Srbiju 15. juni za dostavljanje svih materijala relevantnih za ovaj slučaj.

Jeremić je u izjavi za "Daily Telegraph" rekao da Srbija ne želi da politizuje slučaj Ganić i naglasio da je Beograd ponudio da se ubrza ratifikacija bilateralnog sporazuma o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, što bi, prema ocjeni britanskog lista, omogućilo da se Ganiću sudi u Sarajevu.

Nekadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić je kazao da ne može ništa govoriti o ovom procesu jer je i on jedna od osumnjičenih i to na oba suda, i u Beogradu i u Sarajevu.

Bivši član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić, koji se suočava sa mogućnošću da ga Velika Britanija izruči u Srbiju zbog optužbi za ratne zločine, kritikovao je danas administraciju američkog predsjednika Baracka Obame, jer se nije oglasila o njegovom slučaju.
Ganić je podsjetio da je on 1996. godine dočekao tadašnju prvu damu SAD-a, a sada šefa diplomatije Hillary Clinton tokom njene posjete BiH, kao i da se sastao sa specijalnim predstavnikom američkog predsjednika za Balkan Richardom Holbrookeom.

"Danas je sudu Velike Britanije dostavljen zvaničan odgovor na zahtjev za izručenje Ganića i predstavljeni su dokumenti koji će se koristiti na sudu, kao i lista svjedoka. Ono što je veoma bitno jeste da je određen sudski rok za proces, pretres i donošenje odluke i taj datum je 5. juli", kazala je za Sarajevo-x.com Emina Ganić dodajući da je danas dodjeljen i sudija koji će predsjedavati ovim slučajem, a radi se o jednom od najiskusnihih sudaca u Velikoj Britaniji.

“Naša odbrana ima do 18. maja da podnese svu dokumentaciju, argumentaciju, kao i pisane iskaze svih naših svjedoka. Srbija, odnosno englesko Tužilastvo, potom ima do 15. juna da na naše podneske odgovori, a ročiste u trajanju od 5 dana o ovim podnescima počinje 5. jula“,

Član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić, koji je uhapšen u Velikoj Britaniji na osnovu ekstradionog zahtjeva Srbije za ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, istakao je da protiv njega nikada u BiH nije podignuta optužnica, a da engleski zakon nalaže postojanje optužnice da bi se mogao poslati validan nalog za izručenje.

Ali Ganić je bijesan, i optužuje britansku vladu za prepravljanje istorije i preuzimanja uloge policajca za režim Slobodana Miloševića, pokojnog srpskog predsjednika. Stavljajući na stranu ispravnosti i neispravnosti Ganićevog slučaja, on je sigurno u pravu da Britanija prepravlja balkansku istoriju, i to čini vec decenijama, navodi list Guaradian.

On ga ne može naći u onih dvanaestak stranica teksta koji su prvi put prezentirali britanskom sudu na ročištu 13. aprila. To su samo politizirane izjave čovjeka koji se stavlja u funkciju jedne propale ideje velike Srbije i izjednačavanja zločina. Srbija nema nikakvog pravnog razloga da se nada tom izručenju.

"Naš zahtjev za ekstradiciju je proceduralno valjan. Usvojen je od ministra unutrašnjih poslova u Velikoj Britaniji i proces ekstradicije Srbiji je započeo pred londonskim sudom. Postoji samo jedan, naš zahtjev za izručenje", rekao je Vukčević za "Danas".

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko izjavila je za radio RFE da Silajdžićev govor na Mostarskom sajmu treba shvatiti kao podsjećanje da postoje pitanja koja se ne smiju preskakati

"Nadali smo se da će Britanija zaustaviti ovaj proces prije nego on krene. No, to se nije desilo. Ipak, britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je poslalo notu u kojoj se navodi da se u ovom slučaju ne radi o meritornosti srpskog zahtjeva već o tehničkoj odluci certificiranja naloga", istakla je Ganićeva.

Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić kritikovao je Veliku Britaniju zbog njegovog hapšenja i optužio London da pokušava da "prepravi historiju" zločina počinjenih tokom sukoba devedesetih godina, javlja AFP.
Ganić, koji se suočava sa izručenjem Srbiji, rekao je nakon današnjeg ročišta da britanske vlasti efikasno "rade posao bivšeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića."

Londonski sud donijet će danas odluku o zahtjevu Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH akademika prof. dr. Ejupa Ganića. Bude li ovakav zahtjev odobren, Ganićeva odbrana imat će pravo da se dalje bori za osporavanje takve odluke, što bi značilo zakazivanje novih sudskih ročišta.

Britanski sud će u utorak, 13. aprila, donijeti konačnu odluku o daljnjoj sudbini bivšeg člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića, koji je uhapšen na osnovu srbijanskog zahtjeva 1. marta u Londonu.
U međuvremenu, Ganić je dobio ogromnu podršku iz inozemstva, a posebno od nekih najviših zvaničnika islamskog svijeta.
Kako saznaje "Dnevni avaz", njega je u Londonu posjetio predsjednik Islamske banke za obnovu i razvoj Ahmed Muhamed Ali i ponudio mu svoju pomoć, uz izraze zabrinutosti njegovim hapšenjem.

U ponedjeljak 1. marta 2010. godine na dan svog 64. rođendana uhapšen je Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH. Odmah je odveden u zatvor i tri dana je proveo u potpunoj izolaciji, zbog čega se kasnije Vlada Velike Britanije izvinila istakavši kako se radilo o administrativnoj grešci, piše Mary Welstead vanredni profesorica na Univerzitetu Buckingham, objavio je Global Post.

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u srijedu da Srbija ne odustaje od namjere da procesuira nekadašnjeg člana ratnog predsjedništva Bosne i Hercegovine Ejupa Ganića, ali i kako je važnije da se optuženi za ratne zločine nađu pred licem pravde i imaju fer suđenje od toga gdje se oni kazneno gone.

Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić rekao je danas da Specijalni sud za ratne zločine Srbije svom snagom radi na tome da član ratnog Predsjedništva RBiH Ejup Ganić bude izručen Beogradu, a da Sarajevo ulaže napore da on bude izručen BiH.

Danas (jučer, op. a.) dao sam Stjepanu Kljuiću (ratni član Predsjedništva RBiH) dokument Haškog tribunala, u kojem se navodi da se protiv njega ne može voditi nikakav postupak. U Dobrovoljačkoj se desio sukob, JNA je prva zapucala. Neosporno je da nijednom zarobljenom oficiru JNA, a bilo ih je više od 100 u FIS-u, nije falila dlaka s glave.

Sudsko ročište članu ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejupu Ganiću, koje je trebalo da se održi
sutra u Londonu, odloženo je za 13. april, javili su večeras sarajevski mediji.

Članovi Ganićevog pravnog tima kazali su da ta odluka suda nije zabrinjavajuća, jer se navodno radi o uobičajenim procedurama.

Pridružujući se svima koji su iz patriotskih motiva branili svoj dom, domovinu i ljudsku čast, Rijaset IZ-e očekuje da oko slučaja Ganić svi nosioci poličkih funkcija konsoliduju svoje stavove unutar pravnih i međunarodnih okvira, kao što su Pravila rimskog puta, rezultati istrage Haškog Tribunala, te bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Ganićev tim potpuno je spreman za sva predstojeća ročišta na kojima će pokušati osporiti srbijanski zahtjev za izručenje. No, pitanje je koliko su i jesu li uopće političari u BiH svjesni da mogu, također, pomoći da pravda bude postignuta time što će koristiti svoje pravne okvire koji štite bh. građane i biti glasniji u ovom slučaju. Prof. Ganiću, naime, u prilog ide čak i Rezolucija Evropskog parlamenta o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Evropske unije. Tu rezoluciju zajedno sa Sporazumom koji mora proći dugotrajni proces prihvatanja od svih zemalja članica EU, Velika Britanija ratificirala je baš prije sedam dana, 17. marta.

Ako u Bosni niko ne ”pravi” one sjemenke za cvijeće, povrće...., pomislih u sebi, evo jedne druge, plahe sjemenke bosanske. Ta sjemenka je gord, stamen, kuvetli, nesalomljiv... Bošnjo, Bosanac koji se ne da ni porobiti ni polomiti i koji će vazda pred dušmana, nasilnika, tlačitelja... stati pa makar i ovako avazom, potpisom... svojim.

"Jedan od razloga zbog kojih je Tribunal osnovan je utvrđivanje historijskih činjenica kako bi postojao pravni trag o tome šta se desilo na prostorima bivše Jugoslavije i da bi bilo puno manje prostora za pisanje različitih istorija. Međutim, i 16-17 godina poslije svjedoci smo pokušaja da se takve različite istorije ipak napišu", kazao je Arnaut.

"Također, beskrajno nam znači podrška Akademije nauka i umjetnosti s Božidarem Matićem na čelu, Univerziteta u Sarajevu, Kruga 99, te svi istupi člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je beskompromisno podigao svoj glas u pravcu zaštite suvereniteta naše zemlje", ustvrdila je ona.
Istaknula je da je i reis Mustafa Cerić pružio ogromnu podršku te da je njegova ostavka u Blairovoj fondaciji imala veliki odjek u britanskoj javnosti. Također, ohrabrujuća je i podrška medija koji su odmah shvatili širinu i ozbiljnost ovog problema, dodala je.

List prenosi ocjenu Ganićeva sina Emira da je sve u vezi s hapšenjem njegovog oca sporno, uključujući sam nalog okružnog suca u Londonu na kojem piše da se nalog odnosi na zločin počinjen u Srbiji, umjesto u Bosni i Hercegovini, te da je Beograd ovim uvukao britanske vlasti u svoje političke malverzacije.

- Britansko ministarstvo unutrašnjih poslova sada će odlučivati hoće li odobriti srbijanski nalog za ekstradiciju, ili neće donijeti nikakvu odluku. Nedonošenje odluke za nas bi, također, značilo da moj otac 13. aprila može ići kući. Međutim, mi se sada pripremamo za sudski postupak, prvo za ročište 25. marta, na kojem ćemo dokazivati zloupotrebu procesa, a zatim i 13. aprila, kada će se donositi odluka o ekstradiciji - izjavila je jučer iz Londona za "Dnevni avaz" Ganićeva kćerka Emina.

Bosna i Hercegovina i njeni građani postali su taoci ne samo svog državnog tužilaštva. Naime, sve predmete sa preko 10.000 imena Bosanaca i Hercegovca koje je odbacio ured Tužioca haškog Tribunala je Dodikov povjerenik predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić odnio u Beograd i uz podršku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića predao specijalnom tužiocu za ratne zločine Srbije Vladimiru Vukčeviću.

Zamjenik ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Ana Trišić-Babić izjavila je da je u posljednje vrijeme u BiH na snazi kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini i da su zbog toga naredni dani ključni za funkcionisanje zajedničkih institucija u BiH.

- U svakom slučaju, predmet "Dobrovoljačka ulica" će u skladu sa zakonom biti doveden do kraja, a Ganić ne može biti slobodan građanin sve dok je pod istragom Tužilaštva BiH - istakao je Grubešić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić obavijestio je lidere Saudijske Arabije tokom svoje posjete Rijadu o rastućim političkim tenzijama u BiH, uključujući hapšenje člana ratnog Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića 1. marta u Londonu.

- Od odlučujuće je važnosti za svakog ko je optužen ili osumnjičen da ima fer i pošteno suđenje... Srbija želi da vjeruje da će pravosudne institucije BiH biti u stanju da dokažu i da su u stanju da osiguraju fer i pošteno suđenje - rekao je Tadić.
On je naglasio da sve države u regionu moraju da okončaju saradnju sa Haškim tribunalom ukazujući da "istovremeno sve ono što nije preuzeto od strane Haškog suda kao pravni proces i sve ono što se nalazi u našim sudovima u regionu mora da se okonča".

Među dokazima su mnogi video-snimci tadašnjih televizija na kojima se vidi da se Ganić, koji je tada preuzeo vođenje države i samim tim postao vrhovni komandant, nalazi u istoj kancelariji sa komandantom Teritorijalne odbrane (TO) Hasanom Efendićem i prvim operativcem TO Zaimom Backovićem.

Cijela Bosna bila je uz nas i time sam ganuta do suza. Svi su mi dolazili, zvali su ne samo Bošnjaci nego i bosanski Srbi i Hrvati. Obični ljudi u sandučiće mi ubacuju ispisane sure, neki su bukete cvijeća ostavljali na Ejupov rođendan 3. marta. Zvale su me čak i moje kolege iz Beograda s kojima sam studirala i kažu mi: "Ovo nismo mi, Srbija je u raspadu, mi smo zarobljenici mafije i jednog opšteg rasula."

Nije mi poznato da je Ganić zahtjev za bh. državljanstvo podnio tek 1998. godine, a i ukoliko bi ti navodi bili tačni, oni nemaju nikakav pravni uticaj na izručenje Ganića Srbiji ili BiH, jer ukoliko osoba ima dvojno državljanstvo, onda se apsolutno gleda prebivalište, što je u ovom slučaju BiH. U bivšoj Jugoslaviji svako je imao državljanstvo SFRJ i onda je tu bilo republičko državljanstvo, koje se dobivalo prema prebivalištu.

Kako nam je kazao, prof. Ganić dao je sve od sebe da odmah po izlasku iz pritvora porodici pokaže da se osjeća dobro, a čak je u šali pitao i "zašto izgledaju tako zabrinuto". Prije sastanka sa Silajdžićem, prvo je telefonirao supruzi dr. Fahriji Ganić u Sarajevu, što je bio i njihov prvi kontakt od 1. marta, odnosno dana hapšenja.

Silajdžić je naveo da se izručenja Ejupa Ganića pravosuđu Srbije "bojao prvih nekoliko dana" nakon njegovog hapšenja, a da se "sada zbog svih dešavanja odnosi BiH i Srbije vraćaju unazad". Kazao je da je puštanje Ganića na slobodu "pobjeda BiH, koja je pokazala da može da zaštiti svoje građane”.

Upitan o mogućim posljedicama odluke suda da odobri puštanje Ganića na slobodu uz kauciju, Incko je juče u Beču istakao da će ta odluka pomoći da se smanje napetosti u vezi sa ovim slučajem, saopšteno je danas iz OHR-a.

Prenoseći oprečne reakcije iz Sarajeva i Banjaluke na mogućnost da Britanija izruči Ganića Srbiji, list navodi da je bivši član ratnog Predsjedništva BiH uhapšen istog dana kada je pred sudom u Hagu koji je inače, utvrdio da protiv njega ne postoje dokazi, počeo sudski proces Radovanu Karadžiću.

Ispred zgrade zatvora dočekali su ga sin Emir i ambasadorica naše zemlje u Londonu Jadranka Negodić, advokati, brojne novinarske ekipe. Uskoro im se pridružila i Ganićeva kćerka Emina. Oni su nam prenijeli da se prof. Ganić i dalje vrlo dobro osjeća, raspoložen je i sretan što će sada aktivno moći učestvovati u svojoj odbrani.

Dr. Silajdžić je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da su prekršena prava dr. Ganića, kao i Bosne i Hercegovine, koja proizilaze iz Bečke konvencije o konzularnim odnosima. Dr. Ganić, naime, nije bio obaviješten o svom pravu da kontaktira konzularne predstavnike Bosne i Hercegovine, dok su i njegovi eksplicitni zahtjevi za takvim kontaktima bili odbijeni. Ovakav tretman predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije. Dr. Silajdžić je g. Milibandu prenio da očekuje izvinjenje Velike Britanije zbog takvog tretmana.

Bivši član Predsjedništva RBiH dr. Ejup Ganić izašao je iz pritvora u Londonu večeras u 18.29 sati po lokalnom vremenu, potvrdio je Feni Damir Arnaut, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića.

Nakon što je Viši sud u Londonu odlučio pustiti Ejupa Ganića da se brani sa slobode, ratni član Predsjedništva zatvorsku jedinicu će napustiti u 17 sati po lokalnom, odnosno 18 sati po našem vremenu, potvrdio je za Sarajevo-x.com Damir Arnaut, član pravnog tima koji učestvuje u Ganićevoj odbrani.

Nakon što je dobila poziv za pomoć putem svoje kancelarije u Sarajevu, kako kaže Sanela, i uz konsultacije sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisom Silajdžićem, čiji je počasni savjetnik, odmah je reagovala i dala nalog svom timu u Londonu za hitno djelovanje.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko pozdravio je danas u Beču odluku britanskog suda da, uz kauciju, pusti ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića da se brani sa slobode.

"Dobre su vijesti da je Ganić pušten na slobodu uz kauciju. Dobro je da može da se brani sa slobode i to će sigurno olakšati situaciju", rekao je Incko novinarima.

Bivši član ratnog predsjedništva Bosne i Hercegovine Ejup Ganić će na temelju današnje odluke Višeg suda u Londonu biti pušten na privremenu slobodu uz jamčevinu pod vrlo strogim uslovima, javili su zapadni mediji.
Britanska medijska kuća BBC navodi da ti slovi uključuju "policijski sat tokom noći", boravak na nepoznatoj lokaciji u Londonu i obavezu redovnog javljanja u policijsku stanicu.

- Da smo imali pet dana, sigurno bi smo skupili ogroman broj potpisa, 500.000 ili čak milion, jer je interes građana bio veliki, ali smo htjeli peticiju predati danas u 12 sati, kada počinje ročište prof. Ganiću te smo ovom peticijom htjeli da glas bh. javnosti dopre do britanskih vlasti, kazao je on.

Britanski Viši sud odlučio je danas da se bivši član predsjedništva BiH Ejup Ganić pusti iz pritvora, uz polaganje kaucije, javila je agencija AP.
Kako su ranije javili mediji, Ganićevi advokati trebalo je da polože 300 hiljada funti za kauciju i puštanje iz pritvora, u kome se Ganić nalazio od 1. marta. (...)
Da li to dovoljno govori da je rukovodstvo Srbije ali i srpsko rukovodstvo iz BiH htjelo da iskoristi srpsko-britanske veze koje su izuzetno dobro funkcionirale vremenu genocidne politike u periodu agresije na BiH.

"Silajdžić će se definitivno sutra susresti i s Ejupom Ganićem. Nadamo se da će sutra u 10 sati Sud odobriti privremeno puštanje na slobodu. Ukoliko se to ne dogodi Silajdžić je dogovorio posjetu Ganiću u britanskom pritvoru za 18.15 sati", dodao je Arnaut.
Damir Arnaut prokomentirao je i izjavu Milorada Dodika, premijera Republike Srpske, koji je ovu posjetu nazvao "zloupotrebom položaja". Arnaut mu preporučuje da još jednom pogleda Ustav BiH.

"Pitanje da li ima ili nema dovoljno dokaza ne mogu se više upućivati nama. Takva odluka je na lokalnim pravosuđima, na kojima i treba da bude. Kao što sam rekao, taj dosije sa našom ocjenom poslat je Uredu državnog tužioca, preciznije državnom tužiocu za ratne zločine u Sarajevu. Zato mi u ovom trenutku nismo u poziciji da kažemo kako taj slučaj stoji. Bolja adresa za to pitanje je ured pomenutog tužilaštva", rekao je Svinen u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Ejup Ganić će najmanje do 25. marta ostati u Velikoj Britaniji. Naime, nakon prvog ročišta Okružni sud u Londonu dozvolio je odbrani da tog datuma iznese dokaze kojima želi utvrditi nelegalnost samog hapšenje člana Predsjedništa R BiH. Paralelno s ovim pred višom pravnom instancom proces se nastavlja u četvrtak.
Nakon jednoiposatne prezentacije činjenica londonski Okružni sud, koji je i izdao nalog za hapšenje Ejupa Ganića, odlučio je da odbrani dozvoli dokazivanje nelegalnosti samog hapšenja.

Na ročištu za razmatranje validnosti zahtjeva Srbije za ekstradiciju, tim Odbrane je također kazao kako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) prethodno odbio optužbe protiv Ganića.
Srbijanske vlasti nisu poslale predstavnika na ovo ročište, pa je slučaj vodio britanski tužilac.
Sud je od vlasti u Srbiji zatražio da dostave svu dokumentaciju u slučaju protiv Ganića, a prema Ugovoru o izručenju između Srbije i Velike Britanije, za to imaju 45 dana.

Od Ganića nije zatraženo da se izjasni o optužnici.

Predsjedništvo BiH trebalo bi sutra u Sarajevu da razmatra upućivanje nota i istupe službenika Ministarstva inostranih poslova BiH u vezi sa hapšenjem Ganića.

Danas je u Londonu održano ročište na kojem branioci Ejupa Ganića, ratnog člana Predsjedništva BiH pokrenuli proces koji dovodi u pitanje legalnost hapšenja Ejupa Ganića. Okružni sud je zakazao novo ročište za 25. mart na kojem predstavnici Ejupa Ganića, te srpskog tužilaštva trebaju dostaviti dokaze o tome da li je Ejup Ganić uhapšen na osnovu pravnih i valjanih tvrdnji Tužilaštva Srbije ili se radi o zlopotrebi sudova Velike Britanije.

"Međunarodna zajednico, valjda na ovoj činjenici nećeš ostati nijema, valjda nećeš prihvatiti da je isto napadati i braniti se", kazala je, napominjući da je Ratko Mladić, ratni zločinac još na slobodi.

U ime asocijacije zahvalila je Ganiću koji je prepoznao kvalitet asocijacije i što je bio uz njih te jednom kazao "Asocijacija "Fatma" jača Bosnu iznutra".

Tatham je podsjetio da Velika Britanija ima prijateljski odnos prema BiH i da je uložila mnogo diplomatskih i političkih napora u razvoj Bosne i Hercegovine i podršku njenom putu ka Evropskoj uniji.

Velika Britanija je, zajedno s Francuskom, u periodu od 1992. do 1995. uradila više od bilo koje druge zemlje da zadovolji srbijansku genocidnu mašinu i osigura da je međunarodna zajednica ne gnjavi tokom pogroma nad bosanskim muslimanima u tri duge, krvave godine.

To se u ovom slučaju posebno odnosi na tim pravnika koji zastupaju Srbiju, a među kojima je je i Tobi Kedmen (Toby Cadman), koji je nekoliko godina proveo u BiH, a oženjen je Sarajkom. Kedmen je čak jedno vrijeme radio pri Haškom tribunalu, koji je već ranije utvrdio da nema elemenata za Ganićevu krivičnu odgovornost, kao ni elemenata krivičnog djela u slučaju "Dobrovoljačka".

Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić se danas prvi put nakon hapšenja u Londonu susreo sa svojim advokatima, potvrdio je Feni Damir Arnaut, savjetnik za ustavnopravna pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Kako je kazao Arnaut, advokati su bili veoma zadovoljni njegovim zdravstevnim stanjem i raspoloženjem.

"Mi smo sigurni, ne samo da imamo snažan slučaj, mi smo sigurni da imamo neoboriv slučaj. Imamo nepobitan slučaj u našim rukama i veliko nam je olakšanje što je nakon današnjeg sastanka i moj otac uvjeren u ove činjenice", rekla ja za naš portal Emina Ganić koja se trenutno nalazi u Londonu.

Dominirale su parole na transparenima: "Nedamo te Ejupe", "Oslobodite dr.Ganića", "Svi smo mi Ejup"..., ispisane na bosanskom i engleskom jeziku. U svom obraćanju prisutnima, predsjednik filijale SDA Kosova, gospodin Senad Dacić, istaknuo je izmedjuostalog:"... hapšenje dr.Ganića, hapšenje svih Bošnjaka, hapšenje je Bosne i Hercegovine, hapšenje pravde i ljudskuh prava...". Upućen je zahtjev za trenutno oslobadjanje dr. Ganića i njegovo bezbjedno vraćanje porodici u Sarajevu.

Asocijacija mladih SDA u svim gradovima Bosne i Hercegovine organizira potpisivanje peticije pod nazivom "Sloboda za dr. Ganića".

“Moj otac nije pušten, odluka je prolongirana za četvrtak. Sudija je rekao da nema nijednog dokaza koji je Srbija uspjela predočiti a na osnovu kojeg su zahtijevali njegovo uhićenje, te s obzirom da nema dokaza, oni su dali priliku Srbiji da ih prikupi”, rekla je Emina Ganić.

Arnaut, član bh. pravnog tima koji u Londonu zastupa ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, hitno je doputovao u Sarajevo kako bi koordinirao određene aktivnosti i pripremio materijale koji će dokazati da Ganić nije umiješan u ratne zločine za koje ga sumnjiči srbijansko tužilaštvo.

Već je poklapanje ova dva događaja moglo dovesti do svakovrsnih špekulacija, a onda se dogodio i treći. U Španjolskoj je baš u isto vrijeme uhapšen i zloglasni Veselin Vlahović Batko ili "monstrum sa Grbavice" koji je po vlastitom priznanju "pobio i zapalio preko 100 Muslimana" te kazao kako se zbog toga ne kaje.

Imenovani mamlazi, kroz proteklih petnaest godina nisu niti pokrenuli, a kamoli organizirali i dovršili pravno ili oružano rušenje genociteta. A to ime je bila, i danas je, prva dužnost prema domovini, žrtvama genocida, i prema većini izbornog tijela koja je dala svoje glasove, imetke i živote za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Na drugom ročištu, na kojem se očekivalo da će dr. Ganić biti pušten uz kauciju da se brani sa slobode, Englezi su rekli da nisu od Srbije dobili nikakve dokaze za navodne zločine dr. Ganića, ali su odlučili da ga zadrže u pritvoru uz nadu da će im njihovi saveznici, pribaviti dokaze. Nepuštanje dr. Ganića na slobodu Englezi su obrazložili i opsanošću od bijega, iako je svima jasno da dr. Ganić nije imao te namjere, jer se uprkos špekulacijama o hapšenju nakon nekoliko dana boravka u V.Britaniji pojavio na areodromu na pasoškoj kontroli.

Britanske vlasti ovim montiranim procesom protiv Ganića i suverene zemlje Bosne i Hercegovine koji je uslijedio na osnovu srpskog-britanskog ugovora, i koji je dobio planetarnu dimenziju očigledno se svrstavaju na stranu zločinca Radovana Karadžića, koji je sa drugim zločincima odgovoran za preko 200,000 žrtava nedužnih civila, najviše stradalih Bošnjaka.

Članovi Kruga 99 duboko su uvjereni u pravednost i demokratičnost pravosudnih organa Velike Britanije i Sjeverne Irske i bezrezervno očekuju poštivanje temeljnih ljudska prava u procjeni stvarne istine te demonstraciju obrazaca profesionalnog, nezavisnog i etičnog sudskog procesa.

Za pisma podrške, koja stižu ocu, odmah su nam rekli da ih ne možemo unijeti, a slike su uzeli i poslali ih upravniku zatvora da on odluči. Dobili smo objašnjenje da su slike uvredljivog sadržaja i da ne mogu biti proslijeđene mom ocu. Nevjerovatno je da su slike s protesta gdje se vide naši studenti s transparentima „Oslobodite profesora Ganića“ okarakterisali kao uvrjedljive - ističe Emir.

Damir Arnaut, član bh. pravnog tima koji u Londonu zastupa ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, uhapšenog u ponedjeljak na londonskom aerodromu Heathrow, u subotu je hitno doputovao u Sarajevo "kako bi koordinirao određene aktivnosti i pripremio materijale koji će dokazati da Ganić nije umiješan u ratne zločine za koje ga sumnjiči srbijansko tužilaštvo".

Narodna bošnjaka stranka (NBS) u subotu se oglasila saopćenjem za javnost u kojem ističe da za zadržavanje u pritvoru dr. Ejupa Ganića u Velikoj Britaniji smatra odgovornom prvenstveno Vladu Britanije "koja donosi političke stavove o BiH pod utjecajem lobija koji su bili najbliži saradnici u ratu s ratnim zločincima sa Pala".

Zbog toga je nužno uvijek izgovoriti istinu i time stalno drmati ove naše političke maratonce, što uporno trče za evropskim jahačima apokalipse. Bosna je hiljadu godina već dio Evrope, samo sa malom razlikom što Tihan stoluje u Sarajevu a ne u Briselu. Inače ništa se bitnije ne mijenja.
To vidimo na primjeru Grčke, kojoj su isti ti jahači opljačkali kapital a sada Boga mi, hoće da joj konfiskuju i teritoriju tj. nekoliko morskih ostrva i to bez ikakvog kompromisa.

Bivši potpredsjednik Republike Bosni i Hercegovine akademik Ejup Ganić je posljednji čovjek kojeg se može optužiti za zločine protiv Srba. Nakon slučaja Ejupa Ganića nije sigurno putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo za sve one Bosance koji su branili svoj dom i svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i koji su preživjeli genocid zato što su svi oni na srbijanskoj listi za ispitivanje poput nacističke liste za istrebljivanje.

Stav Velike Britanije u čitavoj ovoj stvari također izražava kontinuitet novije britanske politike prema našoj zemlji, koja je s pravom označena kao njen „najsramniji trenutak“ u posljednjih 60 godina. Bez obzira na tvrdnje britanskog ambasadora da se radi o pravnoj stvari, ovo je duboko politička stvar. Spremnost britanske politike da Srbiji omogući arbitriranje u stvarima bosanskohercegovačke pravne nadležnosti je sramotna, kao što je sramotno bilo i britansko sabotiranje svake vrste međunarodne, a potom i vojne pomoći da se zaustavi krvoproliće u Bosni. Konačno, Dejton je ipak britansko, a ne američko duhovno čedo.

Srbija je pripremila dokaze kojima raspolaže u slučaju "Dobrovoljačka", na osnovu kojih je od britanskih vlasti tražila hapšenje ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića. Materijal bi, prema neslužbenim informacijama trebao tokom dana stići u londonski sud.

- Ono što su Britanci uradili je kršenje ljudskih prava i dostojanstva. Nije mu odmah dopušten kontakt s porodicom, ambasadorom i advokatom. Toliko su bili neprofesionalni, da su doveli pogrešnu osobu na sud. To je nemoguća situacija kaže Švarc-Šiling.

"Želim odgovoriti na niz primjedbi upućenih britanskoj vladi vezano za pritvor dr. Ejupa Ganića.

Prvo bih želio naglasiti dva fundamentalna ustavna principa: pred zakonom je svaka osoba jednaka, bez obzira na njihovu nacionalnost ili značaj; a drugo da je krivični sistem pravosuđa Velike Britanije u potpunosti neovisan od Vlade ili političkog utjecaja.

Faksimil skandaloznog britanskog naloga za hapšenje prof. dr. Ejupa Ganića, koji je naš list jučer objavio, a u kojem se navodi da je Sarajevo u Srbiji i na kojem se osim Ganića navode imena još 17 bh. patriota, jedan od njih - penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak jučer je u prostorijama svog udruženja „Obrazovanje gradi BiH“ u Sarajevu zalijepio na velikom panou i napisao: TRAŽI SE!

Viši sud u Velikoj Britaniji prolongirao je donošenje odluke o puštanju Ejupa Ganića iz pritvora do četvrtka, 11. marta, kako bi sačekali da Srbija dostavi dokaze na osnovu kojih sumnjiči ovog ratnog člana Predsjedništva BiH za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, kazala je Justice Reportu Emina Ganić.

Hapšenje akademika Ganića, navedeno je u saopćenju Koordinacionog odbora, nastavak je politike Srbije da se i vojno i političko rukovodstvo Republike BiH stavi u kontekst zločina te da se time relativizira odgovornost Srbije za rat i zločine počinjene nad bošnjačkim narodom, a što je Haški sud donošenjem velikog broja presuda srpskom rukovodstvu i rezolucije o počinjenom genocidu nad Bošnjacima i potvrdio.

Nalog otkriva i šokantnu činjenicu da bi, ako se pojave na teritoriji Velike Britanije, sljedeći na redu za hapšenje bili: Fikret Muslimović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Emin Švrakić, Jusuf Pušina, Dragan Vikić, Jusuf Prazina Đapić, Nusret Šišić, Mušan Kovač, Jovan Begović, Ibrahim Hodžić, Avdo Panjeta, Jusuf Kecman, Damir Dolan, Samir Čongić, Stjepan Kljuić i Hasan Efendić.

Mirno okupljanje pred ambasadama najavljeno je iz Koordinacije boračkih udruženja u FBiH, te Sarajevske škole za nauku i tehnologiju, čiji je Ganić rektor i profesor, rekao je portparol MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić.
Okupljanje demonstranata počet će u 12.30 sati na Trgu oslobođenja - Alija Izetbegović, ispred Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Odatle će krenuti prema Ambasadi Velike Britanije.

Na britanskom nalogu za hapšenje još 17 patriota
Uz Ganićevo navedeno još imena Divjak, Backović, Švrakić, Pušina, Vikić...

Da je britanska javnost prepoznala laži tužilaštva, ali i politike Srbije, svjedoči i oglašavanje najuglednijih britanskih diplomata

Razmjeni je prethodilo zarobljavanje Alije Izetbegovića na sarajevskom aerodromu i njegovo odvođenje u kasarnu u Lukavici. Između tadašnjeg državnog vrha RBiH i JNA, uz posredovanje UNPROFOR-a, dogovoreno je oslobađanje Izetbegovića i članova njegove delegacije, koji su uhapšeni po povratku u Sarajevo sa pregovora u Lisabonu, i propuštanje kolone JNA sa generalom Milutinom Kukanjcem na čelu.

Bivšem članu nekadašnjeg Predsjedništva Republike BiH koji se već četiri dana nalazi u pritvoru u Londonu omogućene su posjete. Istovremeno, Ganićev slučaj pokrenuo je raspravu na britanskoj političkoj sceni u vezi sa zakonima koji omogućavaju hapšenja stranih diplomata

Ne možemo reći da je ovo uspjeh, jer nije, ali je pritisak javnog mnijenja i u Britaniji i u BiH, uglednih politologa, zatim Paddyja Ashdowna, našeg diplomatskog kora i ostalih ostavio snažan utisak na Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije da je moj otac nevin čovjek, izjavila je za naš portal Emina Ganić.

Da li je dr. Ejup Ganić uhapšen u Londonu zato što je branio suverenitet države Bosne i Hercegovine ili što danas oko sebe okuplja mlade ljude obrazujući ih da budu ličnosti od čijeg će znanja društvo imati korist i učeći ih najboljoj tradiciji bosanskih i evropskih vrijednosti slobode, znanja i ljudskog dostojanstva?

Arnaut navodi, da je Ganić, također, ohrabren i dokazima koje je advokatski tim prikupio i koji jasno pokazuju da je Haški tribunal (ICTY) već odlučio da u slučaju, koji mu vlasti Srbije stavljaju na teret, nema elemenata krivične odgovornosti.
Po njegovim riječima, uložena je žalba na odluku suda u Londonu koji nije odobrio puštanje Ganića iz pritvora uz kauciju, a 9. marta trebalo bi biti održano ročište na kojem bi se odlučivalo o meritumu, odnosno opravdanosti i validnosti zahtjeva Srbije po kojem je Ganić uhapšen u nedjelju na londonskom aerodromu Haetrowu.

Hapšenje Ejupa Ganića je nastavak politike Srbije da se i vojno i političko rukovodstvo Republike Bosne i Hercegovine stavi u kontekst zločina, da se time relativizira odgovornost Srbije za rat i zločine počinjene nad bošnjačkim narodom, što je Haški sud donošenjem velikog broja presuda srpskom rukovodstvu i rezolucije o počinjenom genocidu nad bošnjacima i potvrdio, saopćeno je iz KO boračkih/braniteljskih organizacija, saveza, udruga u FBiH.

Emina Ganića, kćerka uhapšenog člana ratnog Predsjedništva BiH u Londonu je dala intervjuu za TV stanicu Al Jazeera na englskom jeziku u kojem je govorila o posljednjim dešavanjima u vezi sa Ejupom Ganićem kojem je sud u Westminsteru odbio kauciju i zadržao ga u pritoru.

Nevjerovatno je koliko Tribunalu nije stalo i kako se pasivno ponaša po pitanju propuštenih prilika da uvede presedan i dâ oštru kaznu ratnim zločincima da bi se takvi zločini spriječili ubuduće bilo gdje u svijetu. Sasvim suprotno, ovo letargično ponašanje Tribunala je uvreda za žrtve i sramota za međunarodnu zajednicu.

Za KBSA je neprihvatljivo i neshvatljivo da država koja je jedina u historiji osuđena za kršenje Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida ima pravo raspisati potjernicu za osobama koje su stale u odbranu svoje domovine i čije je pravo na samoodbranu zagarantovano kako Poveljom o ljudskim pravima tako i svim Poveljama UN i Međunarodnim konvencijama.

Sud u Londonu nije odobrio kauciju za privremeno puštanje na slobodu bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, obrazloživši svoju odluku time da se radi o optužnici za ozbiljno i teško krivično djelo, izjavio je Feni Damir Arnaut, savjetnik za ustavnopravna pitanja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

„Osim Ejupa Ganića postoje i drugi visoki političari i oficiri bivse bosanske Armije za kojima je srpska strana raspisala potjernice“, kaže Zülch. „Prema informacijama Društva za ugrožene narode radi se o još 400 prognanika s teritorija Bosne i Hercegovine kojo su zauzele srpske trupe. Srpske vlasti izdale su tajne potjernice za tih 400 ljudi“.

Taj čin je pravno neosnovan, moralno neprihvatljiv i politički štetan. Istovremeno, to je jasan indic da Srbija, kao predvodnik genocidnih ratova, ne želi smiriti situaciju u regionu, jer bi to smirivanje konačno pokopalo ideju stvaranja „Velike Srbije“, koja podrazumijeva uništenje Bosne i Hercegovine za koju se dr. Ganić čestito i demokratski borio. Te svoje namjere Srbija dokazuje nehapšenjem istinskih ratnih zločinaca – Mladića i Hadžića.

Stranke u Federaciji BiH zastupaju stav kako je Srbija prekršila nedavno potpisani sporazum s Bosnom i Hercegovinom, te traže motive koji stoje iza zahtjeva za esktradiciju Ganića Srbiji. Začuđen potezom Srbije, za koju kaže da je u posljednje vrijeme slala dobre signale, predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže kako će doći do pogoršanja odnosa,

I danas je udar na Bosnu i Hercegovinu, baš kao i 1992. godine i postavlja se pitanje, postaje li ovo način da se ponovo pokrene zla krv i protekli rat na ovim prostorima nastavi na drugačiji način.

Posebni odjel za ratne zločine radi na predmetu koji je u javnosti poznat kao "Dobrovoljačka ulica", u kojem je donesena naredba o provođenju istrage, a u okviru koje je jedan od osumnjičenih i Ejup Ganić.

- Iz ovih razloga, pravosudnim vlastima Velike Britanije, kao i diplomatskom predstavništvu ove zemlje u BiH, bit će upućen zahtjev za izručenje Ejupa Ganića BiH na dalje procesuiranje - navedeno je u saopćenju.

Gospoda vladajući političari i nadležni organi BiH su trebali blagovremeno djelovati kako bi imali presuđenu stvar u slučajevima koje iz političkih razloga potencira Srbija, tako da su se mogla izbjeći sva hapšenja i naknadna procesuiranja koja kao u slučaju Ejupa Ganića služe za minimiziranje odgovornosti Srbije za zločine počinjene u BiH.

Na aerodromu su nam prišli agenti Skotland jarda i rekli da ćemo morati ići u Vestminister. Nažalost, otac će noć morati provesti u pritvoru, što je velika sramota, ali tako nam je kako nam je, nadamo se da će on ujutro biti pušten. Tu sam s timom advokata i nadamo se da će to sve biti dobro, a ovamo će sutra ujutro doputovati i neki od predstavnika bh. vlasti kako bi nam pomogli - rekao je Emir Ganić.

"Ganić je privremeno zadržan na aerodromu u Londonu, prilikom namjere da napusti Veliku Britaniju, na osnovu srbijanske potjernice i biće predat sudu koji će donijeti prvostepenu odluku o daljem postupanju", rekao je Dačić.

Kako je saopćeno iz Silajdžićevog kabineta, Ganić se već nalazi u svom hotelu, a za sutra ima planiran niz aktivnosti vezanih za svoju posjetu.

Kabinet Silajdžića oštro osuđuje izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića i srbijanskog tužioca Vladimira Vukčevića da je Ganić zadržan na londonskom aerodromu na osnovu srbijanske potjernice.

Informaciju o Ganićevu zadržavanju u Londonu potvrdio je najprije srbijanskim medijima srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević, a nakon toga je Ganić našem listu u izjavi telefonom večeras potvrdio da su ga na aerodromu u Londonu zadržali policijski službenici, no da je ubrzo pušten.