U teorijama zavjere najzanimljivija stvar je što se jednostavnim redanjem činjenica, osoba i podataka lako mogu opravdati određeni zaključci koji se na početku čine malo vjerojatnim ili bar pretjeranim. Međutim, u slučaju Ejupa Ganića i njegovoga privođenja u Londonu previše je tzv. slučajnosti iz kojih su mogu izvući raznorazni zaključci. Podsjetimo da je Ejup Ganić prvi put od strane policije ispitivan prilikom ulaska u Veliku Britaniju, 26. veljače, ali tada nije priveden. Međutim, privođenje se dogodilo 1. marta na Dan nezavisnosti naše zemlje odnosno istoga dana kada je nastavljen proces Radovanu Karadžiću pred Haaškim sudom.

Već je poklapanje ova dva događaja moglo dovesti do svakovrsnih špekulacija, a onda se dogodio i treći. U Španjolskoj je baš u isto vrijeme uhapšen i zloglasni Veselin Vlahović Batko ili "monstrum sa Grbavice" koji je po vlastitom priznanju "pobio i zapalio preko 100 Muslimana" te kazao kako se zbog toga ne kaje. Premda se, pravilo je, određena vijest pamti dan ili dva, treba se sjetiti da je tek prije nekih desetak dana pretresena u Beogradu kuća najbližih suradnika ratnoga komanadata bosanskih Srba i optuženika za najgore ratne zločine uključujući i genocid Ratka Mladića. Uz to narednih će dana trajati prava diplomatska borba oko izručenja Ejupa Ganića, a za što su svoj zahtjev uputili i Srbija i Bosna i Hercegovina.

I u jednom i u drugom slučaju Ganić će se pojaviti pred sudom kao osumnjičenik za ratne zločine što će, analitički gledano, javnosti, prije svega, u Srbiji uputiti poruku da se ne sudi samo osobama iz srpskog ratnoga rukovodstva. I uistinu, Ejup Ganić će, kako sada stvari izgledaju biti prva osoba iz ratnoga političkoga rukovodstva BiH koja će se naći pred Sudom. Istodobno mnoge Sarajlije će napokon dobiti satisfakciju kroz suđenje zloglasnom Batku, a stvari će doći na svoje ako se ovoga proljeća put Haaškoga suda uputi i Ratko Mladić. Ove tvrdnje, kada se kronološki poredaju stvari, nisu bez osnove, a moguće je da se one i budu odvijale baš po ovom scenariju.