31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su naredile nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. To je bio početak genocida, masovnih pogubljenja, masovnih mučenja i ubijanja u koncentracionim logorima smrti, masovnih silovanja i masovnih i nasilnih protjerivanja, što je rezultiralo nasilnom uklanjanju više od 94% Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz Prijedora.

U otvorenom razgovoru predsjednik Pahor i muftija Grabus razgovarali su o stoljetnom prisustvu muslimana na področju Republike Slovenije i ispostavili su činjenicu da je prva džamija u Sloveniji izgrađena davne 1916. godine (Log pod Mangartom) i odmah nakon Prvog svjetskog rata i porušena. To je džamija koju su izgradili u koristili borci iz Bosne i Hercegovine koji su se borili na strani Austro-Ugarske na Soškom frontu. Složili su se da su muslimani u Sloveniji prisutni već jedno stoljeće i simbolički, što znači, da džamija koja će biti izgrađena u Ljubljani neće biti prva u Sloveniji.

Ekstremno desničarski, neonacistički politički pokret Zlatna zora (gr. Χρυσή Αυγή - Hrisi avgi), koji je u posljednjih nekoliko dana uzburkao javnost u Evropi najprije svojim otvorenim prijetnjama tamošnjim muslimanima da će biti "zaklani kao pilad ako se ne odsele iz Grčke", ali i najavama da će okupiti 100.000 Grka kako bi spriječili izgradnju prve džamije u Atini, izazvao je zabrinutost i zebnju među muslimanskim zajednicama na Balkanu...

Kao uvertira se održala počasnica ili omaž najplodotvornijeg bošnjačkog pisca u Makedoniji - Šefkije Borančića, o čijem je opusu govorio eminentni književni kritičar i komunikolog mr. Sead Džigal. Iza njegovog kritičkog osvrta, gdje je obradio svih šest romana Šefkije Borančića, pri čemu je napravio iscrpnu analizu ključnih motivskih preokupacija, publici se obratio i sam autor koji je govorio o inspiracijama koji se direktno vezu za brojna stradanja Bošnjaka u različitim vremenskim periodima.

U tajnom dosjeu navodi se da je Kačavenda 60-ih godina prošlog stoljeća bio “vrbovan” od tadašnje jugoslovenske službe bezbjednosti, dok je od 70-ih pod operativnih djelovanjem DB BiH "zbog djelovanja sa kleronacionalističkih pozicija”. Tokom rata u BiH su se, zbog političkog djelovanja, za njega zainteresovale pojedine bezbjednosne strukture u BiH, ali i dio međunarodnih policijskih i multinacionalnih snaga, posebno američkih, stacioniranih u Tuzli.

„Gospodine Čikiću, obećavam vam da ću založiti sve svoje političke i moralne sposobnosti kako bih animirao gospodina Martina Schulza, predsjednika Evropskog Parlamenta, inače našeg sugrađanina, kako bih ga upoznao sa vašim stradanjem. Zamolit ću ga da iskoristi demokratske kapacitete evropskih parlamentaraca kako bi natjerali Crnu Goru da konačno počne primjenjivati civilizacijske norme ponašanja i definitivno prekine produženi progon žrtve u vidu sramnih parničnih postupaka.

Neshvatljivo je da etnička skupina Bošnjaka, koja je kroz historiju bila primorana da se izjašnjava "nametnutim" imenima, danas kada je konačno i ustavno vratila svoje narodno ime, mora to dokazivati i objašnjavati, te ukazivati na jasne i očigledne pokušaje statističke manipulacije podacima. Na koji način će se pratiti svi bitni demografski i socio-ekonomski trendovi ukoliko se zlonamjerno i vještački jedan narod sada podjeli na Bošnjake i Muslimane?