Pisana rijec
GLAS ŽENE U BOŠNJAČKOJ KNJIŽEVNOSTI VEČE SAVREMENOG ŽENSKOG STVARALAŠTVA
|
|
Autor: Božidar Proročić, književnik i publicista
Objavljeno: 21. July 2025. 23:07:47
U lijepom ambijentu Centra za kulturu „Husein Bašić“ u Plavu, 18. jula 2025. godine, u okviru manifestacije Dani borovnice 2025, održan je značajan kulturno-umjetnički program koji je obuhvatio likovnu i poetsku dimenziju bošnjačke tradicije i savremenosti. Veče je započelo izuzetnom izložbom slika „Sevdalinka i Hasanaginica“, kroz koju su posjetioci imali priliku da dožive ljepotu sevdaha i dubinu emocije kroz likovni izraz. Izložbu je svečano otvorio Mirsad Rastoder, publicista i kulturni radnik, dok je program moderirala Jasna Kolašinac. Umjetnički ugođaj dodatno je oplemenila Ilda Nurković, koja je interpretacijom sevdalinki stvorila snažnu emotivnu vezu između slikarstva i muzike.
Nakon izložbe, uz prisustvo brojne i pažljive publike, održana je poetska tribina „Žensko pismo Bošnjakinja“, u okviru projekta „Dani kulture Bošnjaka Crne Gore“, čiji je cilj afirmacija ženskog književnog stvaralaštva. Učesnice tribine bile su istaknute autorke i profesorice koje su svojim izlaganjima i kazivanjem poezije predstavile raznovrsnost i dubinu savremenog ženskog bošnjačkog izraza.
Prof. Senada Đešević, govorila je o važnosti ženskog pisma kao autentičnog izraza žene u bošnjačkom društvu. U njenom izlaganju pod nazivom „Od ćilima do stiha: žensko pismo Bošnjakinja“, istaknuto je da ovaj književni izraz ne predstavlja samo pisanje žena, već dublju i ličnu borbu za prepoznavanje, vidljivost i trajanje. Đešević je naglasila da žene kroz poeziju izražavaju svoju dušu, vjeru, emocije i mjesto unutar kulturnog i društvenog konteksta.
Mr Dijana Tiganj-Mehović, profesorica književnosti, predstavila je savremene tendencije u pisanju bošnjačkih autorki i govorila o snazi ženskog glasa koji se, uprkos naslijeđenoj dogmi, sve snažnije čuje. Njeno izlaganje je ukazalo na važnost oslobađanja ženskog izraza kroz književnost, ali i na izazove koje to pismo nosi u patrijarhalnom okruženju.
Mr Sajma Feratović-Adrović, profesorica književnosti, osvrnula se na povezanost kulturnog identiteta i ženskog pjesničkog glasa, naglašavajući kako poezija Bošnjakinja iz Sandžaka, u spoju sa duhovnim naslijeđem, predstavlja snažnu vezu između tradicije i savremenog identiteta. Njena interpretacija ženskog pisma akcentovala je potrebu za većom podrškom i prostorom za autorke koje govore iz ličnog i kolektivnog iskustva.
Šejla Hoti Kajić, profesorica književnosti, posebno je istakla značaj očuvanja usmenog naslijeđa kroz savremene umjetničke forme. U svom izlaganju naglasila je da žensko pismo ne pripada samo književnosti, već i svakodnevici žene koja se izražava kroz govor, bol, nježnost i otpor.
Sve učesnice su uz snažan emotivni naboj, kazivale svoje pjesme, darujući publici duboko lične i univerzalne poruke o ženskom iskustvu, vjeri, borbi i snazi. Publika je sa velikom pažnjom i poštovanjem pratila svaku riječ, što je večeri dalo posebnu toplinu i dostojanstvo.
Tribinu je moderirao Mirsad Rastoder, koji je svojim promišljenim i nadahnutim vođenjem programa dodatno osnažio njen značaj. Događaj je realizovan uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, čime je još jednom potvrđena važnost ulaganja u očuvanje i promociju bošnjačke kulture i ženskog stvaralaštva u Crnoj Gori.
Nakon izložbe, uz prisustvo brojne i pažljive publike, održana je poetska tribina „Žensko pismo Bošnjakinja“, u okviru projekta „Dani kulture Bošnjaka Crne Gore“, čiji je cilj afirmacija ženskog književnog stvaralaštva. Učesnice tribine bile su istaknute autorke i profesorice koje su svojim izlaganjima i kazivanjem poezije predstavile raznovrsnost i dubinu savremenog ženskog bošnjačkog izraza.
Prof. Senada Đešević, govorila je o važnosti ženskog pisma kao autentičnog izraza žene u bošnjačkom društvu. U njenom izlaganju pod nazivom „Od ćilima do stiha: žensko pismo Bošnjakinja“, istaknuto je da ovaj književni izraz ne predstavlja samo pisanje žena, već dublju i ličnu borbu za prepoznavanje, vidljivost i trajanje. Đešević je naglasila da žene kroz poeziju izražavaju svoju dušu, vjeru, emocije i mjesto unutar kulturnog i društvenog konteksta.
Mr Dijana Tiganj-Mehović, profesorica književnosti, predstavila je savremene tendencije u pisanju bošnjačkih autorki i govorila o snazi ženskog glasa koji se, uprkos naslijeđenoj dogmi, sve snažnije čuje. Njeno izlaganje je ukazalo na važnost oslobađanja ženskog izraza kroz književnost, ali i na izazove koje to pismo nosi u patrijarhalnom okruženju.
Mr Sajma Feratović-Adrović, profesorica književnosti, osvrnula se na povezanost kulturnog identiteta i ženskog pjesničkog glasa, naglašavajući kako poezija Bošnjakinja iz Sandžaka, u spoju sa duhovnim naslijeđem, predstavlja snažnu vezu između tradicije i savremenog identiteta. Njena interpretacija ženskog pisma akcentovala je potrebu za većom podrškom i prostorom za autorke koje govore iz ličnog i kolektivnog iskustva.
Šejla Hoti Kajić, profesorica književnosti, posebno je istakla značaj očuvanja usmenog naslijeđa kroz savremene umjetničke forme. U svom izlaganju naglasila je da žensko pismo ne pripada samo književnosti, već i svakodnevici žene koja se izražava kroz govor, bol, nježnost i otpor.
Sve učesnice su uz snažan emotivni naboj, kazivale svoje pjesme, darujući publici duboko lične i univerzalne poruke o ženskom iskustvu, vjeri, borbi i snazi. Publika je sa velikom pažnjom i poštovanjem pratila svaku riječ, što je večeri dalo posebnu toplinu i dostojanstvo.
Tribinu je moderirao Mirsad Rastoder, koji je svojim promišljenim i nadahnutim vođenjem programa dodatno osnažio njen značaj. Događaj je realizovan uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, čime je još jednom potvrđena važnost ulaganja u očuvanje i promociju bošnjačke kulture i ženskog stvaralaštva u Crnoj Gori.
