Vijesti
U BIC HAMILTON ODRŽANA CENTRALNA KANADSKA AKADEMIJA POVODOM 31.MAJA MEĐUNARODNOG DANA BIJELIH TRAKA
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 03. June 2025. 15:06:05
Pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada i u organizaciji BIC Hamilton u nedjelju 01. 06. 2025. je održana Centralna kanadska akademija povodom Međunarodnog dana bijelih traka.
Historijski čas o značaju kontinuiranog obilježavanja bijelih traka održan je uz učešće djece, roditelja i drugih članova iz zajednica BIZ Gazi Husrev Beg Toronto, BIC Toronto, BIC Hamilton i drugih zajednica i organizacija iz Ontaria.
O značaju kontinuiranog obilježavanja Međunarodnog dana bijelih traka govorio je Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Ramić je istakao:
"Obilježavanje Dana bijelih traka je čin sjećanja i poziv na pravdu, istinu i odgovornost. To je podsjetnik da zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, nisu zaboravljeni i da njihovi počinioci moraju biti privedeni pravdi.
Dan bijelih traka simbolizira borbu protiv zaborava i negiranja zločina. To je dan kada se prisjećamo nevinih žrtava i izražavamo solidarnost s njihovim porodicama.
Kultura sjećanja je temelj izgradnje pravednog i mirnog društva. Obaveza svih nas je da čuvamo istinu, odajemo počast žrtvama i učimo buduće generacije o važnosti poštovanja ljudskih prava i dostojanstva.
Ramić se zahvalio Parlamentu Kanade na podršci u vezi rezolucije o bijelim trakama.
Informisao je da je zatraženo da i Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvoji rezoluciju o bijelim trakama. Zahvalio se i gradu Hamiltonu na kontinuiranoj podršci kulturi sjećanja na genocid u Prijedoru i Bosni i Hercegovini.
Prigodan program su izveli učenici škole bosanskog jezika iz Toronta.
Prijedorčanim Eno Čaušević je govorio o tragediji bošnjačkog i hrvatskog naroda u Prijedoru, elitocidu, kulturocidu, ekocidu i urbicidu.
Posebno potresa momenat na akdemiji je bio kada je učenica škole bosanskog jezika Hana Hubijer pročitala imena ubijene djece Prijedora.
Mensud Dević je pozvao prisutne na centralnu kanadsku komemoraciju povodom 30. godišnjice od genocida u Srebrenici koja se održava petog jula u Windsoru ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici.
Akademija je završenja kratkim obraćanjem imama BIC Hamilton Ismala ef. Fetića koji je takođe za sve žrtve genocida u Prijedoru i Bosni i Hercegovini proučio Fatihu.
Poruka sa akademije:
Mi ne zaboravljamo Prijedor 31. maj 1992. Zaborav je saučesništvo u zločinu. Nemamo pravo na zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti. Noseći bijelu traku se solidarišemo sa žrtvama zločina u Prijedoru koga je nauka dokazala kao genocid. Istovremeno se solidarišemo sa svim žrtvama u svijetu i upozoravamo na kontinuirano i veoma opasno ugrožavanje ljudskih prava i sloboda širom svijeta.
Svi dobri ljudi, sa svih strana, trebaju pomoći Prijedoru, tako što neće šutjeti o onome što se dogodilo, već, upravo, tako što će nastojati objasniti odakle je zlo došlo, kako bi ga se razumjelo i zaustavilo da ponovo pokaže svoje ružno lice.
Prijedor bi trebao postati mjesto kulture sjećanja, ne samo na genocid u njemu, već na sve što nam se događalo devedesetih godina prošlog stoljeća.
Neizrecivo je važno da cijeli ljudski rod uči i primi nauk iz Prijedora o tome kakvo zlodjelo je spreman počiniti čovjek našeg vremena. Posebno je važno da pouku i opomenu prime oni u čije ime je izvršen zločin genocida u Prijedoru.
Historijski čas o značaju kontinuiranog obilježavanja bijelih traka održan je uz učešće djece, roditelja i drugih članova iz zajednica BIZ Gazi Husrev Beg Toronto, BIC Toronto, BIC Hamilton i drugih zajednica i organizacija iz Ontaria.
O značaju kontinuiranog obilježavanja Međunarodnog dana bijelih traka govorio je Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Ramić je istakao:
"Obilježavanje Dana bijelih traka je čin sjećanja i poziv na pravdu, istinu i odgovornost. To je podsjetnik da zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, nisu zaboravljeni i da njihovi počinioci moraju biti privedeni pravdi.
Dan bijelih traka simbolizira borbu protiv zaborava i negiranja zločina. To je dan kada se prisjećamo nevinih žrtava i izražavamo solidarnost s njihovim porodicama.
Kultura sjećanja je temelj izgradnje pravednog i mirnog društva. Obaveza svih nas je da čuvamo istinu, odajemo počast žrtvama i učimo buduće generacije o važnosti poštovanja ljudskih prava i dostojanstva.
Ramić se zahvalio Parlamentu Kanade na podršci u vezi rezolucije o bijelim trakama.
Informisao je da je zatraženo da i Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvoji rezoluciju o bijelim trakama. Zahvalio se i gradu Hamiltonu na kontinuiranoj podršci kulturi sjećanja na genocid u Prijedoru i Bosni i Hercegovini.
 |
Prigodan program su izveli učenici škole bosanskog jezika iz Toronta.
Prijedorčanim Eno Čaušević je govorio o tragediji bošnjačkog i hrvatskog naroda u Prijedoru, elitocidu, kulturocidu, ekocidu i urbicidu.
Posebno potresa momenat na akdemiji je bio kada je učenica škole bosanskog jezika Hana Hubijer pročitala imena ubijene djece Prijedora.
Mensud Dević je pozvao prisutne na centralnu kanadsku komemoraciju povodom 30. godišnjice od genocida u Srebrenici koja se održava petog jula u Windsoru ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici.
Akademija je završenja kratkim obraćanjem imama BIC Hamilton Ismala ef. Fetića koji je takođe za sve žrtve genocida u Prijedoru i Bosni i Hercegovini proučio Fatihu.
Poruka sa akademije:
Mi ne zaboravljamo Prijedor 31. maj 1992. Zaborav je saučesništvo u zločinu. Nemamo pravo na zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti. Noseći bijelu traku se solidarišemo sa žrtvama zločina u Prijedoru koga je nauka dokazala kao genocid. Istovremeno se solidarišemo sa svim žrtvama u svijetu i upozoravamo na kontinuirano i veoma opasno ugrožavanje ljudskih prava i sloboda širom svijeta.
Svi dobri ljudi, sa svih strana, trebaju pomoći Prijedoru, tako što neće šutjeti o onome što se dogodilo, već, upravo, tako što će nastojati objasniti odakle je zlo došlo, kako bi ga se razumjelo i zaustavilo da ponovo pokaže svoje ružno lice.
Prijedor bi trebao postati mjesto kulture sjećanja, ne samo na genocid u njemu, već na sve što nam se događalo devedesetih godina prošlog stoljeća.
Neizrecivo je važno da cijeli ljudski rod uči i primi nauk iz Prijedora o tome kakvo zlodjelo je spreman počiniti čovjek našeg vremena. Posebno je važno da pouku i opomenu prime oni u čije ime je izvršen zločin genocida u Prijedoru.
