Vijesti
Pripadnici SIPA-e ispred zgrade Vlade RS u Istočnom Sarajevu (Foto: Detektor)
PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV PRIPADNIKA SIPA-E KOJI SU POKUŠALI PRIVESTI DODIKA
|
|
Autor: Detektor.ba
Objavljeno: 06. May 2025. 16:05:27
Vesna Stokanović, portparolka PU Istočno Sarajevo, za Detektor je rekla da je podnesena krivična prijava protiv sedam pripadnika SIPA-e zbog sumnje da su počinili krivična djela “protivpravno lišenje slobode” i “zloupotreba službenog položaja” iz Krivičnog zakonika RS-a.
Detektor je ranije pisao da su pripadnici SIPA-e došli nakratko ispred zgrade Vlade Republike srpske u Istočnom Sarajevu 23. aprila, gdje se nalazio Dodik. Dok su snimatelji snimali inserte sastanka u zgradi, vozila SIPA-e su došla pred Vladu, te napustila ovo područje nakon nekoliko minuta.
“Mogu potvrditi da su pripadnici SIPA-e bili u administrativnom centru Vlade Republike srpske u Istočnom Sarajevu, vezano za postupanje po naredbi Suda BiH u vezi krivičnog djela ‘neizvršavanje odluke Ustavnog suda’. Pokušali smo realizovati naredbu, ali su pripadnici SIPA-e spriječeni od strane MUP-a”, rekla je tada Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e.
Tužilaštvu BiH je ubrzo SIPA poslala izvještaj o počinjenju krivičnih djela, nakon što su inspektori ove državne policijske agencije pokušali privesti Dodika po ranijem nalogu Tužilaštva i Suda.
Prije više od mjesec dana za Dodikom, premijerom ovog entiteta Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem raspisana je centralna potjernica.
Ranije im je Sud BiH odredio pritvor nakon što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, kad je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.
Sud BiH je 26. februara prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na ovu presudu i Tužilaštvo i Odbrana su uputili žalbe.
Detektor je ranije pisao da su pripadnici SIPA-e došli nakratko ispred zgrade Vlade Republike srpske u Istočnom Sarajevu 23. aprila, gdje se nalazio Dodik. Dok su snimatelji snimali inserte sastanka u zgradi, vozila SIPA-e su došla pred Vladu, te napustila ovo područje nakon nekoliko minuta.
“Mogu potvrditi da su pripadnici SIPA-e bili u administrativnom centru Vlade Republike srpske u Istočnom Sarajevu, vezano za postupanje po naredbi Suda BiH u vezi krivičnog djela ‘neizvršavanje odluke Ustavnog suda’. Pokušali smo realizovati naredbu, ali su pripadnici SIPA-e spriječeni od strane MUP-a”, rekla je tada Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e.
Tužilaštvu BiH je ubrzo SIPA poslala izvještaj o počinjenju krivičnih djela, nakon što su inspektori ove državne policijske agencije pokušali privesti Dodika po ranijem nalogu Tužilaštva i Suda.
Prije više od mjesec dana za Dodikom, premijerom ovog entiteta Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem raspisana je centralna potjernica.
Ranije im je Sud BiH odredio pritvor nakon što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, kad je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.
Sud BiH je 26. februara prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na ovu presudu i Tužilaštvo i Odbrana su uputili žalbe.
