Vijesti
32. GODIŠNJICA OD PLANETARNOG ZLOČINA HVO-A NAD BOŠNJACIMA AHMIĆA
|
|
Autor: Preporod.info
Objavljeno: 16. April 2025. 22:04:27
U Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 32. godišnjica ratnog zločina nad bošnjačkim civilima u ovom mjestu, u kojem su jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane "Džokeri" i "Maturice" ubile 116 osoba.
Današnjoj komemoraciji prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, muftije travnički dr. Ahmed Adilović sarajevski dr. Nedžad Grabus, kao i drugi predstavnici Islamske zajednice.
– Danas smo ovdje s porodicama stradalih, ovo je dan našeg sjećanja i pamćenja tog zločina koji je počinjen, a prošlost, nažalost, ne možemo promijeniti. Potresno je slušati priče svjedoka u Hagu koji su svjedočili ovom genocidu, zločinu najgore vrste, imajući u vidu da su ovdje ubijani nevini ljudi, civili... Najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca – sve govori da je to bio zločinački sproveden plan i, nažalost, oni koju su ovo planirali i izveli, tek njih šest je osuđeno na kazne zatvora, a veliki broj počinilaca nikad nije izveden pred lice pravde, – izjavio je reisul-ulema.
Poručio je da je neophodno ulagati napore da se počinioci zločina suoče sa zločinom.
– Ali, istovremeno, moramo gledati i u budućnost, podizati nove generacije Bošnjaka, Hrvata i Srba na ovim prostorima koji će razumjeti poruke Ahmića, poruke Srebrenice, Prijedora, Zvornika, svih stratišta (i na jednoj, i na drugoj, i na trećoj strani) i iz toga izvlačiti pouke – da se ovo ne ponovi. Mi trebamo graditi povjerenje među našim narodima, među našim zajednicama, to je na neki način naša obaveza. Ahmići trebaju ostati trajno u našoj svijesti, da je zločin moguć, da čovjek u sebi nosi dobro i zlo. Ovo je zlo i trijimufovalo je ovdje, a mi moramo sužavati prolaze zlu u našim životima i nastojati da ga zaustavimo. Za porodice stradalih upućujem dovu da im Bog podari sabur, a nama da uzmemo pouku iz Ahmića, – poručio je reisul-ulema.
Prije komemorativnog skupa proučen je Jasin na Šehidskom mezarju u Vitezu te održan Marš mira "Put istine i sjećanja".
Potresno svjedočenje o stradanju članova porodice na komemorativnom skupu podijelila je Enisa Ahmić-Mulić.
– Govorim u ime onih koji to više ne mogu, u ime porodica koji su ubijene u cijelini, u ime onih čiji su životi prekinuti, a da nisu ni počeli. Odabrali smo da budemo bolji od onih koji su nam sve oduzeli. Ali, dok smo se dizali iz ruševina, čekali smo da pravda dođe, da nas država vidi, da se zločin imenuje i kazni, da pravda bude zadovoljena. Šta mi danas vidimo? Vidimo da pravde nema, vidimo da ubice i nalogodavci hodaju slobodno među nama, – kazala je Enisa.
Poručila je da Ahmići nisu simbol slabosti, da su Ahmići svjedočanstvo istine.
– Mi postojimo i mi ćemo govoriti. Istina o Ahmićima nikad neće umrijeti, – zaključila je Enisa.
Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, državnici, diplomate, predstavnici javnog života, kao i brojni gosti.
Na skupu su se, između ostalih, obratili potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo i bivši komandant Britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga UN-a u BiH Bob Stewart.
Predsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u svom obraćanju poručio da nemamo pravo na šutnju.
– Mi smo uvijek bili nosioci ideje suživota, pomirenja i zajedničke budućnosti. Naša snaga leži u istrajenosti za pravdu, a ne osvetu. Bosna i Hercegovina je danas izložena napadima na njen politički i ustavni suverenitet. Želim da s ovog mjesta pošaljem poruku domaćim političarima, institucijama, međunarodnoj zajednici i prijateljima Bosne i Hercegovine da se snažno i odlučno suprostave snagama i pojedincima koji narušavaju mir i sigurnost ove zemlje i regije, – kazao je Lendo.
Pozvao je na suživot i gradnju zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
– Gradimo naše povjerenje tako da ostajemo ovdje, u našem Vitezu koji s Ahmićima treba da bude simbol – simbol borbe za pravdu, za jednakost i ostanak. Neka nas Ahmići stalno podsjećaju da smo dužni čuvati Vitez, ne kao općinu već kao ideju, ideju otpora mržnji i podjelama, – naglasio je Lendo.
Na skupu se obratio i Bob Stewart, komandant Britanskog bataljona, koji je prvi ušao u Ahmiće i podijelio svoje sjećanje na taj krvavi 16. april 1993. godine.
Armin Ahmić, predsjednik Udruženja "16. april Ahmići", kazao je da se, kao i svake godine, i danas javljaju tužna i bolna sjećanja na stravičan zločin koji su počinili pripadnici HVO-a nad nevinim bošnjačkim stanovništvom Ahmića te da pravda za zločin u Ahmićima nije zadovoljena.
– I nakon 32 godine nismo zadovoljni presudama za ratne zločine i ratne zločince, jer ratni zločinac ostaje trajna kategorija, i to je do kraja života. Dobili su veoma niske i mizerne kazne za sve zločine koje su počinili nad nedužnim stanovništvom Ahmića i drugih mjesta općine Vitez. Niko od direktnih izvršilaca do danas nije odgovarao i ovom prilikom pozivam Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine da konačno procesuira odgovorne za ratne zločine i da odgovaraju u skladu sa zakonom – istakao je Armin.
U "Putu istine i sjećanja" učestvuju građani iz cijele Bosne i Hercegovine, kako bi odali počast žrtvama.
Muamer Čajvan, član Organizacionog odbora i koordinator Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Vitez, ukazao je na značaj da mladi njeguju kulturu sjećanja.
– Ove godine u Maršu mira "Put istine i pravde" učestvuje više od hiljadu osoba, s polaskom iz Viteza i Zenice, a većina su mladi ljudi. Ovo je prilika da mi mladi učimo i njegujemo kulturu sjećanja o strašnom zločinu u Ahmićima, – naglasio je Muamer.
Nakon skupa, brojne delegacije položile su cvijeće, proučile Fatihu i odale počast žrtvama zločina na Šehidskom obilježju u Ahmićima, nakon čega je u Gornjoj džamiji proučen i kelimei-tevhid.
Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba, a najstarija 81-godišnja starica.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti.
Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za učešće u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u srednjoj Bosni, uključujući i zločin u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne, pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
border=0 width=680>
(Amina Svraka/Preporod.info)
Današnjoj komemoraciji prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, muftije travnički dr. Ahmed Adilović sarajevski dr. Nedžad Grabus, kao i drugi predstavnici Islamske zajednice.
– Danas smo ovdje s porodicama stradalih, ovo je dan našeg sjećanja i pamćenja tog zločina koji je počinjen, a prošlost, nažalost, ne možemo promijeniti. Potresno je slušati priče svjedoka u Hagu koji su svjedočili ovom genocidu, zločinu najgore vrste, imajući u vidu da su ovdje ubijani nevini ljudi, civili... Najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca – sve govori da je to bio zločinački sproveden plan i, nažalost, oni koju su ovo planirali i izveli, tek njih šest je osuđeno na kazne zatvora, a veliki broj počinilaca nikad nije izveden pred lice pravde, – izjavio je reisul-ulema.
Poručio je da je neophodno ulagati napore da se počinioci zločina suoče sa zločinom.
– Ali, istovremeno, moramo gledati i u budućnost, podizati nove generacije Bošnjaka, Hrvata i Srba na ovim prostorima koji će razumjeti poruke Ahmića, poruke Srebrenice, Prijedora, Zvornika, svih stratišta (i na jednoj, i na drugoj, i na trećoj strani) i iz toga izvlačiti pouke – da se ovo ne ponovi. Mi trebamo graditi povjerenje među našim narodima, među našim zajednicama, to je na neki način naša obaveza. Ahmići trebaju ostati trajno u našoj svijesti, da je zločin moguć, da čovjek u sebi nosi dobro i zlo. Ovo je zlo i trijimufovalo je ovdje, a mi moramo sužavati prolaze zlu u našim životima i nastojati da ga zaustavimo. Za porodice stradalih upućujem dovu da im Bog podari sabur, a nama da uzmemo pouku iz Ahmića, – poručio je reisul-ulema.
Prije komemorativnog skupa proučen je Jasin na Šehidskom mezarju u Vitezu te održan Marš mira "Put istine i sjećanja".
Potresno svjedočenje o stradanju članova porodice na komemorativnom skupu podijelila je Enisa Ahmić-Mulić.
– Govorim u ime onih koji to više ne mogu, u ime porodica koji su ubijene u cijelini, u ime onih čiji su životi prekinuti, a da nisu ni počeli. Odabrali smo da budemo bolji od onih koji su nam sve oduzeli. Ali, dok smo se dizali iz ruševina, čekali smo da pravda dođe, da nas država vidi, da se zločin imenuje i kazni, da pravda bude zadovoljena. Šta mi danas vidimo? Vidimo da pravde nema, vidimo da ubice i nalogodavci hodaju slobodno među nama, – kazala je Enisa.
Poručila je da Ahmići nisu simbol slabosti, da su Ahmići svjedočanstvo istine.
– Mi postojimo i mi ćemo govoriti. Istina o Ahmićima nikad neće umrijeti, – zaključila je Enisa.
Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, državnici, diplomate, predstavnici javnog života, kao i brojni gosti.
Na skupu su se, između ostalih, obratili potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo i bivši komandant Britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga UN-a u BiH Bob Stewart.
Predsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u svom obraćanju poručio da nemamo pravo na šutnju.
– Mi smo uvijek bili nosioci ideje suživota, pomirenja i zajedničke budućnosti. Naša snaga leži u istrajenosti za pravdu, a ne osvetu. Bosna i Hercegovina je danas izložena napadima na njen politički i ustavni suverenitet. Želim da s ovog mjesta pošaljem poruku domaćim političarima, institucijama, međunarodnoj zajednici i prijateljima Bosne i Hercegovine da se snažno i odlučno suprostave snagama i pojedincima koji narušavaju mir i sigurnost ove zemlje i regije, – kazao je Lendo.
Pozvao je na suživot i gradnju zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
– Gradimo naše povjerenje tako da ostajemo ovdje, u našem Vitezu koji s Ahmićima treba da bude simbol – simbol borbe za pravdu, za jednakost i ostanak. Neka nas Ahmići stalno podsjećaju da smo dužni čuvati Vitez, ne kao općinu već kao ideju, ideju otpora mržnji i podjelama, – naglasio je Lendo.
Na skupu se obratio i Bob Stewart, komandant Britanskog bataljona, koji je prvi ušao u Ahmiće i podijelio svoje sjećanje na taj krvavi 16. april 1993. godine.
Armin Ahmić, predsjednik Udruženja "16. april Ahmići", kazao je da se, kao i svake godine, i danas javljaju tužna i bolna sjećanja na stravičan zločin koji su počinili pripadnici HVO-a nad nevinim bošnjačkim stanovništvom Ahmića te da pravda za zločin u Ahmićima nije zadovoljena.
– I nakon 32 godine nismo zadovoljni presudama za ratne zločine i ratne zločince, jer ratni zločinac ostaje trajna kategorija, i to je do kraja života. Dobili su veoma niske i mizerne kazne za sve zločine koje su počinili nad nedužnim stanovništvom Ahmića i drugih mjesta općine Vitez. Niko od direktnih izvršilaca do danas nije odgovarao i ovom prilikom pozivam Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine da konačno procesuira odgovorne za ratne zločine i da odgovaraju u skladu sa zakonom – istakao je Armin.
U "Putu istine i sjećanja" učestvuju građani iz cijele Bosne i Hercegovine, kako bi odali počast žrtvama.
Muamer Čajvan, član Organizacionog odbora i koordinator Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Vitez, ukazao je na značaj da mladi njeguju kulturu sjećanja.
– Ove godine u Maršu mira "Put istine i pravde" učestvuje više od hiljadu osoba, s polaskom iz Viteza i Zenice, a većina su mladi ljudi. Ovo je prilika da mi mladi učimo i njegujemo kulturu sjećanja o strašnom zločinu u Ahmićima, – naglasio je Muamer.
Nakon skupa, brojne delegacije položile su cvijeće, proučile Fatihu i odale počast žrtvama zločina na Šehidskom obilježju u Ahmićima, nakon čega je u Gornjoj džamiji proučen i kelimei-tevhid.
Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba, a najstarija 81-godišnja starica.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti.
Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za učešće u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u srednjoj Bosni, uključujući i zločin u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne, pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
border=0 width=680>(Amina Svraka/Preporod.info)
