Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u pratnji Naim-ef. Ternave, glavnog muftije Islamske zajednice Kosova, posjetio Prizren.

U jutarnjim satima održan je sastanak s rukovodstvom Odbora (Medžlisa) Islamske zajedncie Prizren, na čelu s glavnim imamom Orhanom-ef. Bislimajom i predsjednikom Odbora Valonom Ibrahimijem. Na sastanku je razgovarano o potencijalnim zajedničkim projektima u okviru vjersko-prosvjetnih aktivnosti.

Prije podne-namaza održan je sastanak reisul-uleme Kavazovića s bošnjačkim imamima s područja Kosova, na kojem su imami upoznali reisul-ulemu s vjersko-prosvjetnim aktivnostima i izazovima s kojima se susreću.

Inače, na području Prizrena djeluje značajan broj džemata u kojima je veliki broj Bošnjaka, pa se aktivnosti održavaju i na bosanskom jeziku.


Reisul-ulema Kavazović je poručio imamima da drže ljude na okupu, u duhu maturidijskog akaida i hanefijskog mezheba, u okviru zvaničnih džemata i institucija Islamske zajednice Kosova i da ponude projekte koje bi mogla podržati Islamska zajednica u BiH.

Naglasio je važnost razmjene učenika i studenata kroz programe medresa i islamskih fakulteta, kao i kreiranja zajedničkih obrazovnih projekata, koliko je to moguće, s obzirom na to da još uvijek postoji važeći vizni režim za građane Kosova prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu.

Pozvao je imame da budu svjesni važnosti institucije i podrške koju su Bošnjaci imali od Albanaca, koji su Bošnjake oduvijek zvali nacionalnim imenom, odnosno, kada su vlasti zabranjivali to ime.

Poslije podne-namaza upriličeno je predavanje reisul-uleme Kavazovića u Sinan-pašinoj džamiji, koja je svojevrsni simbol Prizrena i muslimana na Kosovu.

Reisul-ulema je govorio o važnosti dobrih odnosa među muslimanima, a primjer bratske ljubavi je odnos između Bošnjaka i Albanaca na Kosovu, ali i u Bosni. Ti narodi su imali sličnu, turbulentnu prošlost, bili su meta nacionalističkih agendi i pokazali da znaju čuvati islam, svoju kulturu i identitet, u duhu poštovanja univerzalnih ljudskih vrijednosti i multikulturalnosti.


– Ni mi u Bosni, ni vi na Kosovu, nismo ukaljali svoj obraz. Naš obraz je ostao čist. Nismo činili zločine, silovanja, nismo rušili crkve, nismo nikoga protjerivali. Oni koji su željeli ostati s nama – mogli su ostati. I danas, kada prođete kroz ove gradove – Prizren, Sarajevo, Prištinu – vidjet ćete da su tamo i džamije, i katedrale, i crkve. To je temelj naše kulture. To je temelj naše civilizacije, – kazao je reisul-ulema.

Istakao je da je to tako jer muslimani na taj način razumiju život, raznolikost i Allahovu, dž. š., poruku da ću ljudi ostati različiti do Sudnjeg dana.

– Muslimani su ovu kur'ansku poruku ispravno razumjeli. I zato u našim mahalama nije bilo rušenja tuđih bogomolja, nije bilo progona, nije bilo silovanja. Ostali smo privrženi kur'anskoj riječi da je Allahova volja – Njegovo htijenje i Njegov naum – bio da ostanemo različiti, – poručio je reisul-ulema.


Unatoč izazovima kroz koje su prošli, kako je kazao, nijedan narod se ne žali.

– Zašto se ne žalimo? Zato što smo svjesni da nas je dragi Bog postavio na ovom dijelu Zemlje da živimo s određenim izazovima. Da ih ne zaslužujemo – ne bismo ih imali. Da nismo sposobni nositi se s njima – ne bismo ovdje bili. Dakle, mi smo zahvalni dragom Bogu što nas je, i nas Albance i Bošnjake, izabrao da na ovom balkanskom tlu budemo oni koji će nositi šehadet: La ilahe illallah, Muhammedun resulullah. To je veliki izbor. Mogli su ovdje biti neki drugi narodi – Arapi, Kinezi, Indonežani – ali nisu. Allah je htio da to budemo upravo mi. I zato trebamo biti zahvalni Allahu na svim izazovima s kojima se suočavamo. Sve poteškoće koje nas snalaze nisu ništa drugo do kušnje. I tako ih trebamo prihvatiti, – kazao je reisul-ulema.

Poručio je da je tokom današnjih sastanaka bilo riječi, između ostalog, i o tome da bošnjačka zajednica na Kosovu i albanska zajednica u Bosni i Hercegovini budu još snažnije povezane.

– Zato mi je posebno drago ono što sam vidio u ova dva dana. Možda vi sami niste svjesni koliko ste napredovali. U nekim stvarima, iskreno rečeno, pomalo vam i zavidimo – jer se želimo ugledati na ono što ste ovdje uspjeli ostvariti, – dodao je reisul-ulema.


Reisul-ulema Kavazović je u pratnji muftije Naim-ef. Ternave posjetio i Memorijalni kompleks u Prekazu.

Oni su ispred mezara porodice Adema Jašarija proučili Fatihu i dovu za duše šehida. Jašari je nacionalni heroj u borbi za slobodu Kosova, kojem su početkom marta 1998. godine srpske policijsko-vojne snage napale kuću u Prekazu. Ubili su njega i više od 50 članova njegove uže i šire porodice, među kojima je bilo 18 žena i deset djece.

Danas će se u Prizrenu upriličiti i sastanak reisul-uleme Kavazovića s Bošnjacima, kojim će biti završena dvodnevna posjeta reisul-uleme Kosovu, tokom koje je, pored zvanične posjete Islamskoj zajednici Kosovu i njenim institucijama, razgovarao i s visokim državnim zvaničnicima Republike Kosovo.

U višednevnoj posjeti islamskim zajednicama u regionu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, s reisul-ulemom Kavazovićem je i delegacija Islamske zajednice u BiH koju čine: Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Rifat Fetić, šef Kancelarije reisul-uleme, te Azra Efendić-Eminović i Muhamed Jugo, iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu. (Elvedin Subašić/Preporod.info)