Intervjui
Foto: Privat
Claus Kreß, profesor krivičnog i međunarodnog prava: Sankcije protiv Međunarodnog krivičnog suda
DA LI DONALD TRUMP SADA POKREĆE GENERALNI NAPAD?
|
|
Autor: B.net
Objavljeno: 13. February 2025. 01:02:50
Međunarodni krivični sud pokreće postupke protiv izraelskih političara, a američki predsjednik Donald Trump odgovara sankcijama. Koje posljedice bi to moglo imati? Pitanja za profesora međunarodnog prava iz Kelna (Köln), Clausa Kreßa.
R. Neuß: Donald Trump je uveo sankcije protiv Karima Khana, tužitelja Međunarodnog krivičnog suda. Moguće su i dodatne sankcije. Ne samo protiv članova Međunarodnog krivičnog suda, već i protiv svih koji na bilo koji način podržavaju postupak protiv izraelskih političara – u krajnjem slučaju, to može pogoditi svaku osobu koja nema američko državljanstvo. Da li se već može naslutiti koje će posljedice to imati za Khana, za moguće druge osobe – i za radnu sposobnost suda u cjelini?
C. Kreß: Sankcije se odnose na zamrzavanje imovine koja se nalazi u SAD-u ili pod kontrolom kompanija te države. Takođe, riječ je o zabrani ulaska u Sjedinjene Američke Države. Tužitelj Khan vjerovatno nije bio iznenađen tokom ovog razvoja događaja. Jer je prije donošenja predsjedničkog dekreta već postojao prijedlog zakona s istim ciljem, a predsjednik Trump je već tokom svog prvog mandata uveo sankcije protiv Khanove prethodnice Fatou Bensouda. Ona je mirno izdržala demonstraciju moći Sjedinjenih Država. Što se tiče drugih osoba, nalog je veoma neprecizno formulisan. Ministar finansija treba dostaviti prijedloge u roku od 60 dana o tome da li i koje dodatne osobe treba staviti na „crnu listu“. Državljani SAD-a ne mogu biti sankcionisani, ali ne smiju vršiti transakcije sa sankcionisanim osobama. Kritično bi bilo za radnu sposobnost suda ako bi uspio napad SAD-a na ekonomske osnove njegovog djelovanja.
R. Neuß: Vi ste već učestvovali u pregovorima za osnivanje suda. Već nekoliko godina ste posebni savjetnik tužioca Khana za zločin agresije. Iako Vaša uloga nije povezana sa istragama o ratu u Gazi, da li se plašite da bi američke mjere mogle pogoditi Vas i Vašu porodicu?
C. Kreß: U najgorem slučaju, mogao bih neko vrijeme ne moći otputovati u SAD. To bi bilo žalosno, ali postoje i druga lijepa turistička odredišta. Važno je preduzeti mjere kako bi se spriječilo da vlada Sjedinjenih Država zaoštri situaciju do te mjere da uposlenici suda ne bi mogli primati plate.
Trumpov stav krši osnovna načela međunarodnog prava
R.Neuß: Da li se Trump zapravo bavi konkretnim pitanjem, ili je to generalni napad?
C. Kreß: Aktuelni kamen spoticanja su nalog za hapšenje protiv izraelskog premijera i bivšeg izraelskog ministra odbrane. Iza toga stoji pravni stav Sjedinjenih Država da Međunarodni krivični sud ne smije postupati protiv državljana onih država koje, poput Sjedinjenih Država i Izraela, nisu ugovorne strane njegovog osnivačkog akta. Ova primjedba je pravno neutemeljena. Osim toga, proturječi osnovnim principima međunarodnog krivičnog prava, koji su se uz pomoć Sjedinjenih Država etablirali tokom Nirnberških procesa protiv njemačkih nacista. Takođe, taj prigovor nije spriječio Sjedinjene Države da pozdrave istrage tužioca Khana protiv predsjednika Putina zbog sumnje na ratne zločine u okviru ruske agresije na Ukrajinu, iako Ruska Federacija također nije stranka Statuta Međunarodnog krivičnog suda. U tom kontekstu, niko drugi do pregovarača Sjedinjenih Država na osnivačkoj konferenciji Međunarodnog krivičnog suda, ambasador David Scheffer, nije pozvao svoju vladu u julu 2023. godine, na 25. godišnjicu usvajanja Statuta Međunarodnog krivičnog suda, da hitno revidira svoj pravni stav.
R. Neuß: Trump traži od američkih saveznika, uključujući i NATO države, podršku za svoje sankcije. Šta se ovde može očekivati? Ucjenjivanje saveznika?
C. Kreß: Predsednik Trump zaista pokazuje „američke mišiće“. Ne bih želio spekulirati da li je spreman na dalju eskalaciju.
Sve zavisi od odlučnosti država potpisnica
R. Neuß: Trump je već tokom svog prvog mandata pokušao sa sankcijama. Hoće li ovaj put imati više uspeha?
C. Kreß: Moguće je da će sankcije biti osporene na sudu u SAD-u. Moralo bi se vidjeti kako će to završiti. Osim toga, zavisiće od odlučnosti država, ugovornih potpisnica Međunarodnog krivičnog suda, da se ne povuku pod pritiskom. Te države trebale bi predsjedniku Trumpu mirno, ali uvjerljivo signalizirati da su u slučaju daljnje eskalacije sposobne i spremne da ograniče efekte dodatnih sankcija protiv uposlenika suda, ili protiv suda, ukoliko bude potrebno, povećanim sopstvenim angažmanom. Trenutno je od 125 potpisnica 79, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku, odlučno odbacilo napad na sud u zajedničkoj izjavi. To je pozitivan znak, ali zapravo su sve 125 trebale da se oglase.
R. Neuß: Istrage su jedna stvar – ali istog dana objaviti naloge za hapšenje protiv navodnog mrtvog Hamasovog teroriste i dva izraelska političara, to je bio svjesno odaslan signal. Da li je to, čak i retrospektivno gledano, ispravan signal?
C. Kreß: Tužilac Khan je zatražio naloge za hapšenje protiv tri visoko rangirana člana Hamasa. Izrael je u međuvremenu ubio dvojicu od njih tokom borbe. To što je nadležna komora izdala jedan od tih naloga za hapšenje protiv vođe Hamasa u isto vrijeme kada i one protiv izraelskih optuženika, ne signalizira da su optužbe jednake težine, niti omogućava da se zaključi da postoji jasna pravna situacija. Svako ko drugačije tumači značaj signala ima pravo da kritikuje sud. Pravni prigovori mogu se iznijeti tokom postupka. Na kraju, Izrael bi mogao započeti ozbiljne istrage protiv dvojice izraelskih optuženika i time preuzeti krivične postupke.
Predsjednik SAD-a je, međutim, izabrao potpuno drugačiji pristup: postavio je prvi stalni međunarodni krivični sud u istoriji prava, čija je misija da se bavi slučajevima koje izazivaju sumnje o genocidu, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i zločinima agresije bez obzira na osobu, na isti nivo sa transnacionalnom terorističkom organizacijom. U samorazumjevanju Sjedinjenih Država je priznanje vladavine prava, nešto što se očekuje i u međunarodnim odnosima. Izraz toga je bila aktivna podrška rađanju sustava međunarodnog krivičnog pravosuđa nakon Drugog svjetskog rata i veliki angažman za ponovno oživljavanje te ideje u prvoj polovini 1990-ih. U poređenju s tim, napad Amerike na svjetski kazneno pravni sustav je veoma žalosno zastranjenje.
Tekst je preuzet sa stranice Kölner Rundschau; Autor: Raimund Neuß, 11.02.2025.
Prijevod: Jasna Čaušević
R. Neuß: Donald Trump je uveo sankcije protiv Karima Khana, tužitelja Međunarodnog krivičnog suda. Moguće su i dodatne sankcije. Ne samo protiv članova Međunarodnog krivičnog suda, već i protiv svih koji na bilo koji način podržavaju postupak protiv izraelskih političara – u krajnjem slučaju, to može pogoditi svaku osobu koja nema američko državljanstvo. Da li se već može naslutiti koje će posljedice to imati za Khana, za moguće druge osobe – i za radnu sposobnost suda u cjelini?
C. Kreß: Sankcije se odnose na zamrzavanje imovine koja se nalazi u SAD-u ili pod kontrolom kompanija te države. Takođe, riječ je o zabrani ulaska u Sjedinjene Američke Države. Tužitelj Khan vjerovatno nije bio iznenađen tokom ovog razvoja događaja. Jer je prije donošenja predsjedničkog dekreta već postojao prijedlog zakona s istim ciljem, a predsjednik Trump je već tokom svog prvog mandata uveo sankcije protiv Khanove prethodnice Fatou Bensouda. Ona je mirno izdržala demonstraciju moći Sjedinjenih Država. Što se tiče drugih osoba, nalog je veoma neprecizno formulisan. Ministar finansija treba dostaviti prijedloge u roku od 60 dana o tome da li i koje dodatne osobe treba staviti na „crnu listu“. Državljani SAD-a ne mogu biti sankcionisani, ali ne smiju vršiti transakcije sa sankcionisanim osobama. Kritično bi bilo za radnu sposobnost suda ako bi uspio napad SAD-a na ekonomske osnove njegovog djelovanja.
R. Neuß: Vi ste već učestvovali u pregovorima za osnivanje suda. Već nekoliko godina ste posebni savjetnik tužioca Khana za zločin agresije. Iako Vaša uloga nije povezana sa istragama o ratu u Gazi, da li se plašite da bi američke mjere mogle pogoditi Vas i Vašu porodicu?
C. Kreß: U najgorem slučaju, mogao bih neko vrijeme ne moći otputovati u SAD. To bi bilo žalosno, ali postoje i druga lijepa turistička odredišta. Važno je preduzeti mjere kako bi se spriječilo da vlada Sjedinjenih Država zaoštri situaciju do te mjere da uposlenici suda ne bi mogli primati plate.
R.Neuß: Da li se Trump zapravo bavi konkretnim pitanjem, ili je to generalni napad?
C. Kreß: Aktuelni kamen spoticanja su nalog za hapšenje protiv izraelskog premijera i bivšeg izraelskog ministra odbrane. Iza toga stoji pravni stav Sjedinjenih Država da Međunarodni krivični sud ne smije postupati protiv državljana onih država koje, poput Sjedinjenih Država i Izraela, nisu ugovorne strane njegovog osnivačkog akta. Ova primjedba je pravno neutemeljena. Osim toga, proturječi osnovnim principima međunarodnog krivičnog prava, koji su se uz pomoć Sjedinjenih Država etablirali tokom Nirnberških procesa protiv njemačkih nacista. Takođe, taj prigovor nije spriječio Sjedinjene Države da pozdrave istrage tužioca Khana protiv predsjednika Putina zbog sumnje na ratne zločine u okviru ruske agresije na Ukrajinu, iako Ruska Federacija također nije stranka Statuta Međunarodnog krivičnog suda. U tom kontekstu, niko drugi do pregovarača Sjedinjenih Država na osnivačkoj konferenciji Međunarodnog krivičnog suda, ambasador David Scheffer, nije pozvao svoju vladu u julu 2023. godine, na 25. godišnjicu usvajanja Statuta Međunarodnog krivičnog suda, da hitno revidira svoj pravni stav.
R. Neuß: Trump traži od američkih saveznika, uključujući i NATO države, podršku za svoje sankcije. Šta se ovde može očekivati? Ucjenjivanje saveznika?
C. Kreß: Predsednik Trump zaista pokazuje „američke mišiće“. Ne bih želio spekulirati da li je spreman na dalju eskalaciju.
R. Neuß: Trump je već tokom svog prvog mandata pokušao sa sankcijama. Hoće li ovaj put imati više uspeha?
C. Kreß: Moguće je da će sankcije biti osporene na sudu u SAD-u. Moralo bi se vidjeti kako će to završiti. Osim toga, zavisiće od odlučnosti država, ugovornih potpisnica Međunarodnog krivičnog suda, da se ne povuku pod pritiskom. Te države trebale bi predsjedniku Trumpu mirno, ali uvjerljivo signalizirati da su u slučaju daljnje eskalacije sposobne i spremne da ograniče efekte dodatnih sankcija protiv uposlenika suda, ili protiv suda, ukoliko bude potrebno, povećanim sopstvenim angažmanom. Trenutno je od 125 potpisnica 79, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku, odlučno odbacilo napad na sud u zajedničkoj izjavi. To je pozitivan znak, ali zapravo su sve 125 trebale da se oglase.
R. Neuß: Istrage su jedna stvar – ali istog dana objaviti naloge za hapšenje protiv navodnog mrtvog Hamasovog teroriste i dva izraelska političara, to je bio svjesno odaslan signal. Da li je to, čak i retrospektivno gledano, ispravan signal?
C. Kreß: Tužilac Khan je zatražio naloge za hapšenje protiv tri visoko rangirana člana Hamasa. Izrael je u međuvremenu ubio dvojicu od njih tokom borbe. To što je nadležna komora izdala jedan od tih naloga za hapšenje protiv vođe Hamasa u isto vrijeme kada i one protiv izraelskih optuženika, ne signalizira da su optužbe jednake težine, niti omogućava da se zaključi da postoji jasna pravna situacija. Svako ko drugačije tumači značaj signala ima pravo da kritikuje sud. Pravni prigovori mogu se iznijeti tokom postupka. Na kraju, Izrael bi mogao započeti ozbiljne istrage protiv dvojice izraelskih optuženika i time preuzeti krivične postupke.
Predsjednik SAD-a je, međutim, izabrao potpuno drugačiji pristup: postavio je prvi stalni međunarodni krivični sud u istoriji prava, čija je misija da se bavi slučajevima koje izazivaju sumnje o genocidu, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i zločinima agresije bez obzira na osobu, na isti nivo sa transnacionalnom terorističkom organizacijom. U samorazumjevanju Sjedinjenih Država je priznanje vladavine prava, nešto što se očekuje i u međunarodnim odnosima. Izraz toga je bila aktivna podrška rađanju sustava međunarodnog krivičnog pravosuđa nakon Drugog svjetskog rata i veliki angažman za ponovno oživljavanje te ideje u prvoj polovini 1990-ih. U poređenju s tim, napad Amerike na svjetski kazneno pravni sustav je veoma žalosno zastranjenje.
Tekst je preuzet sa stranice Kölner Rundschau; Autor: Raimund Neuß, 11.02.2025.
Prijevod: Jasna Čaušević
