Vijesti
ŠELO: ENTITET NE MOŽE RASPRAVLJATI O PITANJIMA IZ NADLEŽNOSTI DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE
|
|
Autor: Fena
Objavljeno: 02. February 2025. 12:02:28
Amir Šelo iz Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanskog kantona je na nedjeljnoj sesiji Kruga 99 govoreći o temi „Izazovi secesije u modernim ustavnim sistemima“ istakao da entitet ne može raspravljati o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine.
U vremenu u kojem internacionalno pravo, prema njegovim riječima, ima sve manje odgovora u rješavanju izazova za savremene države, istraživanje uporednih ustavnih sistema može biti i od značaja za izazove kojima se BiH susreće. U tom smislu, najznačajniju ulogu ima Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao tumač i čuvar Ustava Bosne i Hercegovine. Njegove odluke o paketu secesionističkih propisa entiteta Rs iz 2024. godine (Zakon o imunitetu, Izborni zakon i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi) su od nemjerljive važnosti u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Šelo je dodao da se radi o paketu zakona koji su, prema njegovom mišljenju, bili uvod u pravnu secesiju entiteta Rs. U tom smislu, kako je naveo, komparativno istraživanje i rad ustavno-sudskih organa u državama poput Španije i Kanade mogu dati značajne odgovore i pomoć Ustavnom sudu u prevazilaženju pravnih instituta koji su vezani za secesiju.
-Što se tiče rada Ustavnog suda BiH, poznato je da je Ustavni sud već proglasio neustavnim Izborni zakon Rs, proglasio je neustavnim odredbe Zakona o imunitetu, a trenutno je u radu i pitanje Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i očekujem i tu pozitivan ishod jer su pitanja referenduma i regulisanja pitanja iz nadležnosti države BiH veoma usko povezani. Ne može entitet raspravljati o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti BiH i u tom smislu očekujem pozitivnu odluku Ustavnog suda BiH, – istakao je Šelo.
Bez obzira što na nivou države Bosne i Hercegovine nema zakon o referendumu, kako je dodao, to ne znači da Bosna i Hercegovina nije nadležna da takav zakon donese. Šelo je podsjetio da je Republika BiH ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi dodajući da ona može biti pravni osnov za donošenje zakona o referendumu na državnom nivou.
Šelo je rekao da je veza između Vrhovnog suda Kanade i Ustavnog suda Španije u njihovoj praksi dala izuzetan značaj za rješavanje brojnih kriza koje su trenutno prisutne u svijetu.
- U tom smislu, lično kao naučni istraživač smatram da nismo dovoljno fokusirani na istraživanje postojećih ustavnih sistema i mišljenja sam da moramo veći fokus staviti na istraživanje, komparativni rad, odnosno dodatnu analizu koju trebamo ponuditi u rješavanju brojnih pravnih pitanja pred kojima se naša država trenutno nalazi, – rekao je Šelo.
U vremenu u kojem internacionalno pravo, prema njegovim riječima, ima sve manje odgovora u rješavanju izazova za savremene države, istraživanje uporednih ustavnih sistema može biti i od značaja za izazove kojima se BiH susreće. U tom smislu, najznačajniju ulogu ima Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao tumač i čuvar Ustava Bosne i Hercegovine. Njegove odluke o paketu secesionističkih propisa entiteta Rs iz 2024. godine (Zakon o imunitetu, Izborni zakon i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi) su od nemjerljive važnosti u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Šelo je dodao da se radi o paketu zakona koji su, prema njegovom mišljenju, bili uvod u pravnu secesiju entiteta Rs. U tom smislu, kako je naveo, komparativno istraživanje i rad ustavno-sudskih organa u državama poput Španije i Kanade mogu dati značajne odgovore i pomoć Ustavnom sudu u prevazilaženju pravnih instituta koji su vezani za secesiju.
-Što se tiče rada Ustavnog suda BiH, poznato je da je Ustavni sud već proglasio neustavnim Izborni zakon Rs, proglasio je neustavnim odredbe Zakona o imunitetu, a trenutno je u radu i pitanje Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i očekujem i tu pozitivan ishod jer su pitanja referenduma i regulisanja pitanja iz nadležnosti države BiH veoma usko povezani. Ne može entitet raspravljati o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti BiH i u tom smislu očekujem pozitivnu odluku Ustavnog suda BiH, – istakao je Šelo.
Bez obzira što na nivou države Bosne i Hercegovine nema zakon o referendumu, kako je dodao, to ne znači da Bosna i Hercegovina nije nadležna da takav zakon donese. Šelo je podsjetio da je Republika BiH ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi dodajući da ona može biti pravni osnov za donošenje zakona o referendumu na državnom nivou.
Šelo je rekao da je veza između Vrhovnog suda Kanade i Ustavnog suda Španije u njihovoj praksi dala izuzetan značaj za rješavanje brojnih kriza koje su trenutno prisutne u svijetu.
- U tom smislu, lično kao naučni istraživač smatram da nismo dovoljno fokusirani na istraživanje postojećih ustavnih sistema i mišljenja sam da moramo veći fokus staviti na istraživanje, komparativni rad, odnosno dodatnu analizu koju trebamo ponuditi u rješavanju brojnih pravnih pitanja pred kojima se naša država trenutno nalazi, – rekao je Šelo.
