Univerzitet u Sarajevu-Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 9. januara ove godine, u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, sa početkom u 16 sati, organizira naučni skup "lnstrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija 'Svesrpskog sabora' kao kontinuitet velikodržavne politike", kaže se u pozivu za ovaj skup kojeg potpisuje direktor dr. sc. Muamer Džananović, viši naučni saradnik.

Ovim skupom žele se razmotriti izazovi koje Deklaracija "Svesrpskog sabora" postavlja za suverenitet Bosne i Hercegovine te kroz naučnu analizu ponuditi konkretne preporuke za odgovore na državne, regionalne i međunarodne izazove.

Deklaracija "Svesrpskog sabora" predstavlja kontinuitet velikosrpske politike koja ne priznaje nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ovim aktom Republika Srbija ne samo da kreira vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, preko manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, već direktno krši međunarodno pravo i suverenitet države Bosne i Hercegovine. Time se nastavlja antidejtonsko djelovanje.

Institucionalizacija koncepta „srpskog sveta" usmjerena je na stvaranje homogenog prostora kroz identitarno ujednačavanje, pri čemu ključnu ulogu imaju simbolički, kulturni i obrazovni elementi, kao i sektori energetike i saobraćaja, gdje se kroz institucionalnu i infrastrukturnu povezanost nastoji dodatno homogenizirati prostor Srbije i manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republike srpske.

Pozivni plakat za Naučni skup

Deklaracija implicira realizaciju "strateških ciljeva" definiranih i u dobroj mjeri realiziranih tokom 1990-ih, sada kroz „mirne" metode. Ono što zabrinjava jeste činjenica da su određeni aspekti ovih ciljeva već u implementaciji, uključujući one koji nisu transparentni široj javnosti. Poseban izazov predstavlja podrška ruskih zvaničnika u organizaciji i promoviranju Deklaracije, čime se dodatno osnažuje geopolitički utjecaj Rusije u regiji, s posljedicama po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Šta ovakav razvoj događaja znači za Bosnu i Hercegovinu? Kakav je odgovor državnih institucija Bosne i Hercegovine prema Republici Srbiji? Postoji li strategija za suprotstavljanje ovim procesima? Da li Bosna i Hercegovina uopće ima definiran odnos prema Srbiji ili prepuštamo inicijativu drugoj strani?
Ovaj skup mora poslužiti kao početak ozbiljne debate i dugoročnog planiranja u cilju zaštite interesa Bosne i Hercegovine na regionalnoj i međunarodnoj sceni. Na skupu će se nakon uvodnih izlaganja otvoriti mogućnost diskusije kroz tri panela:

1. Deklaracija u historijskom, globalnom i regionalnom kontekstu,
2. Analiza pravnih odluka i političkih implikacija Deklaracije i
3. Diskusija o kulturi, identitetu i simbolima: Uloga Deklaracije u oblikovanju srpske politike.