"Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta, to je prava vjera. U njima ne griješite! A borite se protiv svih mnogobožaca kao što se oni svi bore protiv vas, i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone." ( Sura Et-Tevba - Pokajanje)

Sinoć smo sa nastupanjem akšam namaza uplovili u jedan od odabranih mjeseci lunarnog kalendara, nastupio je mjesec Redžeb. Mjesec koji je prvi vjesnik odabranog i mubarek mjeseca Ramazana.
Mjesec Redžeb (ar. رجب) jedan je od četiri sveta mjeseca u islamu, poznatih kao "arba'atun hurum" (četiri sveta mjeseca). Ovi mjeseci su posebno istaknuti u Kur'anu i sunnetu, a to su: Redžeb, Zul-ka'de, Zul-hidždže i Muharrem. Njihova svetost seže još u predislamsko doba, kada su Arapi ove mjesece smatrali vremenima mira i uzdržavanja od sukoba. Neki od razloga zbog čega se ovaj mjesec smatra svetim i posebnim, jesu:

1. Zabrana ratovanja: U predislamskom dobu, a i kasnije u islamu, mjesec Redžeb je bio vrijeme kada su ratovi i sukobi bili strogo zabranjeni. Ovo je omogućavalo ljudima da slobodno putuju, obavljaju trgovinu i ibadet (vjerske obrede).
2. Posebna priprema za Ramazan: Redžeb se smatra jednim od mjeseci pripreme za Ramazan. Muslimani koriste ovaj mjesec da povećaju svoja dobra djela, post i ibadet, kako bi se duhovno pripremili za nadolazeći sveti mjesec.
3. Posebna nagrada za dobra djela: Vjeruje se da Allah u ovim svetim mjesecima daje veću nagradu za dobra djela, dok su grijesi u njima teži i ozbiljniji. Mjesec Redžeb se stoga smatra prilikom za pokajanje i povećanje ibadeta.
4. Posebni događaji u islamskoj tradiciji: U mjesecu Redžebu desili su se neki važni događaji u islamskoj historiji, poput Isra i Miradža (noćnog putovanja i uzdignuća poslanika Muhammeda, a.s.). Iako datum ovog događaja nije precizno utvrđen, mnogi ga povezuju s Redžebom. Također Prva mubarek noć mjeseca redžeba je Lejletu-r-Regaib, nastupa uoči prvog petka u tom mjesecu, a muslimani je kao odabranu noć obilježavaju u ibadetu
5. Predaja i naglasak u sunnetu: Postoji više hadisa koji govore o vrijednosti mjeseca Redžeba. Iako se autentičnost nekih hadisa može dovesti u pitanje, muslimani kroz historiju ovaj mjesec koriste za povećanje ibadeta i činjenje dobrih djela kako bi se približili Allahu.

Lejletu-l-regaib (ar. ليلة الرغائب) je jedna od značajnih noći u islamskoj tradiciji, posebno kod muslimana koji slijede tradiciju tesavvufa i osmanskog kulturnog naslijeđa. Ova noć se obilježava uoči prvog petka u mjesecu Redžebu, što znači da pada u noći između četvrtka i petka. Dolazi od dviju rijeći "lejle" što znači noć i "regaib" dolazi od arapske riječi ragaba, što znači želja, čežnja ili nada.

Dakle, Lejletu-l-regaib može se prevesti kao "Noć želja" ili "Noć čežnje", što ukazuje na posebne duhovne darove i Allahovu milost koja se u ovoj noći spušta.

1. Početak svetih mjeseci
Lejletu-l-regaib označava početak posebnog perioda u islamskom kalendaru, jer mjesec Redžeb uvodi u sezonu duhovnog pročišćenja koja kulminira Ramazanom. To je vrijeme kada muslimani povećavaju ibadet i pripremaju se za nadolazeće blagoslovljene mjesece.
2. Vrijeme dove i ibadeta
Vjeruje se da je Lejletu-l-regaib noć kada Allah posebno prima dove (molitve) i daruje Svoju milost. Muslimani provode ovu noć u ibadetu, klanjanju nafile namaza, učenju Kur'ana i donošenju salavata na poslanika Muhammeda, a.s.
3. Posebni ibadeti
U nekim tradicijama, preporučuje se klanjanje posebnog nafila-namaza od 12 rekata, uz određene dove. Iako ovo nije univerzalno potvrđeno u vjerodostojnim hadisima, mnogi muslimani iz ljubavi prema ibadetu prakticiraju ove dodatne namaze.
4. Priprema za miradž
Lejletu-l-regaib se ponekad povezuje i s duhovnom pripremom za Lejletu-l-miradž, noć kada je poslanik Muhammed, a.s., uzdignut na nebesa. Obje noći se dešavaju u mjesecu Redžebu i imaju poseban značaj u islamskoj tradiciji.

Mubarek noći nisu samo dragocjene za duhovni razvoj, već su i neophodne kao prilike za prekid monotonije svakodnevnog ritma, koji može dovesti do duhovne uspavanosti. Takva uspavanost sprečava čovjeka da sebe prepozna kao halifu, namjesnika na Zemlji – osobu koja ima zadatak da ostavi svijet boljim nego što ga je zatekla. To uključuje ne samo stvaranje materijalnog nasljeđa za buduće generacije, već i oblikovanje duhovnog okruženja u kojem će njihovi životi biti ispunjeni plemenitočću, smislom i vrijednostima.

Muhammed, a.s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: Ja sam u stanju učiniti Svome robu ono što o Meni misli, i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje. Ako se on Meni približi za jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; a ako se on Meni približi za jedan lakat, Ja se njemu približim za jedan hvat. Ako on Meni ide običnim hodom, Ja njemu idem žurno!” (Ibid., br. hadisa 7405, str. 1120.)

Mudrost prijašnjih pokljenja, uvođenje u Ramazan sveli na tromjesečju dimenziju koja se baštini od ashaba, tabiina, tabii-tabina pa sve do danas, jesu ti "učajluci." Ovaj naziv je nastao od turskih riječi: “Uč” što znači – tri i riječi –“Ajluk” što znači – “mjesec.”

Vjerujući u posebnu nagradu za ibadet u ovim mjesecima čestiti vjernici tradicionalno poste učajluke. Redžeb, šaban prethode tom najveličanstvenijem obzorju među mjesecima tj. Ramazanu. Nama muslimanima je zadača da u ovim mjesecima povećamo našu komunikaciju sa Milostivim.
Prisjećati se dova od Poslanika, s.a.v.s.:

“Allahumme barik lena fi redžebe ve ša’bane, ve belligna ramadan – Moj Bože, učini nas blagoslovljenim u redžebu i šabanu i upiši nas u one koji će dočekati ramazan.”

Bilježimo i izreku: “Mjesec redžeb je mjesec sjetve, mjesec ša’ban je mjesec zalijevanja posijanog, a mjesec ramazan je mjesec žetve.”