Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||||
|
Kolumne
Osvrt na knjigu Sira - Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika dr. Safveta Halilovića [*] ZANIMANJE BOŠNJAKA ZA POSLANIKOV ŽIVOTOPIS Autor: Dr. Junus el-Azuzi Uvod Pisanje životopisa vjerovjesnika Muhammeda, a.s., uvijek je bilo velik izazov istraživačima, intelektualcima i znatiželjnima diljem svijeta, iako to nije lahak zadatak, i nije po sebi svrha onome ko ga ispisuje. Naprotiv, tim pisanjem se želi dati jasan prikaz, s jasnim konturama, života Božijega Poslanika, a.s., i to saopćiti jezikom primjerenim kulturi pokoljenja kojem se obraća – muslimanima koji žive u specifičnim sredinama: stranim društvenim zajednicama ili pod određenim pritiscima i sl., ili u odnosu spram drugog i drugačijeg u svijetu. Upravo to se odnosi na muslimane Bosne i Hercegovine, zemlje s relativnom muslimanskom većinom koja kohabitira s više drugih različitih religijskih i etničkih zajednica i u kojoj se brojni profesori i učenjaci, svršenici obrazovnih ustanova u islamskom svijetu i sl., trude izložiti zaokruženu sliku o vjerovjesniku Muhammedu, a.s.: kao čovjeka, muža, oca, komšije, vođe, vjerovjesnika, poslanika – jednom riječju, kao uzora koji se treba oponašati, a što bi pomoglo u razumijevanju okolnosti i konteksta koji su se odražavali na njegov život, oslanjajući se u tome na relevantne izvore i literaturu, te na uratke muslimanskih autora i na radove nepristrasnih nemuslimanskih istraživača, podastirući, veoma precizno, tumačenja brojnih dionica iz njegovog života, podupirući ih racionalnim argumentima kojima su opravdavali svoja stajališta i svoja objašnjenja dok su ih nudili nadolazećim generacijama raznih rasa i opredjeljenja. Sve to muslimane Bosne i Hercegovine islamskom svijetu predstavlja kao muslimanski narod iz nemuslimanske sredine, koji čuva svoj identitet i svoje biće i pored brojnih udaraca i modrica koje im se nanose još od davnih vremena. Onaj ko se podrobnije pozabavi ostvarenjima bosanskih učenjaka u području Poslanikovog, a.s., životopisa naći će se pred ogromnim brojem knjiga, radova, članaka, studija i traktata u kojima se životu Poslanika Muhammeda, a.s., posvećuje iznimna pažnja, gdje se on podrobno istražuje, ispituje i precizira na jedan nov, svjež i inovativan način. Premda je najvećim dijelom ispisana bosanskim jezikom, mi ćemo u ovom podnesku ukazati samo na ona glavna djela, od kojih je najvažnija knjiga Vjerovjesnikov životopis u novom ruhu[**] dr. Safveta Halilovića, redovnog profesora Tefsira, Sire i Kur’anske antropologije na Islamskom pedagoškom fakultetu u bosanskom gradu Zenica i spoljnom saradniku na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Knjigu je na arapskom jeziku objavio El-Kalem 2017. godine, a izvorno je napisana na bosanskom jeziku. Potom je prevedena na više svjetskih jezika i izdata od strane renomiranih svjetskih i arapskih izdavača. S bosanskog izvornika prevedena je na engleski, arapski, njemački, albanski, francuski, španski, češki i druge jezike, o čemu ćemo dati osnovne podatke i faksimile naslovnih stranica. Također, knjiga je objavljena i u digitalnoj formi, kao audio knjiga na bosanskom i engleskom jeziku, a što su objavili specijalizirani portali, čime je postala dostupna stotinama hiljada zainteresiranih u svijetu. Knjiga se odlikuje jedinstvenim metodom za novo čitanje Poslanikovog životopisa, pisanje tog životopisa i njegovo iznošenje pred muslimana i nemuslimana širom svijeta. Ovim podneskom želim istraživačima i svim zainteresiranim na islamskom zapadu, počevši od ovog blagoslovljenog simpozija i njegove ideje vodilje, ukazati na postojanje jednog muslimanskog teritorija tamo u zapadnom svijetu – na područje Balkana općenito, a na državu Bosnu i Hercegovinu posebno, koja ima respektabilne učenjake, autoritete i znatiželjnike u brojnim vjerskim disciplinama, među kojima je i Poslanikov životopis. Oni su o njemu pisali knjige i radove, prevodili i obnavljali ga i svoju ideju, filozofiju i viđenje Poslanikovoga života odašiljali u razne dijelove Svijeta. Mi, pak, ovdje u Maroku, ali i na islamskom zapadu općenito o tome ništa nismo znali. Stoga želimo, kroz realizaciju više ciljeva, skinuti koprenu makar sa jednog njenog dijela. Te ciljeve možemo svesti na slijedeće: - utvrditi u kojoj mjeri su muslimani Balkana bili zainteresirani i koliku su pažnju posvećivali Poslanikovom, a.s., životopisu; - upoznati se s najznačajnijim ostvarenjim balkanskih učenjaka općenito, a bosanskohercegovačkih posebno u području Poslanikove sire; - predstaviti knjigu Vjerovjesnikov životopis u novom ruhu autora Safveta Halilovića (njegovu misao, metodologiju, teme, prijevode, obrazovanje i dr.); - izdvajanje uloge bosanskih muslimana u predstavljanju Poslanikovog životopisa ljudima koji žive u okrilju zapadne civilizacije. Da bismo to i ostvarili aktualizirat ćemo nekoliko pitanja, među njima i ono centralno, na koje zapravo i želimo dati odgovor: Na koji način učenjaci i vjerski autoriteti Bosne i Hercegovine pristupaju izučavanju Poslanikovog životopisa, kako pišu o njemu i iznose ga pred muslimana i nemuslimana, kao i pred protivnika i cijeli svijet u novom ruhu? Iz njega proishodi set osovinskih pitanja: - koji su to najznačajniji prinosi učenjaka i vjerskih autoriteta Bosne i Hercegovine u području Poslanikovog životopisa? - Šta je ideja knjige Vjerovjesnikov životopis u novom ruhu dr. Safveta Halilovića? - Koju je metodologiju primijenio? Ko je su mu uporišne tačke? - Koliki je utjecaj knjige – regionalno i globalno? - Kakve se lekcije i pouke mogu izvući iz ove knjige? Da bi se odgovorilo na centralno, ali i na marginalna pitanja, fokusirali smo se na slijedeće: - Uvodni dio knjige u kome je predmet kontekstualiziran, istaknut njegov značaj, definirani ciljevi, navedeni problemi, objašnjena metodologija i istaknuti fokusni dijelovi; - Doprinosi bosanskohercegovačke uleme u izučavanju Poslanikovog, a.s., životopisa i njegovog obnovljenog pisanja. Metodologija i zaključci Da bi ovaj podnesak postigao svoj cilj primijenit ćemo induktivni pristup najvažnijim bosanskim ostvarenjima u području Poslanikovog životopisa u različitim jezicima i deskriptivno-analitički ih tretirati kako bismo se upoznali s idejama, glavnim temama, događajima, kontekstima, te lokalnim, regionalnim, i globalnim okolnostima koje su ih okruživale, s tim da će fokus biti na načinu na koji je Poslanikov životopis ponuđen – muslimanu ne-Bošnjaku, ili nemuslimanu bilo gdje u svijetu. Što se, pak, tiče tematskog okvira u koji spada ovaj rad – imajući u vidu činjenicu da su predmetna knjiga i njena ideja u dosluhu sa svim drugim tematskim cjelinama u pogledu glavnih tema, metodologije, konteksta, događaja i dr., te uzimajući u obzir predviđenu metodološku normu, knjiga je predložena za panel „Ka izradi novog diskursa o Poslanikovom životopisu, usmjerenog globalnim kulturama i civilizacijama“. Prvo: Prinosi bosanskohercegovačkih učenjaka u izučavanju Poslanikovog životopisa i njegovog prepisivanja. - Okolnosti bosanskih muslimana prije Osmanskog doba: Što se tiče Bosne ona se s islamom upoznala još prije osmanskog osvajanja – posredstvom arapskih trgovaca koji su ulazili u nju noseći sa sobom islamsko vjerovanje koje je na lokalno stanovništvo izvršilo stanovit utjecaj, no učenja islama nisu se dovoljno ustabilila u njihovim umovima i srcima. [1] Prema historijskim izvorima Osmanlije su Bosnu osvojile 1463., a Hercegovinu 1481. godine. - Prihvatanje islama od strane bosanskih ljudi Bosanci su islam prihvatili svojom slobodnom voljom. [2] Bosance je na prihvatanje islama ponukalo i bogumilsko učenje[31] , inače blisko islamskom, što se dogodilo 1463. godine. [4] To je zaustavilo kršćansku isključivost i ugnjetavanje kojima su Bosanci stoljećima bili izlagani, te su postali zagovornici i pronositelji islama, njegovi štićenici u čitavoj istočnoj Evropi. Prihvatanje islama kod njih se odvijalo bez opiranja i ratnih djejstava. Razloga za to ima više, a mi ćemo spomenuti samo neke: a) Duhovna i emocionalna pripravnost Bosanaca da prihvate novu vjeru, koja ih je riješila ugnjetavanja dviju crkava, ali i aporija bogumilskog pravca; b) Opća nestabilnost Evrope, uslijed čega su Bosanci tražili sebi oslonca koji će ih braniti, kojim će se osnažiti i kojim će sačuvati svoje dostojanstvo. Islam im je nudio sve to; c) Praćenje informacija o novoj vjeri posredstvom trgovačkih karavana, te prihvatanje prava i dužnosti koje je donosio novi vjerozakon iznutra Osmanske države; d) Dolazak u Bosnu izvanjskih Slavena koji su već bili prihvatili islam, što je imalo značajnu ulogu u islamiziranju zemlje. [5] - Udio islama u izgradnji bosanskog identiteta Prihvatanje izvornog kršćanstva i potonje pristajanje uz bogumilsku varijantu a onda i prihvatanje islama ostavilo je dubokog traga u oblikovanju kulturnog identiteta bosanskog muslimana, naročito nakon što je islam prigrlila većina bosanskog stanovništva krajem 16. stoljeća i nakon što se on brzo i naširoko proširio Bosnom i Hercegovinom i nakon što su ga srdačno prihvatile kako široke narodne mase, tako i plemstvo tako da je nova vjera ubrzo postala način ponašanja, kultura, običaj, arhitektura i moralna osovina postajući tako temeljnim faktorom oblikovanja njihovog identiteta. [6] - Bosanski muslimani nakon odlaska Osmanlija Bosanski muslimani su bili izloženi raznim vidovima ugnjetavanja, ubijanja i iseljavanja još od samog dolaska austro-ugarske vlasti u ove krajeve, uslijed čega je velik broj njih bio prisiljen napustiti zemlju bojeći se za svoj islam. No, ubrzo su uspjeli, u savezu s ortodoksima, pobuniti se protiv austro-ugarske vlasti i postići autonomiju u vjerskim poslovima i od države isposlovati priznavanje muslimana kao zasebnog entiteta unutar sebe, te su se dali na izgradnju džamija i škola i uspostavljanje obrisa svog novog života – pod pokroviteljstvom i odgovornošću islamskog starješinstva u Bosni i Hercegovini. [7] Mehmed Handžić[8] bosanske muslimane opisuje kao ljude lišene praznovjerja i neznabožačkih elemenata, te koji čuvaju muslimanske običaje u pogledu odijevanja kako bi se razlikovali od nemuslimana. Njihov jezik je – kaže on – slavenski, a njihovi učenjaci su ustrajavali na pisanju bosanskog jezika arapskim pismom kako bi olakšali učenje Kur'ana i njegovo memoriranje, te učenje fikha i akaida. Čak su – kaže – osnovali i posebnu štampariju za štampanje knjiga isključivo na arapskom pismu. [9] Bosanski muslimani su pripadnici hanefijskog mezheba u fikhu, a maturidijskog u akaidu. Posvećeni su učenju Kur'ana i podučavanju djece Kur'anu i njihovom navikavanju na pravilno izgovaranje arapskih glasova. [10] Djecu vjerskim istinama podučavaju u mektebima, a uče i arapsko pismo, arapsku stilistiku, književnost i povijest, zatim učenje Kur'ana, ibadete, akaid, fikh, historiju, povijest islamskih frakcija, ahlak, Poslanikov životopis i povijest islama. [11] - Sadašnjost muslimana Bosne i Hercegovine Stvarnost muslimana Bosne danas je sasvim različita u odnosu na raniji period. Naime, iskusili su život pod komunizmom u federalnoj republici Jugoslaviji sa svim ugnjetavanjima i pritiscima u pogledu vjere i nacije. Potom su se suočili s okrutnim ratom protiv svoje zemlje koji je potrajao četiri godine (1992-1995), da bi nakon rata započeli izgradnju nove Bosne nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, čineći to svim raspoloživim snagama i odlučnošću, noseći se s različitim etničkim, vjerskim i političkim strujama u Bosni. Ništa tako precizno i vjerodostojno ne oslikava poziciju muslimana Bosne kao riječi Mehmeda Meše Selimovića: „Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ko smo. Živimo na razmeđu svjetova, na granici naroda, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko rukavac što ga je bujica odvojila od majke pa nema više ni toka, ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. Drugi nam čine čast da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni, a odbacuju kad odslužimo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav. Svako misli da će nadmudriti sve ostale i u tome je naša nesreća.” [12] Bosanski muslimani su veoma naklonjeni Poslanikovom životopisu i njemu podučavaju i svoju djecu. U velikoj mjeri dobro kohabitiraju s drugim etničkim skupinama – Srbima, Hrvatima i drugim, u punom međusobnom uvažavanju – shodno zakonu o slobodi vjere, vjeroispovijesti i pripadnosti, i svoje vjerske obrede vrše u punoj slobodi. Vrlo su angažirani na razvoju svojih vjerskih, obrazovnih i političkih institucija pod kišobranom Rijaseta Islamske zajednice, nastojeći putem njih raznim sredstvima islam predstaviti u njegovoj pravoj, autentičnoj naravi pred kršćanskom Evropom. Oni s punom uvjerenošću vjeruju da su i napadnuti zbog svoje vjere i da žive radi svoje vjere, vjerovanja i nacionalnosti. Nakon ovog kratkog prikaza prošlosti i sadašnjosti bosanskohercegovačkih muslimana i objašnjenja na koji je način islam stigao do njih i kako su ga oni prihvatili po svom slobodnom izboru i kako snažno drže do njega i u vjerovanju i u ponašanju i pored pritisaka, ratova i genocida s kojima su se suočavali u svojoj tegobnoj povijesti, što je rezultiralo time da su se njihovi vjerski učenjaci i autoriteti s velikom pažnjom i poštovanjem odnosili prema svim islamskim naukama i njihovom razvijanju i podučavanju njima svoga naroda, a potom i drugoga ma ko on bio: simpatizer, protivnik ili neprijatelj, shodno Kur'anu i Sunnetu i predajama od ashaba i prvih muslimana, nastojeći postići Allahovu nagradu i zadovoljstvo, dolazimo do njihovog naročitog zanimanja za Poslanikov životopis, kao polazišne tačke za pravilno razumijevanje Kur'ana, ali i kao osnove ispravnosti i vjerodostojnosti svih općeljudskih i društvenih relacija. Zbog toga postavljamo sljedeće pitanje: Kakvo zanimanje su pokazali bosanskohercegovački učenjaci i vjerski autoriteti za Poslanikov životopis? Drugo: Najznačajniji radovi bosanskohercegovačkih muslimana u području Poslanikovog životopisa Onaj ko bi se posvetio razviđanju onog što su bosanskohercegovački vjerski učenjaci napisali iz domena Poslanikovog, a.s., životopisa - sve od samog dolaska islama u Bosnu pa do današnjih dana - naišao bi na zamašan broj knjiga, pisanih radova, članaka, studija i traktata u kojima je životu vjerovjesnika Muhammeda, a.s., posvećena iznimna pažnja, studioznost, obrada i podrobnost: na nov, svjež način, premda je većina toga napisana na bosanskom jeziku. No, treba kazati i to da ono što je napisano na arapskom također zaslužuje veliko poštovanje i uvažavanje. Da bi ovo bilo jasnije, navest ćemo dio tih ostvarenja, knjiga i pisanih radova: 1. Uvod u hadiske discipline i Poslanikov životopis dr. Omera Nakičevića, čije je drugo i treće izdanje objavljeno 1997., dok nam nije poznato kada se pojavilo prvo izdanje; 2. Predavanja o Poslanikovim hadisima i Muhammedovom životopisu s komentarom i osvrtima od istog autora, Sarajevo 1998. 3. Muhammed, a.s., pokušaj razumijevanja Poslanikovog, a.s., života, objavljeno 1994. [14] 4. Muhammed, a.s., kratka povijest njegovog života i djelovanja, autora Mehmeda Handžića. Prvo izdanje bilo je 1935., s tim da je kasnije djelo doživjelo više izdanja; 5. Mešarikul-envarin-nebevijje/Ishodi vjerovjesničkih svjetala Hasana bin Muhammeda es-Saganija, prijevod: Muhamed Hadžimulić. On je ovaj prijevod sačinio u Gazi Husrev-begovoj džamiji u kojoj je bio imam i gdje je sadržaj izlagao slušaocima više od dvadeset godina; 6. Istaknuti učenjaci hadisa, dr. Šefika Kurdića, objavljeno 2003. godine; [15] 7. Poslanikova pedagogija dr. Šefika Kurdića; 8. Način pozivanja vjerovjesnika, a.s., Allahu, dr. Šefika Kurdića; [16] 9. Način pozivanja ashaba Allahu, dr. Šefika Kurdića; 10. Poslanikov životopis – studija o životu Božijega Poslanika i stvarnost muslimana u Bosni i Hercegovini, dr. Kenana Musića, objavljeno 2013. godine; 11. Radovi s Međunarodne konferencije o vjerovjesničkom životopisu „Od idealnog čovjeka do idealnog društva“ od istog autora, Sarajevo, 2013. godine; [17] 12. Posebnosti Muhammeda, s.a.v.s., i njegovog ummeta dr. Fuada Sedića, objavljeno 2005. u Bihaću; 13. Poslanikove fetve, hadis i sira dr. Fuada Jusufa Sedića, El-Kalem, Sarajevo, 2005.; 14. Prijevod djela Životopisi Ebu Bekra i Omera dr. Tarika Suvejdana, na bosanski preveo dr. Senad Ćemana, objavljeno 2005.; 15. Prijevod studije autora Muhameda Revvasa Kal'ahdžija Ličnost posljednjeg Allahovog poslanika koji su sačinili dr. Safvet Halilović i dr. Mehmed Kico sa arapskog jezika na bosanski. Prvo izdanje na bosanskom objavljeno u Sarajevu, 2006. godine u izdanju El-Kalema i Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici; 16. Prijevod djela Kisasul-enbij (Kazivanja o vjerovjesnicima) dr. Suvejdana na bosanski; prijevod je uradio Senad Ćeman, objavljeno 2003.; 17. Poslanikov životopis u novom ruhu dr. Safveta Halilovića; na arapski prevela Hedir Ebu Nedžah, objavljeno u Sarajevu, El-Kalem, 2017. Napisan je i velik broj članaka i studija o Poslanikovom, a.s., životu, mi ćemo ovdje navesti samo neke: U odbrani Božijeg Poslanika, časopis Novi horizonti, 2003., Zenica; Mustafa Mahmud: Muhammed, a.s., pokušaj razumijevanja Vjerovjesnikovog života, objavljeno 1994. godine. [18] Gore navedena vrijedna naučna ostvarenja samo su mali dio onoga što je produkovano u ovoj oblasti, a što nam prenose raspoloživi izvori islamskih nauka na području Balkana. Doktor Izet Terzić nam je pokazao dug i respektabilan spisak bosanskih učenjaka koji su islamskim naukama posvetili posebnu pažnju, naročito hadisu i Poslanikovom životopisu, među kojima su i ovi: Ahmed Vali (u. 1589.), Mehmed Bošnjak (Muhammed el-Busnij), Dervišalija, sin Mustafin, Bošnjak, el-Hanefi el-Halveti (u. 1640.), Ali-ef. Šejh-zade (u. 1680.), Ibrahim el-Busni (u. 1687.), Abdullah ibn Muhammed Muhtešim el-Busni (u. 1693.), Ahmed ibn Muhammed el-Mustari (u. 1718.), Mustafa ibn Muhammed el-Akhisari (u. 1720.), Hasan ibn Mustafa el-Busni el-Medeni (datum smrti nepoznat), Emin ibn Hasan el-Busni el-Medeni el-Hanefi (u. 1720.), Mehmed Handžić (u. 1944.), Muhamed Tajib Okić (u. 1977.), Hasan-ef. Škapur (u. 1985.). Od onih koji su još u životu su: Hasan-ef. Makić, Omer Nakičević, Mahmud Karalić, Mirsad Mahmutović, Fuad Sedić, Adnan Silajdžić, Omer Spahić, Šefik Kurdić, Safvet Halilović. [19] Od ovovremenih učenjaka profesori Safvet Halilović, Šefik Kurdić, Fuad Sedić, Mustafa Prljača i Nezir Halilović se posebno ističu po zanimanju za Poslanikov životopis, kako u smislu njegova istraživanja, tako i u smislu pisanja o njemu i njegova populariziranja. Na taj način oni učestvuju u njegovu prezentiranju u novom ruhu sadašnjim evropskim društvenim zajednicama, sukladno previranjima u njima i međusobnog privlačenja, što se ponekad negativno odražava na pripadnost i duhovnu i ideološku postojanost evropskih muslimana općenito, naročito ne-Arapa. O jednome od njih, o prof. Safvetu Haliloviću, pozabavit ćemo se detaljnije, kao paradigmi, kroz njegovu knjigu Poslanikov životopis u novom ruhu, kako slijedi. Drugo: Ukratko o knjizi Poslanikov životopis u novom ruhu: 1. Ko je Safvet Mustafa Halilović: [20] Safvet Mustafa Halilovć rođen je 1968. u gradu Zenica. Završio je srednju Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1987., u kojoj je postao i hafiz Kur’ana. Zatim je završio Fakultet islamskih nauka na Univerezitetu El-Azhar u Kairu 1992. godine. Na istom odsjeku je i magistrirao 1997. godine na temu: „Tradicijski tefsir, njegov značaj i načela - empirijska studija u suri En-Nisa'“. Disertacija je i objavljena u Kairu, u izdanju Darun-nešr lil-džami'ati 1999. godine. Godine 2001. odbranio je doktorsku tezu na Univerzitetu El-Azhar pod naslovom Imam Ebu Bekr er-Razi el-Džessas i njegov metod u tumačenju Kur'ana (El-Imam Ebu Bekr er-Razi el-Džessas ve menhedžuhu fit-tefsir). Disertacija je objavljena u izdanju renomirane izdavačke kuće Darus-selam u Kairu 2001., a 2004. je prevedena i na bosanski i objavljena u izdanju Fakulteta islamskih nauka i El-Kalema u Sarajevu. Zaposlen je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici od 1997. godine. Na toj instituciji prošao je kroz sva akademska zvanja, sve do zvanja redovni profesor za načne oblasti Tefsir i Kur’anska antropologija koje je stekao 2014. godine. U dva mandata je na Fakultetu bio šef Odsjeka za islasmku vjeronauku, a kao gostujući profesor bio je angažiran i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, u Sandžaku, Republika Srbija. Godine 2018. predavanja je držao i na Ilahiyat fakultetu Istanbulskog univerziteta. Autor je dvadeset knjiga i velikog broja originalnih naučnih istraživanja iz područja tefsira Poslanikovog životopisa, kur'anske antropologije, islamske povijesti, islamske da've i odgoja i obrazovanja. Neke su mu knjige prevedene na svjetske jezike (arapski, engleski, njemački, francuski, španski, albanski i dr.), saradnik je većeg broja listova i časopisa, te učesnik brojnih konferencija, naučnih simpozija u Bosni i Hercegovini i svijetu. Okušao se i u pisanju putopisa, kritičkih i spekulativnih članaka i predgovora. S arapskog jezika je preveo više knjiga i članaka. Na Generalnoj skupštini Svjetske unije islamskih učenjaka, održanoj u Istanbulu u julu 2006. godine, izabran je za člana Vijeća povjerenika Unije, a u julu 2018. po drugi put je izabran. Na Generačlnoj skupštini Unije, koja je održana u Dohi u januaru 2024. godine, ponovo je biran u Vijeće povjernika. Član je i Komiteta za muslimanske manjine, ustanovljene od strane Unije, te član Komiteta za ženu i porodicu. Uložio je velik napor da se predmet Poslanikov životopis uvrsti u programe visokog islamskog obrazovanja u zemljama Balkana, što je i urađeno 2004. godine – najprije na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, a potom i na drugim fakultetima u Bosni i Hercegovini i zemljama Balkana. U vezi s tim napisao je i knjigu Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika, koja je prevedena i na arapski jezik pod naslovom Es-Siretun-nebevijjetu fi sevbiha el-džedid – kira'etun asrijjetun li ahdasis-siretin-nebevijjeti. Upravo ta knjiga jeste i predmet našega interesovanja u ovom radu. 2. Nekoliko riječi o knjizi Knjiga Poslanikov životopis u novom ruhu dr. Safveta Mustafe Halilovića, redovnog profesora za za tefsir, kur'anske nauke, kur'ansku antropologiju i Poslanikov životopis na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, objavljena je u jednom svesku srednje veličine. Izdanje na arapskom jeziku je elegantno, na visokom tehničkom nivou i lijepog izgleda, ima 345 stranica. U svom izvornom obliku na bosanskom jeziku objavljena je 2007. i na lokalnom nivou naišla je na izniman prijem kod čitalaca. Na tom jeziku je do sada doživjela deset izdanja, a potom je prevedena i na engleski na kojemu je također objavljena u više izdanja. Zatim je objavljena i na arapskom jeziku u izdanju El-Kalema u Sarajevu 2017. Na arapski je prevedena s engleskog prijevoda, a prijevod je sačinila profesorica Hedir Ebu Nadžah. Potom su uslijedili prijevodi na njemački, francuski, španski, češki i albanski. Na svim tim jezicima knjiga je štampana u više izdanja, budući je sažeta i napisana jednostavnim jezikom, lišena zamršenosti, kompliciranosti i digresije što je čini lahkom za čitanje običnim ljudima, jednako kao i stručnjacima. Knjiga je objavljena i u audio formi na engleskom jeziku u pedeset dijelova, glasom bosanskog umjetnika Saudina Dahije, a zatim postavljena na Youtube kanal i mnoge druge društvene mreže. Knjiga je prvobitno snimljena na bosanskom, u produkcije Radio-Bir, koji je u vlasništvu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Budući je naišla na izniman prijem kod Albanaca koji dobro govore bosanskim jezikom, jedan od njih ju je snimio na svojoj stranici, u trajanju od 14 sati. Zahvaljujući tome preslušale su je i sebi presnimile stotine hiljada slušatelja širom svijeta, što je pokazalo da se digitalno izdavanje knjiga u audio formatu može smatrati vrlo efikasnim u dobu brzine, tehnologije i osjetnog nečitanja kod mladih i starih podjednako. [21] 3. Motivi pisanja knjige Autor jasno naglašava činjenicu da se izučavanje Poslanikovog životopisa u Bosni i Hercegovini ranije zasnivalo na relevantnim, prevedenim knjigama kao što su Ibn Hišamova Sira, Mubarekfurijev Zapečaćeni džennetski napitak i dr., te da je on nastojao te stare i opširne arapske knjige, pisane teškim, zamršenim i kompliciranim jezikom sažeti i studentima, zainteresiranima i istraživačima u Bosni ponuditi sažeto, u jednostavnom i lijepom jeziku i činjenice i događaje iz života vjerovjesnika Muhammeda, a.s., izložiti na njima razumljiv i pristupačan način. Navodi da je pratio reakciju svojih studenata dok su, po prvi put, slušali predavanja iz života Božijega Poslanika, a.s., i zapažao da su im tekle suze a srca bila skrušena uslijed nove duhovne hrane koju su konzumirali. Ono, pak, što njega nije ostavljalo mirnim jesu opetovane žalbe studenata na historijske knjige koje su tretirale Poslanikov, a.s., životopis, poput Sire Ibn Hišama i Zapečaćenog džennetskog napitka i dr., odnosno na kompliciranost njihova sadržaja, metodologiju izlaganja sadržaja, vokabular, jezik, prezentaciju događaja i sl., budući da se radilo o tradicijskim knjigama, pisanim u različitim i specifičnim društvenim ambijentima, što je od njih zahtijevalo velik napor da ih prostudiraju i shvate. To ga je opredijelilo i podstaklo na pisanje Poslanikovog životopisa u novom ruhu. Namjera je, dakle, bila da ponajprije olakša studentima i muslimanima svoje zemlje, ali i svakom Balkancu i općenito Evropljaninu koji se želio pobliže upoznati s životopisom Božijega Poslanika, a.s., da to i ostvari. Tako je najprije započeo objavljivati stručne članke u mjesečnom časopisu Novi horizonti, na bosanskom jeziku, pa je u nizu objavio 23 takva članka – shodno periodu trajanja poslanstva Muhammeda, a.s. – koji su veoma dobro prihvaćeni od bosanskohercegovačkog čitateljstva u svoj njegovoj šaroilikosti. Pri pisanju tih članaka držao se strogih kriterija u kritičkom valoriziranju sadržaja, događaja i pojedinosti, tako da nije izlazio ni s čim što nije smatrao vjerodostojnim i provjerljivim, pozivajući se na brojne knjige iz područja Poslanikovog životopisa, biografija relevantnih ljudi i historije, komparirajući njihove dijelove i opredjeljujući se za ono što je smatrao relevantnim za ljude svoje zemlje. Vremenom se u njemu razvila potreba da sve te članke i eseje sakupi u jednu posebnu knjigu, te se ubrzo dao na taj posao. Knjiga je svoje prvo izdanje imala 2007. godine i vrlo brzo se proširila na svim stranama u Bosni, Srbiji, Njemačkoj, Americi, Austriji i dr., naročito nakon što su je preuzele i velike izdavačke kuće kao što su Selam, Kelima, El-Kalem i njima slične. [22] Autor navodi da je pune dvije godine proveo u sakupljanju svega što je rečeno o njegovoj knjizi – kao kritika, sugestija, opažanje i sl., pozitivno ili negativno, kako bi to kasnije iskoristio u popravci nekih dijelova. Treće godine je dugo vremena proveo u redakturi pojedinih dijelova, provjeravanju detalja i iznovnom propitivanju događaja na koje mu je ukazano i koji su bili sporni u samim arapskim izvorima. Potom je objavljeno drugo izdanje – da bi do sada dostiglo osam printanih izdanja na bosanskom jeziku i veći broj izdanja na drugim jezicima, te veći broj audio izdanja. 4. O sadržaju knjige Knjiga dr. Safveta Halilovića Poslanikov životopis u novom ruhu ima 23 poglavlja. U njima se Poslanikov, a.s., život obrađuje sve od rođenja do smrti. Kompletan sadržaj knjige može se podijeliti na četiri osnovna dijela, koja su najavljena već u prvom dijelu, sastavljenom od četiri poglavlja. U njima se govori o značaju i razlozima izučavanja ovog blagoslovljenog životopisa i objašnjavaju njegove osnovne karakteristike, uz navođenje mišljenja najistaknutijih svjetski znanstvenika o njoj. Potom se više prostora posvećuje govoru o izvorima – Kur'an i Hadis, zbirkama poezije, književnosti, biografija i dr. Autor zatim opširno govori o Arabijskom poluotoku i svijetu neposredno pred pojavu islama; o bizantijsko-perzijskom ratu protiv Jemena i njegovoj povezanosti s Mekkom kao arapskom središtu i o rađanju zore islama. Sve to na svoj način pojašnjava okolnosti, društvene i konkretne, političke i kulturalne kontekste pred pojavu islama. Tako je na jednom mjestu sabrano sve što je bilo raštrkano po brojnim knjigama. Druga tematska cjelina kojom se autor bavio u petom, šestom i sedmom poglavlju bila je: život Božijeg Poslanika, a.s., od rođenja, djetinjstva i mladosti do poslanstva, te događaji koji su to pratili a koji se u osnovi vezuju za njegovo dojenje, njegovo sirotinjstvo i za način života nakon smrti članova njegove porodice: oca, djeda, majke i amidže, a što je sadržavalo naznake i jasne nagovještaje njegovoga vjerovjesništva. Treća tematska cjelina, koja je i najšira i kojoj je posvećeno najviše pažnje zauzima prostor od osmog do petnaestog poglavlja i posvećena je temeljnoj etapi izgradnje islamske države – sve od prve Objave, pa do Poslanikovog, a.s., preseljenja u Medinu. Cjelina je započeta navođenjem nagovještaja njegova vjerovjesništva u ranijim Objavama, te isticanjem njega, njegovih svojstava i imena, pa sve do prve Objave i pozitivnih reakcija na nju od strane prvih muslimana, odnosno odbijanja i poricanja od strane brojnih njegovih sunarodnjaka. Autor je taj period iskoristio da bi ukazao na etape pozivanja u vjeru i njeno premještanje iz tajnosti u javnost u definiranom historijskom kontekstu, te o pritiscima proizišlim iz toga i nasrtajima na njega, što vjerno predstavljaju događaji koji su se zbili u toj fazi, naročito hidžra u Abesiniju, bojkot, godina tuge, kao i pažnja koju mu je ukazivao Uzvišeni Allah, ističući njegovu visinu i položaj, a što su navidjelo iznosili specifični događaji poput Israa i Mi'radža, njegovo preseljavanje u Medinu, pozivanje u islam plemena izvan Mekke itd., a što je sve krunisano prvom i drugom prisegom na vjernost na Akabi i muslimanskom izražavanju spremnosti da se žrtvuju na putu promoviranja nove vjere. Četvrta i posljednja tematska cjelina obuhvata poglavlja od 17 do kraja knjige i u njima se govori o periodu nakon Hidžre, uključujući osvojenje Mekke, Oproštajni hadž, preseljenje na ahiret te kroz šta je sve prošao Poslanik, a.s., sa svojom porodicom, ashabima i muslimanima koji su ga okruživali: kroz kakve događaje, vojne pohode i sporazume a što je, sve skupa, ukazivalo na njegovu veliku posvećenost širenju učenja islama, sukladno smjernicama koje je dobijao od Boga a koje su se odnosile na ovaj ili onaj svijet – posredstvom Objave. Forma ove tematske cjeline pružala je autoru priliku da se podrobnije pozabavi nekim vojnim pohodima Božijega Poslanika, a.s., koji otkrivaju njegovu mudrost, milostivost, saosjećajnost i mehkoću u interakciji sa čovjekom kao čovjekom, bio on musliman ili neko drugi, naročito sa starcima, ženama i djecom. U tom smislu pozabavio se bitkama na Bedru i Uhudu, pohodima na (jevrejsko) pleme Benu Nadir, bitkom protiv saveznika, pohodom na (jevrejsko) pleme Benu Kurejza i dr., te mirovnim sporazumima koji su proizlazili iz njih i sporazumima sa svojim neprijateljima, susjedima i narodnjacima. Naročita pažnja posvećena je mirovnom sporazumu na Hudejbiji prisegom na vjernost Ridvan, osvojenju Mekke i naknadnoj umri., dok su zadnji pasaži posvećeni Poslanikovom, a.s., životu u njegovoj bolesti, njegovoj smrti i završetku zadnje faze utvrđivanja i utemeljivanja stubova islamske države. 5. Metodologija pisanja knjige Knjiga Poslanikov životopis u novom ruhu predstavlja jedinstven opit na području Balkana, ali i cijele Evrope, u smislu ponovnog iščitavanja tog časnog životopisa na jedan nov, savremen način – „nove historičnosti“, kako to kaže autor – tj., sagledavanje historijskih događaja unutar konteksta koji su ih okruživali i specifičnih okolnosti u kojima su se dešavali i novih interakcija koje su ih povezivale, špto ih čini lekcijama i poukama koje mogu biti od velike koristi u analizi tih događaja i njihovom boljem razumijevanju i deriviranju činjenica iz njih o kojima govori životopis posljednjeg Božijeg vjerovjesnika. Na taj način Poslanikov životopis se nadaje kao neiscrpan izvor i nepotrošiv resurs iz kojeg se kasnije generacije mogu napajati jednako kao i one ranije, uz aktivaciju sredstava derivacije, iščitavanja, analize, povezivanja i sl. Sve to taj životopis čini autentičnim i legitimnim izvorom nakon Kur'ana, na koji se muslimani mogu pozivati u pogledu njene epistemološke valjanosti, argumentativnosti, kulturološke, ideološke i duhovne relevantnosti i dr. Autor Safvet Halilovića ustrajava na tome da događaje iz Poslanikove, a.s., sire sagledava u svjetlu njihovih socioloških, kulturoloških i historijskih konteksta koji su obilježavali arapsko društvo Arabijskog poluotoka onog vremena i akceptira sve one događaje koji se navode u čuvenim biografskim djelima Ibn Hišama, El-Mubarekfurija i dr., no interpretira ih jednostavnim, mehkim jezikom, koji razumiju ljudi Balkana, muslimani ne-Arapi koji žive u nemuslimanskoj sredini, a potom to analizira i iz toga izvlači lekcije i pouke, što korespondira s novitetima u životu današnjih muslimana širom svijeta. Uz to iznosi snažne argumente, tradicijske i racionalne, protiv neutemeljenih tvrdnji neprijatelja islama o tim događajima, ističući njihove slabosti i razbijajući njihovu istinitost, kao i povezivanje tih događaja s raznim vidovima ekstremnosti, terorizma i neumjerenosti u vjeri i u pogledu ovoga svijeta. Knjiga obiluje primjerima kojima se uzvraća dotičnim sumnjivcima i savremenim klevetnicima. Štaviše, za tu svrhu poseže za argumentima životopisne literature držeći je osnovnim izvorom i primarnim vrelom, te otvrajaući se prema onome što su napisali brojni autori, zapadni orijentalisti i svjetski poznati pisci, kao što su Indijac Mahtma Gandi, Amerikanac Majk Hart, Rus Lav Tolstoj, Francuz De Martan, Škot Vilijam Mntgomeri, Englez Ričnald Bosors i dr., da bi na kraju pobio sve iznesene izmišljotine i potvrdio ono što sadrži časni Vjerovjesnikov životopis. Novo u prezentiranju ovih poglavlja je to što autor svako poglavlje završava iznimno važnim pasažom: izvođenjem lekcija, pouka, savjeta i korisnih vrijednosti iz života posljednjeg Božijeg vjerovjesnika Muhammeda, a.s. Kako da ne, kad on nije govorio po hiru svome, već čiji su svi postupci, riječi i prešutna odobrenja bili usmjeravani Božijom objavom i zaštićena posebnom Božijom voljom i pažnjom. Ova knjiga ne sadrži neke nove događaje ili činjenice kojih nema u knjigama arapske historiografije, kao što ne donosi ni nešto što je bilo nepoznato i tek skoro otkriveno iz područja vjerovjesničkog životopisa, već sva ta pitanja i događaje tretira na jedan nov način, upotrebom savremenog jezika, vizionarski, imajući pred očima životne okolnosti prije svega muslimana Bosne i Hercegovine, ali i muslimana Balkana općenito u turbulentnom svijetu prožetog interakcijama, sukobima i ideologijama koje dovode u pitanje neke od tih događaja i činjenica, odnosno koje tumače sa svoje tačke gledišta, iz svoje epistemološke perspektive i filozofije, što nalaže da im se suprotstavi njihovim jezikom i logikom, podržavajući ovaj časni životopis i njenog protagonistu – dragog Poslanika, a.s., ali i potvrđujući islamska doktrinarna načela u tim turbulentnostima. Ova knjiga se može smatrati svojevrsnom nadopunom brojnih radova iz područja vjerovjesničkog životopisa, zahvaljujući svom stilu i metodologiji pisanja, te načinu obraćanja muslimanima trećeg milenija koji žive u brojnim interakcijama s drugim rasama, nacionalnostima i ideologijama. To je ono što pobuđuje interes za nju, njeno studiranje, vrednovanje i kritičko propitivanje od strane istraživača, proučavatelja i svih koji se interesiraju za Poslanikov životopis u raznim zemljama islama i muslimana. 3. Lekcije i pouke koje proishode iz bošnjačkog zanimanja za vjerovjesnički životopis Iskustvo muslimana Balkana općenito, a muslimana Bosne i Hercegovine posebno, predstavlja nepresušno vrelo bogatih iskustava u zanimanju za islamske nauke, među njima i za časni Poslanikov životopis. To iskustvo daje veličanstvenu sliku o tome koliku muslimani nearapskog područja pokazuju brigu i interes za tim naukama u prevrtljivim kontekstima i pruža dovoljno materijala da se iz njega izvuku mnoge lekcije i pouke za sve ljude o tome kakve bi trebale biti veze među ljudima na jednostavan način. O ovome ćemo nešto više kazati kroz dva odlomka. U prvom od njih pozabavit ćemo se lekcijama i poukama koje je moguće izvući iz knjige Poslanikov životopis u novom ruhu, dok ćemo se u drugom fokusirati na pouke koje se mogu uzeti iz odnosa, prakse i zanimanja muslimana Bosne i Hercegovine za Vjerovjesnikov, a.s., život polazeći od same ove knjige, smatrajući je obrascem i primjerom prijemčivim za izučavanje i analizu. a) Primjeri odgovora na stavove onih koji osporavaju neke događaje iz Poslanikovog života Knjiga donosi više događaja iz Poslanikovog života, s njihovim pojedinostima, koji su danas izloženi žestokoj kritici od strane neprijatelja islama. Oni ih koriste za napad na vjeru, ali i za imputiranje Vjerovjesniku, a.s., ružnih svojstava i atributa preko različitih megafona koji su im na raspolaganju. Potom uzvraća na njihove tvrdnje tradicijskim i racionalnim argumentima, što muslimanima općenito a naročito onima koji žive u tako opterećenim sredinama, omogućava da bolje razumiju te događaje i njihove vjerozakonske intencije, te se naoružaju svim dokazima i argumentima da bi bili kadri uzvratiti. Jedan od tih događaja je i Poslanikova, a.s., ženidba Aišom u njenoj ranoj mladosti, zatim uništenje jevrejskog plemena Benu Kurejza i dr. Nešto od toga ćemo navesti u pasažima koji slijede. Primjer prvi: Knjiga se kritički postavlja spram većine knjiga koje se bave Poslanikovim životopisom zbog njihova šutećeg prelaženja preko nekih događaja i činjenica, bez njihova rašlčanivanja, objašnjavanja i smještanja u kontekst događanja. Jedan od takvih događaja i Poslanikova ženidba hazreti Aišom dok je još bila malodobna: oženio ju je kad joj je bilo šest godina a s njom imao bračni odnos kad je imala devet godina, [23] što je savremenim neprijateljima islama pružilo priliku da o njemu izreknu razne optužbe: da je perverznjak, siledžija i sl. U odgovoru na to autor navodi da nije naišao ni na jednu knjigu ili izvor, muslimanski ili nemuslimanski, koja govori o tome da je bilo koji kurejšijski politeist Muhammedu, a.s., uzimao za zlo njegovu ženidbu Aišom, r.a., i pored svoje silne mržnje i pakosti prema njemu, jer je nešto takvo kod njih očigledno bilo uobičajeno. Prema tome, ne mogu to Poslaniku, a.s., uzimati za zlo zato što je on musliman, a to isto hvaliti kod onih koji to nisu. Potom navodi šta se željelo postići ovim brakom, te kakva je bila mudrost tog čina. Naime, Božiji Poslanik, a.s., umro je 11. godine po Hidžri[24] , a hazreti Aiša 57. godine. [25] Živjela je, dakle, skoro čitavih pola stoljeća iza Poslanika, a.s., i po slovu Kur'ana bilo joj je zabranjeno udati se za drugog: Kur'an kaže: Vjerovjesnik treba biti preči vjernicima nego oni sami sebi, a žene njegove su – kao majke njihove. A srodnici, po Allahovoj Knjizi, preči su jedni drugima od ostalih vjernika i muhadžira; prijateljima svojim možete oporukom nešto ostaviti. To u Knjizi piše. (El-Ahzab, 6) Razlog njene udaje za Poslanika, a.s., u ranoj mladosti i življenje poslije njega blizu pola stoljeća bio je, dakle, da se pridruži časnoj muhamedanskoj školi – da uči, razvija se i završi je u okrilju posljednjeg Božijeg vjerovjesnika kako bi kasnije mogla preuzeti odgajanje umeta i njegova podučavanja na plemenitom moralu Božijeg Odabranika. Primjer drugi: Napad nekih neprijatelja Poslanikovog životopisa na njene ciljeve i činjenice, tvrdnjom da je Vjerovjesnik, a.s., počinio genocid nad jevrejima plemena Benu Kurejza, kada je naredi oda se pogube svi odrasli muškarci. Autor knjige ovim događajima pristupa analitički, za razliku od većina biografskih knjiga koje su preko njih prelazile ćutke, ne komentirajući ih, ne iznoseći pojedinosti i ne izjašnjavajući se o njima. On smatra da su time neprijateljima vjere davali priliku da mogu o Poslanikovoj ličnosti govoriti šta im je volja, ističući da dotični nisu pobijeni zato što su bili jevreji, već što su bili izdajnici, potkrjepljujući to argumentima nepristrasnih historičara i orijentalista koji nisu bili muslimani, kao što su npr. Karen Amstrong i dr. Autor je iskoristio sve što je moglo pripomoći davanju adekvatnog odgovora onima koji su napadali Poslanika, a.s. i obaranju njihovih argumenata s dovoljno komentara s jedne i iznošenjem tradicijskih i racionalnih dokaza s druge strane. Primjer treći: Ono što danas poznajemo kao paradigmu, odnosno podučavanje shodno sličnom – kroz primjere ljudskog humanog života – ljudi općenito, a učenika prvenstveno u obrazovnim, vjerskim, kulturnim i drugim ustanovama, predstavljajući ih obrascima koje bi trebalo oponašati. Ova knjiga insistira na tome da čovjek može oponašati samo nekog koga voli. Shodno tome, slijeđenje Božijeg Poslanika, a.s., proishodi iz duboke ljubavi prema njemu. Autor se u njoj kritički postavlja spram nametanja loših primjera društvu, držeći to atakom na ljude, na njihovu autentičnu narav; [26] urođenu narav da vole ljepotu u svemu: ljepotu u izgledu i u ponašanju, ljepotu vječnih globalnih humanih vrijednosti. Primjer četvrti: Autor se dotaknuo i karikatura kojima se ličnost Božijega Poslanika, a.s., predstavljala u lošem svjetlu u Danskoj 2005. godine i promptno su suprotstavio tim izmišljotinama i lažima i argumentirano ih opovrgao. Time je sugerirao i da je ova njegova knjiga usmjerena i nemuslimanima tih kategorija, umjerenim i neumjerenim, temeljeći svoju naraciju njima na tradicionalan način: pozivajući se na kur'anske ajete i riječi Božijeg Poslanika, a.s., te na arapske običaje, njihovu kulturu, tradiciju i dr. [27] Knjiga, dakle, na taj način predstavlja događaje iz života Božijega Poslanika, a.s.: iznese događaj a potom ga raščlanjuje, tumači i povezuje s kontekstualnim ambijentom, a potom ga razmatra sukladno novinama koje je donijelo vrijeme i raznovrsnim sudaranjima koja žive muslimani današnjice, što je jedno specifično iskustvo u ponovnom iščitavanju događaja i činjenica iz blagoslovljenog Vjerovjesnikovog života – savremenim očima. 2. Lekcije i pouke koje se mogu izvući iz knjige Pisac je sve ove lekcije, pouke i vrijednosti iznio po savremenoj metodologiji i saopćio ih modernim jezikom, vodeći računa o čitaočevim specifičnostima: političkim, vjerskim, kulturalnim i nacionalnim, gdje god živio: u Bosni, u Evropi, ili općenito negdje u muslimanskom ili nemuslimanskom svijetu. Slijedeće stvari bi mogle garantirati da će mlade ljude privući i opredijeliti ih baš za ovaj životopis u smislu njegovog pažljivog čitanja i usvajanja u njihovom ponašanju i svakodnevnom životu, u teoriji i praksi; to su: - Autorovo nadovezivanje na svoje prethodnike, koji su značajno doprinijeli afirmaciji Poslanikovog životopisa i bili joj u službi koliko su znali i umjeli, poput Mehmeda Handžića, Mustafe Spahića, Husejna Đoze i drugih, koji su pisali i sudjelovali u ovoj oblasti, a što je osnaživalo načelo lijepog uzora i obrasca kojeg je moguće oponašati; - Knjiga predstavlja jedinstveno iskustvo u ponovnom iščitavanju života Božijega Odabranika, a.s., iz perspektive sadašnjeg vremena i približava brojne specifičnosti generaciji kojoj se obraća. Njen novitet nije taj da knjizi pridodaje neke događaje, činjenice ili nešto što je bilo nepoznato iz muhamedanskog životopisa, već se krije u načinu analitičkog valoriziranja koje omogućava gledanje historijskih događaja iz savremene perspektive i s novom vizijom, koja crpi mudrost koja se krije iza tih događaja, pri čemu se uvažavaju specifičnosti drugog i drukčijeg u jednoj nearapskoj sredini, čineći knjigu informativnom i relevantnim izvorom za razvoj islamske misli; - Knjiga, pored toga što dokumentira događaje i činjenice, derivira mudrost i analizira sadržaje, te potvrđuje da su vrata za novo iščitavanje, deriviranje i analizu još uvijek otvorena pred muslimanskim učenjacima, naročito s obzirom na činjenicu da ponovno pisanje časnog životopisa, i pored ogromnog broja knjiga i raspoloživih izvora, doprinosi dodatnom otkrivanju Poslanikovih, a.s., tajni i mudrosti i preciznijem upoznavanju s nekim detaljima iz njegovog života, koji su možda izmakli pažnji ranijim autorima. Ovo, dakako, naglašava potrebu njenog ponovnog sagledavanja iz savremene perspektive u sjenci vrijednosnih sučeljavanja s drugima s kojima se muslimani suočavaju diljem svijeta; - Knjiga se odlikuje većim brojem odlika, što je čini relevantnim izvorom u cijeloj Evropi, što potvrđuje činjenica da je sa svog izvornika prevedena na više jezika, među kojima su i arapski, njemački, engleski i dr., a što pokazuje da iskustvo Bosanaca zavređuje pažnje kod muslimana islamskog zapada jednako i muslimana posvuda u svijetu; - Izdavanje ove knjige paralelno s odurnim kampanjama koje ciljaju život Poslanika Muhammeda, a.s., i njegovu ličnost, a koje je pratio veći broj članaka, crteža i karikatura kojima se atakovalo na njegovu ličnost i predstavljalo je u ružnom svjetlu nastojeći mu umanjiti značaj – mnogi analitičari i fanovi smatraju odbranom časti i dostojanstva najboljeg pojedinca ljudske vrste od strane autora poput univerzitetskog profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, što je jasan pokazatelj budnosti islamskih istraživačkih institucija i centara u tom području; - Autorovo oslanjanje kod odabira pojedinosti i sitnih detalja na stare i nove arapske biografske knjige, s fokusom na njihovu bit i suštinu, uz izbjegavanje mnoštva pojedinosti i pikanterija, poput knjiga: Fikhus-siretin-nebevijja Muhameda Seida Ramadana, Fikhus-siretin-nebevijja Munira Muhammeda el-Gadbana, Fikhus-sira Muhammeda Gazalija, Tehzibu Sireti Ibn Hišam Haruna Abdusselama, El-Fusul fi siretir-Resul Ibn Kesira, Zadul-Me'ad fi hedji hajril-'ibad Ibn Kajjima el-Dževzijea, Delailul-hajrat Muhammeda ibn Sulejmana el-Džezulija, Er-Rehikul-mahtum Mubarekfurija, El-Džami'us-sagir Sujutija i mnogih drugih koje ovdje ne možemo spomenuti, na arapskom ili bosanskom jeziku – govori o velikoj ljubavi prema Poslaniku, a.s., kojom su muslimani cijelog Balkana naprosto obdareni i koji se bore za nju u svim kontekstima i okolnostima; - Izučavanje Poslanikovog, a.s., životopisa imalo je značajnog odraza u životu muslimana Balkana općenito, naročito u području ibadeta – u namazu, zekatu, postu, hadžu i sl., ali i kod ugovora, obavezivanja, trgovanja, uvakufljenja i sl. Šefik Kurdić je velik dio svoje doktorske disertacije posvetio tome, što pokazuje u kojoj mjeri se Bosanci pridržavaju tog blagoslovljenog životopisa i koliko ga prevode u stvarni život, kako u području ibadeta, tako i u području svakodnevnog života; - Ova knjiga je svojevrstan dodatak na knjige i izvore vezane za Poslanikov, a.s., život, stare i nove, bilo na nivou događaja i činjenica koje izlaže, ili na nivou metodologije i stila korištenog u njihovu izlaganju, što je čini vrijednom pažnje u izučavanju, analiziranju, vrednovanju i kritici. Sažetak i zaključak Temeljem onoga što sadrži ovaj naučni podnesak u smislu informacija povezanih s dolaskom islama na područje Balkana: od islamskog zapada i Endelusa, zajedno s Osmanlijskim širenjem, te sa zanimanjem Bosanaca muslimana za časni Poslanikov životopis i njihovog velikih višestoljetnih napora uloženih u njegovo proučavanje i zanimanje za nj, počevši od izvornih biografskih djela a potom i s korespondiranjem s njima svih okolnosti i događanja s kojima su se suočavali na Balkanu – kroz njihovo prevođenje na lokalni jezik, sažimanje, predavanje i podučavanje ljudi i njegovo dostavljanje drugome, lokalnom i regionalnom, možemo izvući set zaključaka. Svest ćemo ih sukusirano u slijedeće tačke: - Muslimani Bosne i Hercegovine ulažu velike napore u bavljenje islamskim naukama općenito, a časnom Poslanikovo, a.s., sirom posebno, kako u smisu pisanja tako i u smislu prevođenja, predavanja i nuđenja drugom, nemuslimanu; - Interaktivnost i saradnja među profesorima, istraživačima i naučnim ustanovama Bosne i Hercegovine s njihovim kolegama na arapskom istoku i u Evropi aktivan je i plodonosan, dok je s islamskim zapadom generalno a s Marokom posebno, vrlo ograničen; - Odgovor bosanskohercegovačkih učenjaka na bezuspješne pokušaje nekih krugova sa Zapada da umanje značaj Poslanikovog, a.s., životopisa kroz potcjenjivanje događaja koji se navode u njemu i negiranje njihovih najvažnijih detalja; - Svijest bosanskohercegovačkih vjerskih učenjaka i profesora, specijaliziranih u islamskim naukama, da većina pogrešnog i perverznog ponašanja koji dolaze od ljudi općenito, svuda po svijetu pa i na području Balkana, proishodi iz pogrešnog razumijevanja Poslanikovog životopisa – njegovih događaja, pouka i lekcija, a odatle i iz tumačenja Kur'ana i brojnih problema koji odatle proizlaze, te iz kolosalno pogrešnih shvatanja; - Teškoća i zamršenost poznatih knjiga iz područja Sire, a koje stoje pred istraživačima Poslanikovog životopisa, uključujući i one specijalizirane u muslimanskom svijeta, a nekamo li početnike i nearape, kako je to s našom bosanskohercegovačkom braćom. Shodno tome, istaknuli bismo nekoliko zapažanja, čisto kao preporuke, nadajući se da bi ih istraživači i nastavnici, istraživački centri i univerzitetske ustanove, mogle uzeti u obzir: 1. Teškoća obraćanja drugome, neistomišljeniku, istim jezikom kojim se obraća muslimanu Arapinu i iznošenje istih argumenata, kazivanja, biografaija i sl., nalaže nam ponovno ispisivanje događaja iz Poslanikovog, a.s., života – shodno savremenim kontekstima, čime će se dati odgovor na nova pitanja; 2. Različitost jezika i dijalekata kojima govore muslimani danas u svijetu nalaže zanimanje za događaje iz Poslanikovog, a.s., života u smislu njihova prevođenja, sažimanja, tumačenja, raščlanjivanja i deriviranja savremenim jezikom i gledanjem. 3. Raširenost muslimana svuda po svijetu i njihova izmiješanost s pripadnicima drugih vjerovanja i sljedbi i njihova izražena potreba da adekvatno odgovore na sumnjičenja Poslanika, a.s., snagom razuma i onim što je kazano tradicijom, traži temeljito poznavanje događaja iz Poslanikovog, a.s., života i njihovo razumijevanje nameće odgovornost istraživačkim centrima i međunarodnim naučnim akademijama spram muslimana Balkana u ovoj oblasti; 4. Urgentna potreba bosanskohercegovačkih muslimana za ponovnim iščitavanjem Poslanikovog životopisa jezikom ovog vremena, kako bi im se olakšao put do njega, derivacija njegovih propisa, izvlačenje njegovih poduka, korištenje njegovim poukama i poštivanje Muhammeda, a.s. To nalaže ulaganje ogromnog napora od strane muslimanskih učenjaka za njegovom reinterpretacijom u novom ruhu, što bi korespondiralo sa stvarnošću koju živi musliman i nemusliman danas a koja se ogleda u manifestacijama modernosti, tehničkog i tehnološkog napretka i dr., što bi prepriječilo put svakom ko bi dovodio u pitanje neke njene pojedinosti i vrijednosti, pouke i poduke koje sadrži u sebi. 5. Nužnost uvažavanja ogromnog potencijala koji se nalazi na Balkanu općenito, a u Bosni i Hercegovini posebno, predstavljenog u pionirskim islamskim naučnim prostorima i oblastima (profesori, istraživači, zainteresirani, odgovorni, biblioteke, izvori, rukopisi, knjige, proizvodi...) Taj potencijal je garancija razvoja islamskih nauka na globalnom nivou, kako u smislu uzimanja tako i u smislu davanja. Izvori i literatura 1. Ibn Abdulberr, Jusuf: El-Istī'ābu fī ma'rifetil-ashābi; redakcijska obrada: Ali Muhammed el-Bidžāvī, Darul-džīl, Bejrut, Liban, prvo izdanje, 1992, prvi tom. 2. Beguvić, Muhammed Šakir, El-Muslimūne tahtes-sejtaretiš-šujū'ijjīn, D.T., d.t. 3. Terzić, Izzet, El-Būsna vel-Hersek ve 'inājetu ehlihā bil-Kur'anil-kerim, El-Džem'ijjetul-islamijja fil-Būsna vel-Hersek, El-Merkezul-islami bi Mustar, 2015., prvo izdanje. 4. Handžić, Mehmed, El-Dževherul-esnā fi terādžumi šu'arā' ve 'ulemā'il-Būsna, Muessesetu 'Abdilaziz Su'ud el-Babatin bil-Kuvejt, 2010., prvo izdanje. 5. Handžić, Mehmed, El-Kitabetu bil-lugatil-'arebijja leda gajril-'Areb, Medželletul-'Arebi, br. 299, El-Kuvejt, 1983. 6. Halilović Mustafa Safvet, Es-Siretun-nebevijja fi sevbihel-džedid, prijevod: dr. Hedīr Ebu Nedžāh, El-Kalem, Sarajevo, 2017. 7. Selimović, Meša, Derviš i-smrt, Dani, Sarajevo 2004. 8. Siretun zatijjetun 'ilmijjetun lil-ustaz Mustafa Safvet Halilović, biografija prof. Safveta Halilovića na arapskom koju mi je lično predao 2019. godine. 9. Et-Tirğzī, Abdullah Mubeššir, Safahatu min tarihi Džumhurijjetil-Busna vel-Hersek, Matbe'atu Rabitatil-'Alemil-islami fi Mekka, 1992., d.t. 10. El-Azūzī, Jūnus, Hivarat 'ilmijja fi mintakatil-Balkan, Darur-Renna lin-nešri vet-tevzi', El-Kahira, 2023. 11. El-Azūzī, Jūnus, Merākizut-ta'līm fil-'ālemil-islāmī ve eseruhā fī tatvīrit-ta'līmid-dīnī bil-Būsna vel-Hersek, El-Mešīhatul-islamijjetu, Dārul-Kalem, Sarajevo, 2022., prvo izdanje. 12. El-‘Askalānī, Ahmed ibn Hadžer, El-'Isābetu fi temjīzis-sahābeti; redakcijska obrada Adil Ahmed Abdulmevdžūd i Ali Muhammed Muavvad, Dārul-kutubil-'ilmijjeti, Bejrut, 1415.H., prvi tom. 13. Karić, Enes, Muslimul-Būsna vel-Hersek, et-tehaddijātu vel-mustakbelu, prijevod: Kerim el-Madžiri, Merkezul-Džezīra lid-dirāsāt, 2013. 14. Kurdić, Šefik, 'Inājetu ehlil-Būsna bi 'ulūmil-hadīs, doktorska disertacija s Univerziteta Zejtuna, 1997. 15. El-Mubarekfūrī, Safijjuddīn, Er-Rahīkul-mahtūm, Dar Ibn Haldun, Aleksandrija, d.t., I/107. 16. Lični usmeni razgovor s dr. Safvetom Halilovićem na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, 8. aprila 2019., s kojim održavam kontakt u kontinuitetu sve do pisanja ovih redaka. 17. Lični usmeni razgovor s dr. Šefikom Kurdićem, profesorom Hadisa na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, obavljen 8. aprila 2019. u sjedištu Fakulteta. 18. Nuil, Malkulm, El-Būsna, prijevod: Abdulaziz Tevfik Džavid, El-Hej'etul-misrijjetul-'āmma lil-kitab, d.t. 1997. 19. Alispahić, Zehra, Menāhidžut-tedrīsil-lugatil-'arebijjeti vet-terbijetil-islamijjeti bil-mu'essesātit-ta'limijjetis-sānevijjeti bil-Būsna vel-Hersek, disertacija za sticanje diplome na specijalističkim studijima u pedagoškim naukama na Fakultetu pedagoških nauka u Rabatu, 2000. FUSSNOTE: • *]Referat podnesen za učešće na Međunarodnom simpoziju „Poslanikov životopis u različitim percepcijama”, koji je održan 8-9. maja 2024. godine u organizaciji Fakulteta humanističkih znanosti u Ben M'siku, Univerzitet Hasan Drugi, Kazablanka, Maroko. Suorganozatori ovo naučnog skupa bili su Marokanski opservatorij za islamsku misao i prevodilaštvo, te Međunarodni institut za islamsku misao iz Virdžinije (SAD). • **] Naslov izvornika ovog djela na bosanskom jeziku je Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika. U arapskom prijevodu knjiga je naslovljena As-Sira an-nabawiyya fi thawbiha al-jadid (Vjerovjesnikov životopis u novom ruhu). 1] Mehmed Šakir Begović, El-Muslimun tahte sejtaretiš-šuju'ijjin, DT, str. 123. 2] Noel Malcolm, Bosna, prijevod: Abdulaziz Tevfik Džavid, El-Hej'etul-misrijjetul-'amme lil-kitab, 1997., str. 94. 3] Bogumilstvo je bilo relativno blisko islamu. Bosanci su ga ispovijedali prije osmanskog osvajanja, a bogumile su proganjale i ugnjetavale obje crkve – i katolička i ortodoksna, no sadržavalo je mnoge devijantnosti koje su doprinosile da se mnogi njegovi pripadnici s lahkoćom opredijele za islam. 4] Abdullah Mubeššir et-Tirazi, Safahat min tarihi Džemhurijjetil-Busna vel-Hersek, Rabitatul-'alemil-islami fi Mekka, 1992., str. 26. 5] Noel Malcolm, nav. dj., str. 105. 6] Zehra Alispahić, Menahidžu tedrisil- lugatil-'arebijjeti vet-terbijetil-islamijjeti bil-mu'essesatit-ta'limijjetis-sanevijjeti bil-Busna vel-Hersek, nav. izvor, str. 26 i dalje. 7] Abdullah Mubeššir et-Tirazi, Safahat min tarihi Džemhurijjetil-Busna vel-Hersek, nav. dj., str. 29. 8] Mehmed Handžić, rođen u Sarajevu 1906. godine. Nakon što je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu, zaputio se u Egipat i upisao na El-Azhar, koji je završio 1931., nakon čega je, 1937., imenovan upraviteljem Gazi Husrev-begove biblioteke. Umro je u Sarajevu 1944. u 38. godini života. 9] Mehmed Handžić, El-Kitabetu bil-lugatil-arebijjeti ledā gajril-'Areb, Medželletul-'Arebi, br. 299, El-Kuvejt, 1983, str. 50. 10] Mehmed Handžić, El-Dževherul-esna, nav. Dj., str. 36. 11] Ibidem. 12] Meša Selimović, Ed-Dervišu vel-mevtu, Dani, Sarajevo, 2004., str. 309. 13] Enes Karić, Muslimani Bosne i Hercegovine, izazovi i budućnost, prijevod: Kerim el-Madžiri, Mwerkezul-Džezira lid-dirasat, 2013., strrđ. 36. i dalje. 14] El-Azuzi, Junus, Hivarat ilmijja min mintakati Balkan, Dar Renna, Kairo, 2023, str. 17. 15] Šefik Kurdić, Inajetu ehlil-Busna bi ulumil-hadis, doktorska disertacija, Univerzitet Ez-Zejtuna, 1997., str. 364. 16] Iz usmenog razgovora s dr. Šefikom Kurdićem, profesorom Hadisa na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, obavljenog 8. aprila 2019. u zgradi Fakulteta. 17] El-Azuzi, Junus, Hivarat ilmijja min mintakati Balkan, nav. dj., str. 17. 18] El-Azuzi, Junus, Merakizut-ta'lim fil-'alemil-islami ve eseruha fi tatvirit-ta'limid-dini bil-Busna vel-Hersek, Rijaset Islamske zajednice, Darul-Kalem, Sarajevo, 2022., str. 19 i dalje. 19] Izet Terzić, El-Busna vel-Hersek ve 'inajetu ehliha bil-Kur'anil-kerim, Mostar, 2015., prvo izdanje, str. 100. i dalje. 20] Svoje naučne autobiografske podatke profesor Safvet Mustafa Halilović mi je dostavio lično, 2. aprila 2019. godine. 21] Podaci iz ovog pasaža dobiveni su iz naučnih kontakata s autorom putem savremenih sredstava komuniciranja (mobitel, WhatsApp, mail). 22] Od usmenog razgovora s dr. Safvetom Halilovićem na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici 8. aprila 2019. godine moja komunikacija sa njim se odvija kontinuirano sve do ispisivanja ovih redaka. 23] El-Muabarekfuri, Safijjuddin, Er-Rahikul-mahtum, Dar Ibn Haldun, Aleksandrija, d.t. I/280. 24] Ibn Abdulberr, Jusuf, El-Isti'ab fi ma'rifetil-ashab, redakcijska obrada Ali Muhammed el-Bidžavi, Darul-džil, Bejrut, Liban. 25] El-Askalani, Ahmed ibn Hadžer, El-Isabetu fi temjizis-sahabeti, redakcijska obrada: Adil Ahmed Abdulmevdžud i Ali Ahmed Mu'avvad, Darul-kutubil-'ilmijja, Bejrut, 1415.H., I/99-103. 26] Ibidem, str. 280. i dalje. 27] Ibidem, str. 15. i dalje.
|