Rezolucija o genocidu u Šahovićima, koju je predložio klub poslanika Bošnjačke stranke u crnogorskom parlamentu, nije prošla. Poslanici Skupštine Crne Gore odbili su da dnevni red bude dopunjen prijedlogom ove rezolucije.

Bošnjačka stranka je navela da "s obzirom na činjenicu da se ove godine navršava sto godina od ovog zločina, koji se dogodio u mirnodopskom periodu, kao i da za taj zločin do sada niko nije odgovarao", smatraju neophodnim da Crna Gora kao zrelo društvo treba da se suoči sa ovim zločinom kako se on više nikada nikome ne bi ponovio.

"Cilj nije da upiremo prstom ni u koga, ni u jedan narod, jer svi počinioci tog gnusnog čina odavno nisu među živima", navode u Bošnjačkoj stranci.

Ova stranka predala je predlog ove rezolucije u skupštinsku proceduru početkom septembra.

"Istinskog suočavanja s prošlošću nema dok se ne bude govorilo o svim zločinima koji su se desili i koji opterećuju prosperitetniju budućnosti za sve naše građane. Preduslov za bolje odnose jeste utvrđivanje odgovornosti i jasna osuda svih tih zločina", navodi se predlogu.

Bošnjaci, razjašnjenja radi, tvrde da se 1924. godine u Šehovićima, današnjem Tomaševu kod Bijelog Polja, u mirnodopskim uslovima desio "genocid" nad muslimanskim stanovništvom. Bila je to, kako oni uveravaju, osveta za likvidaciju policijskog funkcionera Boška Boškovića koga su ubili zločinci Jusuf Mehonjić i Husein Bošković.

Tvrdnje o "genocidu" mnogi osporavaju budući da o događajima nije bilo istrage i sudskog procesa, već se, kako kažu neki, presuđuje na osnovu "literature", između ostalog i knjige Milovana Đilasa "Besudna zemlja" u kojoj Đilas piše da je njegov otac Nikola učestvovao u navodnom masakru, objavile su agencije.