BURSA, 18. NOVEMBAR 2024. (MINA) - U sjedištvu Muftijstva u Bursi (Turska) danas je održan sastanak muftije bursanskog Yavuza Selima Karabayira i muftije sarajevskog Nedžad-ef. Grabusa.

Susretu su prisustvovali i rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva sarajevskog Samed-ef. Omerdić, te glavni imami i predsjednici deset medžlisa s područja ovog muftijstva, kao i direktor Medrese “Osman-ef. Redžović“ u Velikom Čajnu. Riječ je o dvodnevnoj posjeti Muftijstvu u Bursi i ustanovama koje djeluju u okrilju Diyaneta Republike Turske.

Neposredan povod posjete je afirmacija lika i djela prvog sarajevskog muftije (16. stoljeće) Muhjiddina Mehmeda, poznatijeg kao Arap-hodža ili Mula Arab, uglednog alima Osmanskog Carstva, koji je preselio na ahiret i ukopan u blizini džamije koju je sagradio u Bursi.


Ovaj alim se školovao u Mekki i Kudsu, djelovao u Kairu, Halepu, Bursi, Istanbulu i Sarajevu. Prepoznat je kao vrsni poznavalac i predavač iz više disciplina islamskih nauka. Pored ostalih materijalnih dobara sagradio je džamiju i mesdžid u Sarajevu (Arebi Džedid džamija u Karpuzovoj i Arebi Atik džamija u Požeginoj ulici).

Muftije bursanski i sarajevski su razgovarali o konkretnim mogućnostima saradnje i zajedničkog angažmana u promociji lika i djela Arap-hodže, te je, između ostalog, predložena i organizacija naučne konferencije.

Shodno povodu, gosti iz Muftijstva sarajevskog posjetili su džamiju i mezar Arap-hodže u Bursi, prisjetili se osnovnih biografskih saznanja o njemu i njegovog naslijeđa, te pri njegovu dušu proučili Fatihu.


Muftija Grabus je istakao značajnim doprinos učenjaka koji su „prije više stoljeća uspostavljali temelje islamske duhovnosti u Bosni i Hercegovini“, te „pomogli da, kroz stoljeća različitih bura, izdržimo pritiske i ostanemo ono što danas jesmo“.

„Mi smo u određenim razgovorima o projektima koju su važni za naše djelovanje došli do spoznaje da bi bilo značajno da propitamo ko su bili naši, ne samo duhovni, nego i alimski autoriteti u toku naše povijesti. Vidjeli smo da Arap-hodža ima, ne samo svoja djela koja je gradio u materijalnom smislu - džamije u Sarajevu, Skoplju, Bursi, nego da je iza sebe ostavio važna pisana djela, da je bio autoritet u ilumu. Potrudit ćemo se u narednom periodu govoriti o tome, da bismo pokazali da naša tradicija počiva na toj autentičnosti“, istakao je muftija Grabus.

Važnost tretiranja spomenutih tema muftija Grabus vidi i u kontekstu ukazivanja na duboku ukorijenjenost islama u Bosne i Hercegovini, koju ne mogu poljuljati savremeni izazovi s kojima se suočavamo.

„Tako duboko korijenje ne može se istrgati iz zemlje“, poručio je muftija.


Iskazao je zadovoljstvo na prilici da posjete džamiju i mezar prvog sarajevskog muftije.
„To će, ako Bog da, biti inspiracija za buduće naraštaje za to kako možemo očuvati naš identitet, biti svjesni svoje ukorijenjenosti u našoj zemlji, u našem vatanu, a s druge strane, da pozitivno gledamo na našu budućnost i prenosimo sve te vrijednosti koje kroz stoljeća traju u našem narodu, u našoj domovini“, riječi su muftije Grabusa.

Muftija Burse Karabayir je iskazao radost posjetom muftije sarajevskog Grabusa i delegacije, te ovu posjetu smatra zahvalom „i prema njima i prema velikanu ukopanom u Bursi.“

Podsjetio je da je Bursa prva prijestolnica Osmanskog Carstva i grad velikih učenjaka, među kojima je i Arap-hodža.


„To je, ustvari, svjetlo koje se rodilo u Medini, došlo u Buharu i Semerkand i preko Burse u Sarajevo. Naravno, Arap-hodža je bio i veliki državnik. U tom pogledu sve što budemo uradili jeste iskazivanje zadovoljstva što koračamo putem kojim su koračali takvi velikani“, kazao je muftija Karabayir.

Naglasio je svaku spremnost za buduću saradnju s Muftijstvom sarajevskim i muftijom Grabusom u pogledu afirmacije ovakvih značajnih ličnosti koje su imale važnu ulogu u razvijanju islamskog mišljenja u Bosni, a posebno u Sarajevu.

Tokom dana domaćini su priredili posjete Yešil džamiji, džamiji Emira Sultana, Ulu džamiji i drugim znamenitostima te upoznali goste iz Sarajevskog muftijstva s historijom džamija, njihovim vakifima i graditeljima, a pri tome i s posebnim aspektima značenja i značaja islamske umjetnosti.