Teme
PROMOCIJA RESTAURIRANOG RUKOPISA „DIVAN“ IZ SPECIJALNE ZBIRKE GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U SARAJEVU
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 25. October 2024. 14:10:55
SARAJEVO, 25. OKTOBAR 2024. (MINA) – Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu za uži krug stručne javnosti, predstavnike medija i prijatelje ove institucije organizira ekskluzivno predstavljanje restauriranog rukopisa zbirke poezije „Divan“ slavnog perzijskog klasika iz XIV stoljeća, Hafiza Širazija.
Radi se o rukopisu iznimne vrijednosti koji je dio specijalne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, upisane u UNESCO Registar „Memory of the World“.
Rukopis je prepisan, najvjerovatnije, u 16. stoljeću, a ističe se ljepotom minijatura koje ilustriraju pojedine prizore iz Hafizovog Divana. Među 10.585 kodeksa rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke jedini je sa minijaturama te vrste, što ga čini pravim remek-djelom naše kulturne baštine.
Prije nekoliko dana uspješno je okončana temeljita restauracija i konzervacija ovog rukopisa u Astan Quds Razavi biblioteci u Mashhadu, realizirana u saradnji i uz podršku Kulturnog centra ambasade IR Iran u Sarajevu.
„S velikom nadom i entuzijazmom očekujemo da će Hafizov „Divan“, kao dio svjetske baštine koji stoljećima brižljivo čuvamo, doprinijeti jačanju imidža naše domovine na međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i postati nezaobilazan dio turističke ponude grada Sarajeva. Vjerujemo da će njegovo prezentiranje izazvati veliku pažnju, kako u krugu struke, tako i u široj javnosti“, poručili su iz Gazi Husrev-begove biblioteke.
Konferencija za novinare i predstavljanje rukopisa bit će održano u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u petak 1. novembra 2024. godine, s početkom u 13.00 sati.
Hafiz Širazi i njegov Divan `
Hafiz Širazi spada u red najvećih klasičnih perzijskih pjesnika za koga se obično kaže da je najsjajnija zvijezda među sedam zvijezda koje sjaju na nebu klasične perzijske poezije, a među koje se ubrajaju: Firdusi, Enveri, Nizami, Rumi, Sa‘di, Hafiz i Džami. Rođen je oko dvadesete godine XIV stoljeća (1317. ili 1325.) u Širazu na jugu Irana, gradu koji je pored Tebriza, u to doba bio najjače žarište književnog stvaralaštva.
Najpoznatije Hafizovo djelo je njegov čuveni Divan koji sadrži oko 500 gazela, nešto kasida, epigrama, rubaija i mesnevija. Među nabrojanim formama literarnog izričaja posebno se ističu Hafizovi gazeli, savršenog stila i profinjene izražajnosti, kroz koje se provlači nit sufijske ljubavi. Divan je tokom proteklih šest stoljeća doživio brojne prijevode, prepjeve i komentare. Iako su ga kasniji perzijski, turski i indijski pjesnici, a naročito pjesnici iz timuridske epohe, sa manje ili više uspjeha, često oponašali, nikada ni jedan od njih nije uspio dosegnuti stepen Hafizova umijeća u pisanju gazela.
Literarno naslijeđe Hafiza Širazija kao klasika svjetske književnosti stoljećima je predmet zanimanja i inspiracije širom svijeta. Među autorima i književnicima na koje je izvršio uticaj posebno se ističe njemački pjesnik Gete, koji mu je, pišući svoj Zapadno-istočni divan (Vestöstlicher Divan), posvetio jedno poglavlje pod naslovom Hafizname. Tragovi Hafizova utjecaja mogu se primjetiti i u pjesmama Puškina, Jesenjina i Zmaja. Ovaj posljednji, posvetio mu je čuvenu pjesmu pod naslovom Na grobu Hafizovom. Neke od Hafizovih pjesama na bosanski jezik prepjevali su Safvet-beg Bašagić i Sulejman Pašić. Prema mišljenju velikog broja stručnjaka, do sada najbolji komentar na Hafizov Divan napisao je na turskom jeziku naš pjesnik Ahmed Sudi Bosnevi (umro poslije 1598. godine), porijeklom iz sela Sudića kod Čajniča.
Radi se o rukopisu iznimne vrijednosti koji je dio specijalne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, upisane u UNESCO Registar „Memory of the World“.
Rukopis je prepisan, najvjerovatnije, u 16. stoljeću, a ističe se ljepotom minijatura koje ilustriraju pojedine prizore iz Hafizovog Divana. Među 10.585 kodeksa rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke jedini je sa minijaturama te vrste, što ga čini pravim remek-djelom naše kulturne baštine.
Prije nekoliko dana uspješno je okončana temeljita restauracija i konzervacija ovog rukopisa u Astan Quds Razavi biblioteci u Mashhadu, realizirana u saradnji i uz podršku Kulturnog centra ambasade IR Iran u Sarajevu.
„S velikom nadom i entuzijazmom očekujemo da će Hafizov „Divan“, kao dio svjetske baštine koji stoljećima brižljivo čuvamo, doprinijeti jačanju imidža naše domovine na međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i postati nezaobilazan dio turističke ponude grada Sarajeva. Vjerujemo da će njegovo prezentiranje izazvati veliku pažnju, kako u krugu struke, tako i u široj javnosti“, poručili su iz Gazi Husrev-begove biblioteke.
Konferencija za novinare i predstavljanje rukopisa bit će održano u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u petak 1. novembra 2024. godine, s početkom u 13.00 sati.
Hafiz Širazi spada u red najvećih klasičnih perzijskih pjesnika za koga se obično kaže da je najsjajnija zvijezda među sedam zvijezda koje sjaju na nebu klasične perzijske poezije, a među koje se ubrajaju: Firdusi, Enveri, Nizami, Rumi, Sa‘di, Hafiz i Džami. Rođen je oko dvadesete godine XIV stoljeća (1317. ili 1325.) u Širazu na jugu Irana, gradu koji je pored Tebriza, u to doba bio najjače žarište književnog stvaralaštva.
Najpoznatije Hafizovo djelo je njegov čuveni Divan koji sadrži oko 500 gazela, nešto kasida, epigrama, rubaija i mesnevija. Među nabrojanim formama literarnog izričaja posebno se ističu Hafizovi gazeli, savršenog stila i profinjene izražajnosti, kroz koje se provlači nit sufijske ljubavi. Divan je tokom proteklih šest stoljeća doživio brojne prijevode, prepjeve i komentare. Iako su ga kasniji perzijski, turski i indijski pjesnici, a naročito pjesnici iz timuridske epohe, sa manje ili više uspjeha, često oponašali, nikada ni jedan od njih nije uspio dosegnuti stepen Hafizova umijeća u pisanju gazela.
Literarno naslijeđe Hafiza Širazija kao klasika svjetske književnosti stoljećima je predmet zanimanja i inspiracije širom svijeta. Među autorima i književnicima na koje je izvršio uticaj posebno se ističe njemački pjesnik Gete, koji mu je, pišući svoj Zapadno-istočni divan (Vestöstlicher Divan), posvetio jedno poglavlje pod naslovom Hafizname. Tragovi Hafizova utjecaja mogu se primjetiti i u pjesmama Puškina, Jesenjina i Zmaja. Ovaj posljednji, posvetio mu je čuvenu pjesmu pod naslovom Na grobu Hafizovom. Neke od Hafizovih pjesama na bosanski jezik prepjevali su Safvet-beg Bašagić i Sulejman Pašić. Prema mišljenju velikog broja stručnjaka, do sada najbolji komentar na Hafizov Divan napisao je na turskom jeziku naš pjesnik Ahmed Sudi Bosnevi (umro poslije 1598. godine), porijeklom iz sela Sudića kod Čajniča.
