BANJA LUKA, 18. SEPTEMBAR 2024. (MINA) - Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci dodijelio muraselu novom banjalučkom muftiji Ismail-ef. Smajloviću.

Svečano uručena murasela muftiji banjalučkom Ismail-ef. Smajloviću

Murasela je pisano ovlaštenje kojim reisul-ulema ovlašćuje nosioce vjerskog autoriteta da tumače učenja islama u skladu sa maturidijskim akaidom, hanefijskim mezhebom i ustavnim vrijednostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Murasela se daje licima koja posjeduju stručne i moralne kompetencije potrebne za izbor ili imenovanje u odgovarajuću službu u Islamskoj zajednici.
Reisul-ulema je na osnovu menšure svečano uručio muraselu novom muftiji i ogrnuo ga novim džubetom, što ima važno simbolično značenje u tradiciji inauguracije vjerskih autoriteta.
„Ovakve manifestacije nose poruku dini-islama. Allah naređuje da se povjereni emaneti daju u ruke onima koji to zaslužuju. Muftija je osoba koja obnašana važnu funkciju u sistemu Islamske zajednice i nalazi se na čelu vjerničke populacije, u kraju u kojem je imenovan. Emanet vjere je nešto što se nosi prije svega u srcu, ali on se mora živjeti u zajednici, sa muslimanima i svim ljudima s kojim živimo“, kazao je reisul-uleme.

Dodao je da je uloga muftije da vjernicima daje smjernice.

Reisul-ulema: Emanet vjere mora da se živi u zajednici Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je danas u Banjoj Luci kako se emanet vjere živi u zajednici. On je danas u Ferhat-pašinoj džamiji svečano uručio muraselu muftiji banjalučkom Ismail-ef. Smajloviću, te se ovom prilikom prigodno obratio. „Ovakve manifestacije nose poruku dini-islama. Emanet vjere je nešto što se, prije svega, nosi u srcu, ali emanet vjere mora i da se živi u zajednici. Naše življenje na ovom svijetu ima svoj početak i kraj. Muftija je taj koji pomaže vjerničkoj populaciji da nađe svoj ispravan put, put vjere i put očuvanja vrijednosti“, kazao je reisul-ulema. Reisul-ulema je naglasio da svi - ulema, predstavnici vlasti, vjernici - imaju odgovornost za život koji živimo na ovom svijetu. „Čovjek je sklon dobru, ali i sklon zlu. Svi ljudi griješe, nema čovjeka koji ne griješi. Ali, dragi Bog je ostavio među nama one koji ukazuju na ono što je dobro, a sprečavaju ono što je zlo. To je jedna od uloga naših muftija, glavnih imama, imama“, kazao je reisul-ulema Kavazović. Dodao je da „imamo snagu da ljude pozivamo dobru i da ukazujemo na krivi put“. „To je naša funkcija, uloga, to je uloga muftije, imama, da u slobodi ukazuju na ono što je dobro i što nije dobro, da budu jasni i da budu glasni, da ne prešućuju stvari koje nisu dobre. Zato i jeste uloga Islamske zajednice da poziva ka dobru, a da sprečava zlo. Mi danas još jednom potvrđujemo tu našu temeljnu ulogu u zajednici, ulogu uleme svih muslimana“, akcentirao je reisul-ulema. Kako je istaknuo, Muftijstvo banjalučko je poseban prostor u Islamskoj zajednici zbog svoje duhovne tradicije, ali i svega što se desilo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. S tim u vezi, ukazao je na važnost funkcije muftije banjalučkog. „Želim zahvaliti svim muftijama koji su bili na ovom području. Zbog svih odlika koju Ismail-ef. Smajlović nosi, odlučili smo se da na ovu važnu funkciju imenujemo Ismail efendiju. Čestitamo i vjernicima na novom muftiji“, poručio je, između ostalog, u Banjoj Luci reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

„Mi imamo snagu da ljude pozivamo dobru i da ukazujemo na krivi put, to je naša funkcija, uloga, to je uloga muftije, imama, da u slobodi ukazuju na ono što je dobro i što nije dobro, da budu jasni i da budu glasni. Zato i jeste uloga Islamske zajednice da poziva ka dobru a da sprečava zlo. Mi danas još jednom potvrđujemo tu našu temelju ulogu u zajednici, ulogu uleme, svih muslimana“, akcentirao je reisul-ulema.

Nakon penzioniranja muftije Nusret-ef. Abdibegovića, temeljito su razmotrene okolnosti života na području Muftijstva banjalučkog i potrebe Bošnjaka muslimana, te je zaključeno da bi Ismail-ef. Smajlović mogao biti najpogodnija osoba za tu odgovornu funkciju.


„Zbog svih odlika koju Ismail-ef. Smajlović nosi, odlučili smo se da na ovu važnu funkciju imenujemo Ismail efendiju. Svako mjesto je izazov, i ovo mjesto nosi svoje izazove. Biti prvi znači veliku odgovornost, znati sve o zajednici. Muftiluk banjalučki je prostor koji je doživio najveću devastaciju na prostoru Islamske zajednice, trebalo je sve ispočetka pokrenuti. Želim zahvaliti muftijama koji su ovdje boravili“, poručio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Obraćajući se prisutnim, muftija Smajlović je podsjetio na odgovornost koju „kao pojedinci i zajednica imamo na ovom području“.

„Velike su mogućnosti koje razboriti na odgovornim poslovima trebaju na još efikasniji način primijeniti u cilju sveukupnog napretka i oporavka društva. Itekako je moguće, prije svega snagom zdravog uvjerenja, mudrošću i odgovornošću, pokrenuti i koristiti resurse u kojima je mnogo dobra za sve ljude“, naglasio je muftija.

Muftija Smajlović: Domovina i društvo su briga i emanet Muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović poručio je da su domovina i društvo briga i emanet. U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci danas je svečano uručena murasela muftiji Smajloviću, a u prigodnom obraćanju ovom prilikom muftija je podsjetio da je vrijeme jedna od najvećih blagodati ovog svijeta. „Vrijeme je život i oni među ljudima koji nisu spoznali njegovu vrijednost i koji ga ne koriste za činjenje dobrih djela na gubitku su“, istaknuo je muftija Smajlović. Između ostalog, on je izjavio da zajednica vjernika, potaknuta čistotom Božije riječi, ne može ravnodušno posmatrati ljudska tumaranja po ovom svijetu. „Ona na različite načine pokušava doprinijeti skladnom životu koji ljudska pohlepa ugrožava. Susret s Bogom Uzvišenim na Danu Sudnjem može i treba biti dan trijumfa i pobjede. Toga dana će ljudi biti pitani o svom životu, u šta su ga potrošili, kako su raspoloživo vrijeme koristili. Dobročiniteljima će taj dan biti svijetao i radostan“, kazao je muftija banjalučki. Dodao je da svaka čestita osoba koja čini dobra djela ponosno pokazuje svoj vjernički identitet, te da propisane obrede upotpunjuje zadovoljstvom njihova izvršavanja. „Vjernik svoja dobra djela unosi u zajednicu, koja treba da teži skladnom životu. Učeni ljudi u dolini Vrbasa, u šeher Banjoj Luci, radili su i ostavljali tragove koje prepoznajemo kao trajno vrijedna djela“, akcentirao je muftija. Ovih dana obilježavamo Mevlud - rođenje Muhammeda, a.s. Također, 16. septembar je dan kada je s ovoga svijeta otišao znameniti alim Banje Luke reisul-ulema Ibrahim-ef Maglajlić. Govoreći u tom kontekstu, muftija je naglasio da je „u ovoj lijepoj sredini uvijek bilo imama, muderisa, muftija i drugih pregalaca koji su, po uzoru na svog časnog Poslanika, a.s., nastojali da mudrošću i dostojanstvom obilježe svoje vrijeme i čije plemenito djelo traje do danas“. „Takvi su u skupini dobrih ljudi koji čine dobro i dobru se nadaju i koji su se trudili da slijede poziv Uzvišenog Gospodara: Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu“, izjavio je on. Imperativ činjenja dobra i međusobnog pomaganja naglašen je u svim Božijim knjigama koje su čovječanstvu objavljivane, te označen kao najviši princip ljudskog postojanja, podsjetio je muftija u obraćanju. „Svi ljudi potječu od istog oca i majke i stvoreni su od iste materije. Prema učenju islama, svrha jezičkih, kulturnih i rasnih razlika među narodima je upoznavanje, uzajamna aktivnost i pomaganje. Bogobojaznost i dobročinstvo među ljudima jedini je put postizanja Božijeg zadovoljstva, ali i istinskog napretka ljudske zajednice“, kazao je on. Zadaća svakog savjesnog pojedinca je da razvije i usavrši svoja plemenita svojstva, kako bi ostavio najbolje tragove u svom kratkom dunjalučkom životu, po kojima će ga oni što dolaze znati i spominjati, dodao je muftija Smajlović. „Ispravno shvatanje vlastite odgovornosti svakog pojedinca uvjet je sreće i napretka zajednice, te mira i blagostanja među ljudima. Društvo treba biti jedan organizam, u kojem bolest jednog organa uznemiri cijelo tijelo. Da li se tako odgovorni i razboriti u društvu odnose naspram teških iskušenja, nedaća i tegoba koje danas preživljavaju ljudi širom svijeta važno je pitanje koje svako ljudsko biće može i treba sebi postaviti“, kazao je on. Kako je istaknuo, „u prvom redu je to obaveza nas koji smo slobodno i drage volje prihvatili da se brinemo i odgovaramo za važne procese u društvu i potrebe ljudi koje oni imaju“. „Koliko god ova prilika imala svečani karakter, važno je podijeliti s ovim časnim skupom svijest o odgovornosti koju, kao pojedinci i zajednica, imamo na ovom području. Velike su mogućnosti koje razboriti na odgovornim poslovima trebaju na još efikasniji način primijeniti u cilju sveukupnog napretka i oporavka društva. I te kako je moguće, prije svega snagom zdravog uvjerenja, mudrošću i odgovornošću, pokrenuti i koristiti resurse u kojima je mnogo dobra za sve ljude“, akcentirao je on. Pozvao je na popravljanje međusobnog povjerenja, pogotovo u odnosima onih koji predstavljaju i predvode narod i nose odgovornost za rad važnih institucija. „Domovina i društvo su briga i emanet, kao što su to i porodice i imanja. Neka najistaknutiji i najbolji po svom patriotizmu bude onaj koji društvu osigura najviše rezultata u odgoju i obrazovanju, ekonomiji i privređivanju, kulturi i humanizmu. Na takav način se može i treba omogućiti da svi ljudi u ovoj zemlji budu mnogo sretniji i zadovoljniji“, poručio je muftija Smajlović. Na kraju obraćanja, zahvalio je reisul-ulemi na ukazanom povjerenju, te iskazao spremnost da „zajedno s glavnim imamima i imamima, saradnicima u Muftijstvu i Medresi, te svim džematlijama, ponesem odgovornost za rad i djelovanje na području muftiluka banjalučkog“.

Uputio je poziv popravljanje međusobnog povjerenja, pogotovo u odnosima onih koji predstavljaju i predvode narod i nose odgovornost za rad važnih institucija.


„Savjet časnog poslanika Muhammeda, a.s., iznimno je važan za razumijevanje izgradnju zdravih odnosa među ljudima: Istinski musliman je samo onaj koji ne uznemirava druge ljude jezikom svojim i postupkom svojim. Domovina i društvo su briga i emanet, kao što su to i porodice i imanja. Neka najistaknutiji i najbolji po svom patriotizmu bude onaj koji društvu osigura najviše rezultata u odgoju i obrazovanju, ekonomiji i privređivanju, kulturi i humanizmu. Na takav način se može i treba omogućiti da svi ljudi u ovoj zemlji budu mnogo sretniji i zadovoljniji“, akcentirao je muftija.
Iskazao je zahvalnost reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na povjerenju koje mu je ukazao, kao i spremnost da, zajedno s glavnim imamima i imamima, saradnicima u Muftijstvu i Medresi, te svim džematlijama, ponese odgovornost za rad i djelovanje na području muftiluka banjalučkog.

Ismail-ef. Smajlović rođen je 17. aprila 1964. godine u Zvorniku, naselje Glumina. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu, a potom nastavio školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, koju je završio 1983. godine. Nakon diplomiranja na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu nastavio je postdiplomski studij 2000. godine na Katedri za psihologiju i pedagogiju, Odsjek porodični odgoj.
Kao imam radio je u Sanskom Mostu, Teočaku, Kreševu i Hrasnici, a dužnost glavnog imama obnašao je u Kreševu i Sarajevu.


Radio je i u Gazi Husrev-begovoj medresi, a potom je na prijedlog reisul-uleme Mustafa-ef. Cerića imenovan za vojnog muftiju 1999. godine i na toj poziciji ostao je do 2014. godine. Od 2014. do 2018. godine obavljao je dužnost direktora Uprave za administrativne i pravne poslove Rijaseta Islamske zajednice a od 2018. do 2022. bio je direktor Uprave za vjerske poslove. Od februara 2023. godine vršio je dužnost direktora Studentskog centra Islamske zajednice.

Sabor Islamske zajednice je na sjednici održanoj 23. decembra 2023. godine, na prijedlog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, imenovao Ismail-ef. Smajlovića na poziciju muftije banjalučkog.