ZENICA, 24. AUGUST 2024. (MINA) – Nova džamija u zeničkom džematu Nemila svečano je otvorena danas u prisustvu nekoliko hiljada vjernika, kako iz Zenice, tako i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.
Džamiju je proglasio otvorenom i vakufom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

„Današnji čovjek je u lošem stanju. Da li i mi imamo svoju odgovornost u tome. Da, imamo. Svaki od nas pojedinačno ima udjela u ovakvom stanju, jer svako pojedinačno u život unosi sadržaj koji nosi u sebi. Unosimo u život sjeme koje je proklijalo u nama, u našem srcu i duši. Ukupnost tih unosa i sjemenja proizveli su efekat kakav danas imamo na sceni“, kazao je reisul-ulema.

Reisul-ulema: Današnji čovjek je u lošem stanju, svi imamo svoju odgovornost u tome ZENICA, 24. AUGUST 2024. (MINA) – Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović izjavio je da je loše stanje današnjeg čovjeka izašlo iz ljudskih srca. U zeničkom džematu Nemila danas je svečano otvorena nova džamija, a reisul-ulema Kavazović ovom prilikom se obratio velikom broju prisutnih vjernika. „Otvorenje svake džamije veliki je događaj u zajednici muslimana svugdje u svijetu. To je nalik sađenju voćke od koje se očekuje da dugo vremena daje plod i da na druge načine koristi ljudima i životu uopće. Danas otvaramo ovu veleljepnu džamiju, ovdje u Nemiloj, s nadom da će vršiti svoju ulogu dobru, i za dobro, i da će djelovati u punom kapacitetu. Dragi Bože, molimo Te da tako i bude, da opravda naš nijet, nijet ovih ljudi koji su odvajajući od sebe i svog zalogaja ovjekovječili ove trenutke, u nadi da će generacije koje će ovdje stasavati biti generacije Bošnjaka koje će braniti domovinu i čuvati vrijednosti- kazao je reisul-ulema“, kazao je reisul-ulema. U našoj vjeri i tradiciji, osnovna zadaća džamije je da okuplja ljude radi zajedničke molitve i susretanja, radi dove i druženja, naglasio je on. „Ali to nije njena jedina uloga. Džamije su Božije kuće na Zemlji, i dom zajednice muslimana. Sam naš boravak u džamiji, u našoj vjerskoj tradiciji, je Bogu ugodno djelo, u srce nam unosi mir i duševni smiraj. Znaju to svi oni koji u njoj borave. Džamija odgaja ljude, čini ih drugačijim, što direktno, što indirektno. Ako ih ne odgaja i ne oplemenjuje, ne vrši svoju ulogu. Ljudi koji su od malih nogu vezani za džamiju, posjećuju je i u njoj stasavaju drukčiji su od ostalih. Niko se ne plaši njihovog zla, podvale, nasilja i prostakluka, jer to oni jednostavno ne posjeduju. Njihov karakter oblikovala je džamija, koja isključuje sve nevaljalo“, kazao je reisul-ulema. Dodao je da je „nažalost, mnogo i onih među nama koji ne posjećuju džamiju, a neki nikada nisu ni kročili u njene prostore, pa se njen miris ne odražava na njima“. „Nikada nisu osjetili duh džamije. Da jesu, ne bismo danas imali ovoliko nasilja i u svojim sredinama, ovoliko divljanja, nekulture i nemorala koje čine i ljudi koji nose naša imena, čini se nimalo manje od drugih. To uglavnom čine oni koji su rasli i odgajani mimo vjere, u čije biće nisu utkane vrijednosti koje promovira džamija. Dijelom smo i mi za njih odgovorni i dužni smo posvetiti im pažnju“, akcentirao je on. Sve što je stvoreno na Zemlji stvoreno je radi čovjeka, podsjetio je reisul-ulema, „čak je i pozicija nebeskih tijela udešena tako da osigurava trajanje života“. „I nagetost Zemlje u odnosu na Sunce i položaji Mjeseca u funkciji su života na Zemlji. Da su drukčije uređeni, na Zemlji život ne bi bio moguć. Da je Sunce malo dalje od Zemlje, na njoj bi sve bilo zaleđeno; da je malo bliže - sve bi bilo sprženo. Sav život koji se milionima godina odvijao na Zemlji prije pojave čovjeka, bio je tek priprema za dolazak bića koje će u sebi nositi i nešto veličanstveno, nešto iz Božijeg Duha, što će u sebi objedinjavati fizički i duhovni svijet; i vršiti utjecaj na oba svijeta. Do pojave čovjeka na Zemlji život se odvijao po ustaljenim procesima i niko ni za šta nije bio odgovoran. Zato nije ni bilo grijeha, ni pogrešnog djelovanja“, izjavio je reisul-ulema Kavazović. Čovjek je jedini stvor koji može utjecati na procese na Zemlji i izazivati poremećaje. U časnom Kur*anu, podsjetio je reisul-ulema, Svevišnji nam daje do znanja o kakvoj i kolikoj se ljudskoj odgovornosti radi: Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dā da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili. „Ne pripadamo mi braćo i sestre samo fizičkom, već i duhovnom svijetu. Ne živimo samo s fizičkim, već i s duhovnim svijetom, i naše djelovanje odražava se na sredinu u kojoj živimo, pozitivno i negativno. Današnji čovjek je to, izgleda, zaboravio - ili se sve čini da on to zaboravi, da se svede samo na materijalno postojanje, bez ikakve svrhe. Nikada čovjek nije više imao a nikada njegov život nije bio bjedniji i jeftiniji. To može imati, i već ima, teške posljedice po život na Zemlji. Jer čovjek nije stvoren samo da jede, pije, naslađuje se, igra i zabavlja“, istaknuo je on. Naš život ima visoku svrhu i ona se treba ostvariti. Ona se ostvaruje poštivanjem Božije riječi i postupanjem po Božijem uputstvu, akcentirao je reisul-ulema. „Samo tako čovjek može imati lijep i sadržajan život i opravdavati svoje postojanje. U protivnom, naš život gubi smisao. Kad to prestanemo činiti, tada ćemo biti uklonjeni sa scene i gurnuti u mračne dubine egzistencije. Ljudska gluhoća na Božije riječi sve je veća, čovjek više kao da se ne da dozivati, baš onako kako to Kur'an govori: Kad im čitaš Kur'an između tebe i onih koji u onaj svijet ne vjeruju Mi zastor nevidljivi postavimo, a na srca njihova pokrivače da ga ne bi razumjeli, i gluhim ih učinimo“, naveo je on. Gluhoća svijeta postaje zastrašujuća na zlo i patnju kojima svjedočimo, naglasio je, između ostalog, reisul-ulema. „Svaki dan ubijaju se stotine ljudi, žena i djece. Ubicama se šalje oružje a žrtvi uskračuje hrana i voda. Vidimo to u Gazi i Ukrajni i vidimo koliko smo svi skupa nemoćni i poniženi. Ali Bog trpi kufr, ali ne trpi zulum, mi u to duboko vjerujemo“, kazao je on. Čovjek u sebi nosi ogromne potencijale: i za dobro i za loše, ocijenio je reisul-ulema, te dodao da se zato mora odgajati kako bi dobro prevladalo i kako bi bio u funkciji dobra i pozitivan faktor u životu. „Insan je jedino biće koje se odgaja, dok se sva druga bića podučavaju tek osnovnim vještinama za preživljavanje. I to odgajanje ne smije biti zanemareno. Vrijednosti koje se trebaju razvijati u njemu i koje trebaju oblikovati njegovu svijest – da bi vršio dodijeljenu mu ulogu - odredio je njegov Stvoritelj i dao mu uputstvo za to. Ukoliko on to uputstvo ne koristi i ne slijedi ga, izaziva nered, ugrožava druga stvorenja, fizička i duhovna, i postaje prijetnja samom životu“, izjavio je reisul-ulema Kavazović. Čovjekovo unutrašnje stanje direktno se reflektira na svijet i snažno se odražava u njemu: ako je on u dobrom duhovnom stanju, u takvom će stanju biti i njegov životni ambijent, a ako je u lošem - u lošem će biti i ambijent u kojem živi. „To možemo vidjeti golim okom. Pogledajte šta u život unosi i kako se ponaša onaj pohlepni, obijesni, oholi, silni... Onaj kojim upravljaju strasti, porivi, mržnja, zloba. Koji vidi samo sebe i svoj interes. Pogledajte posljedice koje ostavlja za sobom. I pogledajte odgojenog čovjeka, moralno izgrađenog, svjesnog sebe i svoje životne zadaće - vidjet ćete ga ljubaznog, skrušenog, skromnog, milostivog, brižnog, pohitnog za svakim dobrom, aktivnog na suzbijanju svakog zla“, akcentirao je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović. Ocijenivši da je današnji čovjek u lošem stanju, reisul-ulema je kazao da svi imamo svoju odgovornost u tome. „Svaki od nas pojedinačno ima udjela u ovakvom stanju, jer svako pojedinačno u život unosi sadržaj koji nosi u sebi. Unosimo u život sjeme koje je proklijalo u nama, u našem srcu i duši. Ukupnost tih unosa i sjemenja proizveli su efekat kakav danas imamo na sceni. Prema tome, postoji i individualna i kolektivna odgovornost i nijednu od njih ne možemo izbjeći. U jednoj predaji se kaže: 'Kakvi vi budete takvi će biti i oni koji vama upravljaju!', tj. koji donose odluke u vaše ime. Naime, naše stanje se održava i kroz naš odabir onih koji nas predstavljaju, na bilo kom nivou. Budimo odgovorni. Neka u nama pobožnost razvije pronicljivost, pa da stvari vidimo u njihovoj pravoj naravi. Ta, Poslanik, a.s., u dovi je molio: 'Bože, daj mi da istinu vidim istinom, a neistinu neistinom'“, izjavio je reisul-ulema. Loše stanje današnjeg čovjeka nije došlo niotkud, već je izašlo iz naših srca i možemo kriviti samo sebe, poručio je in. „Bog dragi se u Kur'anu zaklinje mnogim zakletvama, a najduža zakletva je ona koja se odnosi na čovjekovo moralno izgrađivanje, odnosno na činjenicu da će uspjeti samo onaj ko svoju dušu očisti - ovdje na ovom svijetu; ko čini dobro, koje mu je Dragi Bog naredio, i izbjegava loše - koje mu je Dragi Bog zabranio. Eto, džamije bi nas trebale odgajati u tom duhu“, kazao je on. Dodao je da se očekuje od onih koji preuzmu brigu o džamiji da to i bude tako. „Molim Allaha da ovom džamijom prostruje svježi vjetrovi i da u njoj stasavaju oni koji će život činiti ljepšim i ugodnijim i svojim djelovanjem otvarati vrata mnogim berićetima. Bože, podari joj dug vijek i učini je dragom i privlačnom ljudskim srcima. Neka Allah nagradi sve koji su učestvovali u njenoj izgradnji, kao i sve koji će brinuti o njenom održavanju. Neka je svima nama, muslimanima u Bosni i Hercegovini, mubarek ova džamija. Neka njeno postojanje bude u našu korist a ne na našu štetu“, zaključio je u obraćanju reisul-ulema Kavazović.

Ocijenio je da, prema tome, postoji i individualna i kolektivna odgovornost i nijednu od njih ne možemo izbjeći.

„U jednoj predaji se kaže: 'Kakvi vi budete takvi će biti i oni koji vama upravljaju!', tj. koji donose odluke u vaše ime. Naime, naše stanje se održava i kroz naš odabir onih koji nas predstavljaju, na bilo kom nivou. Budimo odgovorni. Neka u nama pobožnost razvije pronicljivost, pa da stvari vidimo u njihovoj pravoj naravi“, izjavio je on.

Loše stanje današnjeg čovjeka nije došlo niotkud, već je izišlo iz naših srca i možemo kriviti samo sebe, akcentirao je reisul-ulema.

„Bog dragi se u Kur'anu zaklinje mnogim zakletvama, a najduža zakletva je ona koja se odnosi na čovjekovo moralno izgrađivanje, odnosno na činjenicu da će uspjeti samo onaj ko svoju dušu očisti - ovdje na ovom svijetu; ko čini dobro, koje mu je Dragi Bog naredio, i izbjegava loše - koje mu je Dragi Bog zabranio. Eto, džamije bi nas trebale odgajati u tom duhu. Očekujemo od onih koji preuzmu brigu o džamiji da to i bude tako“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.

Muftija zenički: Bosanski muslimani imaju poseban odnos prema džamijama ZENICA, 24. AUGUST 2024. (MINA) – Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević izjavio je da bosanski muslimani imaju poseban odnos prema džamijama. Nova džamija u zeničkom džematu Nemila svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika, kako iz Zenice, tako i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a na svečanosti se obratio i muftija Dizdarević. „Pamtim ko da je bilo danas kada smo se prije više od pet godina baš na ovom mjestu okupili da klanjamo džumu i postavimo kamen temeljac za novu džamiju u Nemili. Bio je to moj prvi radni dan na časnoj poziciji muftije zeničkog koju mi je povjerio reisul-ulema Kavazović, pa ovaj događaj i ovo zdanje imaju i posebnu ličnu dimenziju za mene. Mnogo puta sam dolazio na ovo gradilište, gledao i pratio kako se ova džamija uspravlja u svojoj ljepoti, sa Građevinskim odborom dijelio sam dileme i rješavao neminovne probleme. Od toga dana proteklo je puno vode rijekom Bosnom, smijenjena su mnoga ljeta i zime, a odgovorni ljudi ovog džemata zajedno sa Medžlisom Zenica predano su radili na ostvarenju svog višedecenijskog sna“, kazao je on. Danas je dosanjan taj višedecenijski san, da se iz prostora skučene stare džamije, ovaj džemat i ovaj kraj presele u džamiju kakvu zaslužuju, dodao je muftija. „U vremenima skučenim za vjeru i vjernike stara džamija je bila značajan iskorak, ali današnja generacija koja je krvlju platila pravo na slobodu svoje zemlje i svoje vjere, generacija muslimana ponosnih na svoj identitet, željela je daleko više. Slijedili su riječ Kur'ana: 'Imetak i sinovi ukras su u životu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, bit će od Gospodara tvoga boje nagrađena i ono u što se čovjek može pouzdati'. To je ono što motivira ljude da grade džamije i da čine druge hajrate. Jer znaju, koliko god imao, i šta god od imetka, časti i počasti sakupio, ipak jedino što ostaje sa ovog svijeta jesu dobra djela koja kao svoju jedinu poputbinu nosimo na ahiret“, naglasio je on. Muftija je izjavio da kada putujemo Bosnom vidimo „kako su naše džamije uredne i održavane i kako se naši ljudi sa velikim poštovanjem i ljubavlju odnose prema džamijama, neovisno bili u nekom velikom mjestu ili u manjem džematu daleko od glavnih putnih tokova“. „Puno je razloga za to, ali jedan držim posebnim. Naše džamije ne pravi država ili vlast, rijetko ih grade imućni pojedinci, ne gradi ih čak ni Islamska zajednica u strogom smislu te riječi. Naše džamije gradi narod kao izraz vlastite želje i htijenja, vlastitih potreba i okolnosti. A kada je to tako onda narod i čuva te džamije kao da su njihove, on ih poštuje kao dio sebe i vlastitog identiteta. Čak i oni koji rijetko dolaze u džamije i oni čuvaju, brane i pomažu džamije jer su svjesni da time čuvaju dio vlastitog bića“, istaknuo je on. Naveo je da su u poslijeratnom periodu Bošnjaci gradili džamije koje su bile daleko iznad onoga što je bilo u ranijem socijalističkom razdoblju. „Međutim, džamija u Nemili je iskorak u funkcionalnom, estetskom i svakom drugom smislu i u odnosu na naše standarde. Ova džamija je izgrađena onako kao treba da se grade vjerski objekti, bez želje da se takmiče sa okolinom, da se nadgornjavaju sa drugim sakralnim objektima, već da budu odgovor na istinske potrebe zajednice. I ono što nije nevažno za sakralne objekte jeste da u estetskom i tehničkom smislu predstavljaju najbolje što zajednica tog vremena posjeduje ima jer sakralni objekti treba da traju decenijama i stoljećima“, izjavio je muftija. Ajet „Mesdžidi koji su sagrađeni na bogobojaznosti od prvog dana preći su da se u njima sedžda pravi. U njima su ljudi koji se čiste. Allah voli one koji se čiste“ otkriva da nijedna džamija ne stoji na zemlji, niti na betonskim i armiranim temeljima ma koliko bili čvrsti, kazao je muftija zenički. „Svaka džamija stoji na ideji koja se začinje u srcima ljudi. Kasnije se ta ideja ovapločuje i materijalizira na mjestu gdje je moguće na način na koji je moguće. Ta ideja jeste takvaluk i bogobojaznost kao želja da na ovom svijetu služimo Bogu, jedinom Gospodaru i da ovdje ostavimo trag za ahiret za našu zajedničku vječnost“, naveo je on. Veličina ovog projekta je i u tome što je gotovo u cijelosti sagrađen sredstvima muslimana ovog kraja, a dio sredstava dali su i Grad Zenica i Vada Zeničko-dobojskog kantona. Bilo je mnoštvo manjih donatora i nekoliko velikih vakifa. „Iskreno zahvaljujem i reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na tome što je došao da danas podjeli sa nama ovu radost. Reisul-ulema je duhovni lider bosanskih muslimana, čovjek čiji autoritet je prepoznat i na istoku i na Zapadu zbog mudrog vođenja Islamske zajednice. U nekim trenucima on je bio jedini tračak nade ovom narodu i svjetlo u mraku koji nas je često pritiskao. U mom prethodnom mandatu pomogao nam je nesebično da otvorimo Islamski centar u Matuzićima, da kupimo zgradu za Islamski pedagoški fakultet u Zenici a posebno u završetku radova na Islamskom centru Sultan Ahmed u Zenici. Nijedan od ovih projekata ne bi se mogao desiti bez ogromne pomoći reisul-uleme, na čemu smo mu posebno zahvalni“, poručio je muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević.

Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević poručio je da bosanski muslimani imaju svoj poseban odnos prema džamijama, te da su duboko svjesni da iza čovjeka ostaju dobra djela.

„Putujte Bosnom i vidjet ćete kako su naše džamije uredne i održavane i kako se naši ljudi sa velikim poštovanjem i ljubavlju odnose prema džamijama neovisno bili u nekom velikom mjestu ili u manjem džematu daleko od glavnih putnih tokova. Naše džamije gradi narod kao izraz vlastite želje i htijenja, vlastitih potreba i okolnosti. A kada je to tako onda narod i čuva te džamije kao da su njihove, on ih poštuje kao dio sebe i vlastitog identiteta“, kazao je muftija.

Dodao je da svaka džamija stoji na ideji koja se začinje u srcima ljudi.

„Kasnije se ta ideja ovapločuje i materijalizira na mjestu gdje je moguće na način na koji je moguće. Ta ideja jeste takvaluk i bogobojaznost kao želja da na ovom svijetu služimo Bogu, jedinom Gospodaru i da ovdje ostavimo trag za ahiret za našu zajedničku vječnost“, akcentirao je muftija zenički.

Glavni zenički imam mr. Sumedin-ef. Kobilica kazao je da će Medžlis Zenica danas postati bogatiji za još jedan islamski centar u čijim prostorijama će se osim vjerskih sadržaja odvijati različiti kulturni, edukativni, društveni i socijalni projekti.


"Naglasio bih da će ova džamija ostati zapamćena po emotivnim pričama koje su ispričane o posebnom senzibilitetu njenih džematlija, na čelu sa imamom Ismail efendijom, prema izgradnji džamije“, kazao je efendija.

Dodao je da je mnogo primjera iz naše tradicije koji upućuju na nagrade onima koji se brinu o izgradnji i očuvanju džamija.

„Uzvišeni Gospodar kada govori o stvaranju svjetova i svega u njima naglašava da sve što je na nebesima i na Zemlji pripada Allahu. Ali opet Uzvišeni Allah ističe da je sve što je na Zemlji čovjeku podredio, pa je čovjeku dato da raspolaže bogatstvima Zemlje onako kako želi. Ali, u toj podređenosti Plemeniti Gospodar ipak ističe građevine koje naglašava čovjeku da su one Allahove i da se prema njima posebno ophodi, ali i da se za njihovu izgradnju i očuvanje posebno nagrađuje, pa kaže: 'Džamije su Allahove i ne molite se pored Allaha nikome'“, kazao je on.


Džematski imam Ismail-ef. Jusufović ukazao je na značaj ovog događaja za džematlije i džemat. Kako je izjavio „želja za izgrađenom džamijom bila jača i od brige i od neizvjesnosti“.

„Znali smo da moramo početi s gradnjom. Kao i uvijek vjera nam je ulijevala snagu i davala elan, u tom vremenu razmišljali smo mnogo čemu, međutim presudan je bio hadis koji nam kazuje ako vidiš da nastupa smak svijeta, a u ruci držiš sadnicu, zasadi je. U periodu izgradnje bodrili smo jedni druge i govorili jedni drugima, ako uradimo ono što je u našoj moći, Allah će dati snage da uradimo i ono što nije u našoj moći, nova džamija koju gledate je primjer nad primjera. Naš san o izgradnji džamije koji je trajao 25 godina, postao je stvarnost“, izjavio je efendija.

Predsjednik Građevinskog odbora Naidin Ahmetspahić ovom prilikom izjavio je da je ovo generacijski događaj koji ima historijske dimenzije.


„Kada to kažem, mislim na činjenicu da danas otvaramo prvu džamiju u zeničkom Medžlisu s dvije munare i da je ovo najveći skup u Nemili vjerovatno u njenoj historiji. Put do današnjeg dana je bio dug i trnovit, ali smo uz Allahovu pomoć i pomoć dobrih ljudi uspjeli doći do samog kraja. Trudili smo se da objekat ima i estetsku i funkcionalnu vrijednost. Kao što čovjek nije samo materija, cilj je da kroz svoj ambijent i svoje aktivnosti, objekat bude živ i da zove sebi, da bude prostor koji će okupljati i odgajati generacije naših sugrađana“, kazao je on.

Premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona prof. dr. Nezir Pivić izjavio je da je Nemila doboila džamiju kakvu zaslužuje i kakvu je trebala.

„Sretan sam i kao premijer i kao neko ko je cijeli život vezan za ovaj kraj. Sretan sam i kao uiverzitetski profeosr, jer džamije nisu samo bogomolje, nego mjesto gdje naši mladi stječu znanja, naši budući lideri. Znanje, stručnost, vjera, moral i patriotizam su vrijednosti koje moraju imati i sadašnji i budući lideri. Islamska zajednica ima punu podršku Vlade koju predvodim, jer je Islamska zajednica autoritet koji nas okuplja“, poručio je premijer Pivić.


Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

„Ovaj objekat je vrlo značajan, i ponosan sam, sretan i zadovoljan. Gradska uprava će idalje podržavati sve vjerske ustanove u Zenici“, kazao je on.

Ideja o izgradnji nove džamije u Nemili, egzistirala je duži vremenski period, a kamen temeljac za džamiju položen je 3. maja 2019. godine. Radovi na izgradnji ove džamije počeli su 2020. godine, a njeno svečano otvorenje velika je radost za džematlije.