Pokušaj ubistva predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa samo je jedan u nizu ranijih atentata na zvaničnike Bijele kuće. Samo ćemo pobrojati atentate koji su završili u pokušaju a neki među njima bili su i tragični.

Abraham Lincoln, 16. predsjednik ubijen je 1865. u Fordovom pozorištu u Washintonu. Njegova podrška pravima crnaca navedena je kao motiv ubistva. Zatim 1881. atentat na predsjednika James Garfielda, koji je umro nakon tri mjeseca. Za njim je ubijen 1901. William McKinley, 25. predsjednik, koji je preminuo sedam dana kasnije.

Ubistvo Abrahama Lincolna 1865.

Predsjednik McKinley je ustrijeljen nakon što je održao govor u Buffalu u državi New York 6. septembra 1901. godine. Zatim atentat 1933. godine na Franklin D. Roosevelt, 32. predsjendika SAD iz kojeg je izašao neozlijeđen. Nakon njega 1950. slična sudbina je zadesila njegovog nasljednika Harry Trumana , koji je također izbjegao smrt. Oscar Callazo je osuđen na smaknuće, a predsjednik Truman mu je preinačio kaznu 1952. u doživotni zatvor iz kojeg ga je 1979. pustio predsjednik Jimmy Carter. Najspektakularnije ubistvo se dogodilo u Dallasu kada je ubijen predsjednik SAD John Kennedy. Pucnjevi su odjeknuli dok je predsjednička povorka prolazila središtem Dallasa. Naslijedio ga je potpredsjednik Lyndon Johnson, koji je položio na dužnost u avionu Air Force One. Nekoliko sati nakon atentata, policija je uhitila Leeja Harveyja Oswalda, nakon što je pronašla snajperski metak u obližnjoj zgradi u kojoj je bilo skladište knjiga. Dva dana kasnije Oswalda su vodili iz iz policijske uprave u okružni zatvor, kada je vlasnik noćnog kluba u Dallasu Jack Ruby iz pištolja usmrtio Oswalda.

Dvanest godina nakon ubistva Kennedya na meti atentatora se našao Gerald Ford, 38. predsjednik SAD, koji je ostao neozlijeđen i to oba puta a atentatori su bile žene, najprije u Sacramentu Lynette Squeaky Fromme, a 17 dana kasnije Sara Jane Moore ispred hotela u San Franciscu.

Šest godina kasnije,neupjsšeni pokušaj ubistva predsjednika Ronalda Regana, 40. A,eričkog predsjednika koji je preživio ranjavanje. Pucao je John Hinckley, koji je odveden u duševnu bolnicu nakon što ga je porota proglasila nevinim zbog neuračunljivosti. Hinckley je pušten 2022. nakon što je utvrđeno da "više nije opasan za sebe ili druge".

Relativan mir je narušen 2005. kada je na 43. predsjednika George W. Bush u Tbilisiju (Gruzija) bačena bomba. Koja nije eksplodirala. Bush je bio u društvu sa predsjednikom Mihailom Saakašvilijem Počinilac je bio Vladimir Arutjunjan koji je osuđen na doživotni zatvor.

Atentati na predsjedničke kandidate
To su bili atentati na predsjednike SAD, ali bilo je ubistava i pokušaja ugrožavanja života predsjedničkih kandidata. Recimo atentat 1912. godine na Theodora Roosevelta, kada je on lakše ozlijeđen. Roosevelt je pogođen je u Milwaukeeju 1912. dok je vodio kampanju za novi predsjednički mandat. On je prethodno u dva mandata bio predsjednik i ponovno se natjecao kao nezavisni kandidat. Spasio ga je presavijeni papiri i metalna kutija za naočale koje je držao u svom džepu. Ovi predmeti su ublažili udarac metka.

Zatim 1968. godine ubijen je Robert F. Kennedy, brat umorenog predsjednika Johna Kennedya.
Robert se se utrkivao za demokratsku predsjedničku nominaciju. Ubijen je u hotelu u Los Angelesu, nekoliko trenutaka nakon što je održao pobjednički govor. Ubio ga je Sirhan Sirhan koji je osuđen za ubistvo. Dobio je smrtnu kaznu, koja je preinačena u doživotni zatvor.

Četiri godine od ubistva Roberta Kennedya dogodio se atentat na George Wallace, predsjedničkog kandidata, koji je ostao nepokretan. Wallace se natjecao demokratsku predsjedničku nominaciju kada je pogođen za vrijeme kampanje u Marylandu 1972. godine. Guverner Alabame bio je poznat po svom rasističko-segregacijskom odnosu, ali ga se kasnije odrekao.

Pokušaj ubistva predsjednika Ronalda Reagana

I napokon, došli smo do Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika koji je 13. jula ove godine lakše je ranjen, zapravo okrznut metkom po desnom uhu u pokušaju atentata na predizbornom skupu u Pennsylvaniji. Napadača su ubili agenti Tajne službe.

Perspektive američkih predsjedničkih izbora
Na izborima koji će se održati u novembru ove godine vodiće se bitka između sadašnjeg predsjendika Joe Bidena, kao predstavnika demokrata, i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Svi su izgledi da će na izborima Trump potući do nogu Bidena, koji i da nije bilo neuspješnog atentata, imao je sve manje šansi za ponovni izbor. U posljednjem duelu sa Donaldom Trumpom pokazao je neshvatljivu neubjedljivost a izvještači sa ovog dvoboja su kazali da se predsjednik uopće nije snalazio. Ko je gledao ovu debatu nije se mogao oteti utisku da je Biden bio katastrofalan tokom televizijskog dvoboja protiv svog republikanskog prethodnika Trumpa i protukandidata na izborima u novembru. Gutao je riječi, nije dovršavao pojedine rečenice i gledao je u prazno. U anketi je 32 posto demokrata reklo da bi Biden trebao odustati od svoga pokušaja reizbora nakon debate u kojoj je su uopće nije snalazio, zastajkivao i nije imao energije da odgovori na Trumpove napade, među kojima su bili brojni lažni navodi.

Ranjeni kandidat za američkog predsjednika Donald Trump: „Borba, borba, borba...“ (Foto: Screenshot)

U Bidenovu kandidaturu demokratski glasači već dugo sumnjaju. Dok je trajala utrka za stranačku nominaciju u januaru su Reuters i Ipsos radili anketu. 49 posto anketiranih reklo je da se Biden ne bi trebao kandidirati 2024. godine. Pedeset i devet posto demokrata smatra da je Biden prestar za predsjednika SAD, što je slično rezultatima ankete iz januara. Nakon toga Bijela kuća je rekla da kognitivni test "nije neophodan" za Joea Bidena, čije je zdravstveno stanje i sada predmet žestokih rasprava nakon loše debate demokratskog čelnika protiv Donalda Trumpa. Nakon atentata na Trumpa broj podržavaoca će sigurno biti povećan. Brojna većina smatra da nakon atentata na Trumpa i njegovog poziva: „borba , borba , borba“ isupunjen je san brojnih Amerikanaca, počelo je epsko klicanje. Ovo je bio ostvarenje sna većine Amerikanaca, u kojem Amerikanci žude za tom vrstom vodstva. Mislim da će ovaj trenutak postati puno veći od običnog pokušaja ubistva i više odraz Trumpove snage i njegove sklonosti da ne odustaje. Vrlo vjerovatno da je atentat na Donalda Trumpa odredio američke predsjedničke izbore. Ovo će vrlo vjerovatno biti potpuna pobjeda Trumpa, jer će dobar broj neopredijeljenih sada pod utiskom njegovog čina kada je većina potražila zaklon, Trump je podigao ruke i povikao „borba“ tri puta ponavljajući tu riječ, jer je strvarno shvatio važnost trenutka koji je bio veći od njega samoga, i kako je neko dobro primjetio, postao je Amerika. Sada samo treba „jahati“ na ovom momentu. Čini se da Biden koji je bio oslabljen prije toga, neće više imati snage da popravi ovo stanje prednosti koje ima Trump. Ali, ko zna šta nas još čeka do novembra, jer rezultati izbora u Francuskoj su pokazali mogućnost preokreta na političkoj sceni u posljednjem trenutku.

Bez obzira na to, sada se već vide neki učinci atentata na Trumpa. Barem u Bosni i Hercegovini su itekako vidljivi. Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović je uputio uravnoteženo pismo Trumpu iz kojeg se ne vide navijačke strasti kao iz pisama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, njegovog bosanskog trabanta Milorada Dodika ili predsjednika HDZ-a Dragana Čovića. Ova dvojica su komentirali napad na skupu Donalda Trumpa u SAD-u te su poslali poruke podrške kandidatu za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Iz podrške Trumpu se vidi potpuno jasan uklon dvojice političkih blizanaca koji rade na destrukciji BiH i koji bez sumnje žele promjenu američke politike. Posebno je zanimljivo Dodikovo ulagivačko pismo u kojem ovaj „cronlistaš“ želi Trumpu brz oporavak i ispunjenje svih budućih ambicija. Srbi ni ne kriju koga bi željeli na čelu SAD. To je apsolutno Trump kojemu je predsjednik Aleksandar Vučić poslao poruku podrške: „Izražavam zabrinutost zbog pokušaja atentata na prijatelja Srbije". Naglasak je na dijelu pisma u kojem Vučić naglašava da se radi o prijatelju Srbije kao gotovu stvar. Ova udvaranja ne treba potcjenjivati jer se zna da sve što Vučić radi priprema za dolazak na vlast ovog čovjeka. Uz njega je i 90 posto Srba, koji očekuju promjenu američke politike ako na vlast dođe Donald Trump. Inače, predstavnici Trumpovog tima aktivno rade u srbijanskoj prijetolnici, pri čemu se na Zapadu ističe projekat pospremanja zgrade bivšeg Generalštaba jugoslovenske armije koji je spaljen u NATO bombardiranjima 1999. godine i ostavljen u tom stanju sve do naših dana. Sada predstoji preuređenje u super moderni hotel, a investior je Trumpov zet Jared Kushner, koji je u vrijeme predsjedničkog mandata Donalda Trumpa bio njegov viši savjetnik. Amerik fond Affinity Partners podržava Kraljevina Saudijska Arabija a u posredovanju je pomogao Richard Grenell, specijalni izaslanik za Balkan, inače prijatelj Donalda Trumpa. Kako se vidi mnogo je interesa u igri.

Što se tiče vanjske politike SAD treba očekivati, ukoliko naravno pobijedi Trump, nastavak „izolacionizma“ kojeg se sasvim prirodno boje unutar evropskog dijela NATO-a, jer sa Trumpom u prošlosti nisu imali dobre relacije. On je „potkopavao bezbednost NATO-a" i povećavao rizik za američke i evropske trupe, kako se izrazio generalni sekretar NATO alijanse Jens Stoltenberg početkom ove godine. Posebno bolno među američkim saveznicima su zazvučale Trumpovo „ohrabrivanje“ Rusije da napadne članice NATO koje ne odvajaju dovoljno za vojsku. Tramp je tokom jednog mitinga ispričao da je lideru jedne države, nije naveo koje, rekao da ne bi zaštitio zemlju koja ne odvaja 2 odsto BDP-a na odbranu, što je cilj koji NATO postavlja. Dodao je da bi agresore „ohrabrio" da „rade šta god požele". Trump dugo kritikuje NATO, smatrajući da je za Ameriku veliko finansijsko opterećenje da garantuje bezbednost za 30 drugih zemalja. Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima tvrdi da nema SAD, ne bi bilo ni NATO-a. On je posebno kritizirao velika američka izdvajanja za pomoć Ukrajini. Sada više niko nije u prilici da kaže šta će se desiti ako pobijedi Donald Trump, s tim što svi znaju da će se njegovo usmjerenje biti kontra NR Kine. Palestinci ne očekuju poboljšanje svog položaja pobijedili Trump, čak će doći do daljeg zaoštravanja prema njima, do intenziviranja pomoći Izraealu. Za mandata u Bijeloj kući premjestio je ambasadu SAD iz Tel Aviva u Jerusalem i nastavit će raditi na Abrahamovom sporazumu koji je značajno osakatio pomoć arapskog svijeta Palesticima.

Sve su to pitanja za novog američkog predsjednika ma ko on bio, da li Biden ili Trump.