Generalna skupština Ujedinjenih nacija zakazala je raspravu o rezoluciji za 23. maj nakon čega će uslijediti glasanje u ovom svjetskom tijelu koje broji 193 člana.
Konačni nacrt rezolucije odredio bi 11. jul kao „Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.“, koji će se obelježavati svake godine.
Masakri su počeli 11. jula 1995.
U nacrtu se od Ujedinjenih nacija traži da pripreme program informisanja i pozivaju države, organizacije, civilno društvo i druge da obelježavaju ovaj dan posebnim obredima i aktivnostima u znak sjećanja i počasti žrtvama, kao i „odgovarajućom edukacijom i aktivnostima podizanja svijesti javnosti“.
Dana 11. jula 1995. godine, bosanski Srbi su zauzeli zonu u Srebrenici koja je bila pod zaštitom UN-a.
Odvojili su najmanje 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka muslimana od njihovih žena, majki i sestara i poklali ih.
Oni koji su pokušali da pobjegnu gonjeni su kroz šume i preko planina oko nesrećnog grada.
Međunarodni sud pravde, najviši tribunal UN-a, utvrdio je 2007. da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid, a odluka suda je uključena u nacrt rezolucije.
Bio je to prvi genocid u Europi od nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, kada je ubijeno šest miliona Jevreja i pripadnika drugih manjina.
Srpski populistički predsjednik Aleksandar Vučić, kao i rukovodstvo bosanskih Srba, oštro se protive usvajanju rezolucije o Srebrenici, rekavši da se u njoj svi Srbi žigošu kao „genocidni narod“, iako u nacrtu to ne piše.
Vučić i njegova vlada vode kampanju kako u UN, tako i među zemljama u razvoju da dobiju podršku za „ne“, prenio je portal danas.rs.
Kažu da su već dobili većinu protiv rezolucije.
Za prolaz relozucije potrebna je prosta većina članica Generalne skupštine UN.
Vučić, kao i lider bosanskih Srba Milorad Dodik, nekoliko puta su pominjali mogućnost plaćanja ratne odštete ukoliko rezolucija bude usvojena.
Lokalni analitičari kažu da se srpski lideri, uključujući Vučića, takođe plaše da bi im moglo biti suđeno za aktivno učešće u krvoproliću.
Međunarodni sud pravde, najviši tribunal UN-a, utvrdio je 2007. da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid, a odluka suda je uključena u nacrt rezolucije.
Bio je to prvi genocid u Europi od nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, kada je ubijeno šest miliona Jevreja i pripadnika drugih manjina.
Ratni politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni komandant Ratko Mladić osuđeni su za genocid u Srebrenici od strane specijalnog tribunala UN-a za ratne zločine u Hagu u Holandiji.
Sve u svemu, Tribunal i sudovi na Balkanu osudili su blizu 50 ratnih zvaničnika bosanskih Srba na duge zatvorske kazne.
Međutim, većina zvaničnika srpskih i bosanskih Srba i dalje slavi Karadžića i Mladića kao nacionalne heroje.
Oni nastavljaju da umanjuju ili čak poriču ubistva u Srebrenici, što je duboko uvredilo rođake žrtava masakra i preživele.
Tekst u cjelosti na webiste apnews.com
Vučić tvrdi da rezolucija o Srebrenici nema smisao!
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, po dolasku na Samit lidera Zapadnog Balkana u Kotor, da nema nikavu poruku za Crnu Goru kada je riječ o usvajanju rezolucije u Srebrenici, prenosi RTCG.
„Oni donose odluku kako će da se postave o tim pitanjima. Mi znamo kakva je naša poruka. Pitanje je kakav je smisao rezolucije. Kažete nije nametanje kolektivne krivice. A nego šta je? Pošto je individualna krivica već određena. Svako neka radi u skladu sa tim, a mi ćemo se ponašati u skladu sa odlukom“, istakao je Vučić, objavio je danas.rs.

Vučić tvrdi da rezolucija o Srebrenici nema smisao, ako je po učešću u ratu i genocidu, onda genocid nad Bošnjacima, a po visokom mišljenju ovog velikog Srbina, itetako ima smisla.