Intervjui
Muftija zagrebački Akademik dr. Aziz-ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
VJERA NAS UČI DA DIŽEMO SVOJ GLAS ZA PRAVDU I MIR
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 11. April 2024. 00:04:24
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija zagrebački akademik Aziz-ef. Hasanović u bajramskom intervjuu poručio je da nas vjera uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir.
On je govorio o porukama ramazana koje svaki vjernik treba uzeti, Bajramu i bajramskoj radosti, ali i aktuelnim pitanjima kako u Bosni i Hercegovini, tako i svijetu.
Naglasio je da je ramazan prilika za čišćenje tijela postom, a duše ibadetom, dodavši da, prije svega, „ne postoji bolja prilika za jačanje svoje vjere kao što je činiti ibadete dok postimo“.
„Tako i namaz poprima jednu posebnu dimenziju jer ugođaj je drukčiji. Tome posebno doprinosi svakodnevno učenje Kur'ana, gdje dolazi do sljubljivanja s Kur'anom, a posljedično i naš pogled na Kur'an kao i razumijevanje njegovih poruka evoluiraju otvarajući nova promišljanja i shvaćanja. Nadalje, uz ramazan dolazi do akumuliranja porodične snage što ostvarujemo zajedničkim iftarima, sehurima i namazima. Izdvajanjem sadekatul-fitra jačamo empatiju prema onima koji su u potrebi, dajući zekat čistimo svoj imetak i jačamo Bejtul-mal kojim se štite oni koji su u potrebi. Pomažemo one koji su na putu stjecanja znanja kao i institucije koje se bave unapređenjem odgojno-obrazovnih procesa unutar Islamske zajednice“, naveo je on.
Cilj ramazanskih aktivnosti jeste postići sreću, radost i zadovoljstvo kako na individualnom tako i zajedničkom društvenom planu, stoga nam Bajram predstavlja vrhunac radosti koju dijelimo s onima koji su nam najbliži, a potom i na širu javnost, naglasio je muftija Hasanović.
„Bajramsko okupljanje predstavlja najveći susret stanovnika jednog mjesta na musalli gdje dolazi do izražaja ta snaga džemata, zajedništva, međusobnog uvažavanja i potpomaganja. Naši bajramski pokloni, osmijesi, čestitke, posjete, zajednički ručkovi, posjete našim umrlima, posjete našim susjedima samo pokazuju pravac ili smjer kojim vjernik treba da ide cijelu godinu. Snaga saffa i zajedničkog namaza putokaz je vjerniku da sav svoj trud usmjeri na jačanje svoje uže i šire zajednice. Snaga je u zajednici kroz koju dolazi do izražaja i pojedinac“, poručio je muftija Hasanović.
Govoreći o brojnim izazovima i poteškoćama kojim svjedočimo diljem svijeta, muftija je kazao da podsjećaju na brojna kazivanja kada je Bog odlučio jedan narod zamijeniti drugim.
„Nedovoljna reakcija onih koji mogu spriječiti mnoge izazove i olakšati svijetu da živi onako kako je dostojno čovjeka je kulminiralo upravo u ovom vremenu. Vjera nas uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir, da sve pojavnosti nazivamo pravim imenima, da ih otklanjamo rukom, jezikom ili prezirom srca. Uvukao se osjećaj bespomoćnosti što dodatno otežava situaciju. Bojim se da će šutnja i nečinjene navući Božiju srdžbu na ummet. Bit ćemo pitani za ono što smo uradili, ali i za ono što nismo a, mogli smo“, izjavio je muftija.
Na pitanje može li akademska zajednica ponuditi strategiju izlaska iz moralno-političke krize u kojoj se danas nalazimo, muftija je naglasio da akademska zajednica, ne da može, nego mora ponuditi strategiju izlaska iz moralnog i političkog posrnuća društva i zajednice u cjelini.
„Ima se osjećaj da oni koji imaju mehanizme moći (uglavnom političari) nisu spremni poslušati glas akademske zajednice. Nerijetko sam čuo kako moćnici vlasti kažu za učene i one koji ukazuju na moralne vrijednosti kao temelj napretka društva, ‘kad su tako pametni neka se kandidiraju na izborima. Nama ili meni je narod dao povjerenje.’ Ti isti zaboravljaju da to povjerenje nikako ne znači meritokratiju već stjecanje uvjeta ili otvaranje mogućnosti da se omogući najsposobnijima da dođu do izražaja. Nažalost, svjedoci smo da to nije tako. Sve se ravna prema političkom ključu, a ne po ključu kompetencija. Unatoč svemu tome, akademska zajednica ne smije šutjeti. Pozvana je da govori, apelira i promiče univerzalne vrijednosti morala bez koga se sve urušava“, posebno je naglasio muftija.
Također, osvrnuo se i na činjenicu da je odobren početak pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, uz osvrt na to šta će za muslimane Bosne i Hercegovine značiti susret s Evropom.
„Ono što trebamo znati je da je Bosna i Hercegovina po svom kulturološkom, geografskom, po svim parametrima dio Evrope. Stoga, susret s Evropom, kako ga spominjete, vidim samo kao prigodu da se napreduje u segmentima vladavine prava, a to podrazumijeva i zaštitu i dostupnost prava, tako da se nadam da će diskriminacija prema Islamskoj zajednici u BiH prestati potpisivanjem ugovora kojim će regulirati određene segmente koji su važni za svakog vjernika, a ne samo za Zajednicu. Činjenica je da članstvo u EU ne rješava probleme, već čini dostupnost alata za njihovo rješavanje raznovrsnijim“, smatra on.
Podsjetio je da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dugi niz godina dio evropske kulturne i vjerske pozornice Evropske unije.
„Mešihati u Hrvatskoj, Sloveniji, veliki broj naših džemata koji legalno djeluju unutar Evropske unije najbolje govore o savladanoj evropskoj zadaći. Tu je i nemjerljiv doprinos naše Zajednice u cjelini kada je u pitanju poticaj na integraciju, na prihvatanje različitosti, na mir, na život zajedno sa svima drugima. Istovremeno, kad god je zatrebalo i kome god je zatrebalo, Zajednicu i vjernike su svrstavali u skupine kojima bi se Evropa plašila, a mi bismo iznova praštali i dokazivali da nije tako jer smo jednostavno tako odgajani. Nerijetko se to uzima za našu slabost, ali slabost nije izbjegavanje konflikata i kad se nametnu, slabost je popustiti u tome da naš nefs nadvlada pa da nepravdu učinimo“, kazao je on.
Kao jedan od kvalitetnih primjera naveo je uređenje odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj kroz ugovor o specifičnim odnosima s državom.
„Navedeni ugovor sažeo je sve potrebe vjerskog, edukativnog, poslovnog i javnog djelovanja Islamske zajednice. Time je dodatno zagarantirana vjerska jednakost pred zakonima Republike Hrvatske. Ne vidim razloga zašto bi se usvajanje sličnog ili kakvog god drugog ugovora koji bi zadovoljio potrebe muslimana u BiH pretvaralo u problem, osim ako netko nema fašistoidne namjere i ako to nije u cilju nastavka politike genocida i istrebljenja kroz pokušaj potiranja postojanja u bilo kakvim dokumentima i muslimana i Isamske zajedice u BiH, što je suludo. Nadam se da će Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini mudrim vođenjem našeg poglavara reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića uspjeti kroz ovo razdoblje pregovora s Evropskom unijom postići dogovor s vlastima u Bosni i Hercegovini o potpisivanju ugovora od zajedničkog interesa“, poručio je, između ostalog, muftija Aziz-ef. Hasanović.
On je govorio o porukama ramazana koje svaki vjernik treba uzeti, Bajramu i bajramskoj radosti, ali i aktuelnim pitanjima kako u Bosni i Hercegovini, tako i svijetu.
Naglasio je da je ramazan prilika za čišćenje tijela postom, a duše ibadetom, dodavši da, prije svega, „ne postoji bolja prilika za jačanje svoje vjere kao što je činiti ibadete dok postimo“.
„Tako i namaz poprima jednu posebnu dimenziju jer ugođaj je drukčiji. Tome posebno doprinosi svakodnevno učenje Kur'ana, gdje dolazi do sljubljivanja s Kur'anom, a posljedično i naš pogled na Kur'an kao i razumijevanje njegovih poruka evoluiraju otvarajući nova promišljanja i shvaćanja. Nadalje, uz ramazan dolazi do akumuliranja porodične snage što ostvarujemo zajedničkim iftarima, sehurima i namazima. Izdvajanjem sadekatul-fitra jačamo empatiju prema onima koji su u potrebi, dajući zekat čistimo svoj imetak i jačamo Bejtul-mal kojim se štite oni koji su u potrebi. Pomažemo one koji su na putu stjecanja znanja kao i institucije koje se bave unapređenjem odgojno-obrazovnih procesa unutar Islamske zajednice“, naveo je on.
Cilj ramazanskih aktivnosti jeste postići sreću, radost i zadovoljstvo kako na individualnom tako i zajedničkom društvenom planu, stoga nam Bajram predstavlja vrhunac radosti koju dijelimo s onima koji su nam najbliži, a potom i na širu javnost, naglasio je muftija Hasanović.
„Bajramsko okupljanje predstavlja najveći susret stanovnika jednog mjesta na musalli gdje dolazi do izražaja ta snaga džemata, zajedništva, međusobnog uvažavanja i potpomaganja. Naši bajramski pokloni, osmijesi, čestitke, posjete, zajednički ručkovi, posjete našim umrlima, posjete našim susjedima samo pokazuju pravac ili smjer kojim vjernik treba da ide cijelu godinu. Snaga saffa i zajedničkog namaza putokaz je vjerniku da sav svoj trud usmjeri na jačanje svoje uže i šire zajednice. Snaga je u zajednici kroz koju dolazi do izražaja i pojedinac“, poručio je muftija Hasanović.
Govoreći o brojnim izazovima i poteškoćama kojim svjedočimo diljem svijeta, muftija je kazao da podsjećaju na brojna kazivanja kada je Bog odlučio jedan narod zamijeniti drugim.
„Nedovoljna reakcija onih koji mogu spriječiti mnoge izazove i olakšati svijetu da živi onako kako je dostojno čovjeka je kulminiralo upravo u ovom vremenu. Vjera nas uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir, da sve pojavnosti nazivamo pravim imenima, da ih otklanjamo rukom, jezikom ili prezirom srca. Uvukao se osjećaj bespomoćnosti što dodatno otežava situaciju. Bojim se da će šutnja i nečinjene navući Božiju srdžbu na ummet. Bit ćemo pitani za ono što smo uradili, ali i za ono što nismo a, mogli smo“, izjavio je muftija.
Na pitanje može li akademska zajednica ponuditi strategiju izlaska iz moralno-političke krize u kojoj se danas nalazimo, muftija je naglasio da akademska zajednica, ne da može, nego mora ponuditi strategiju izlaska iz moralnog i političkog posrnuća društva i zajednice u cjelini.
„Ima se osjećaj da oni koji imaju mehanizme moći (uglavnom političari) nisu spremni poslušati glas akademske zajednice. Nerijetko sam čuo kako moćnici vlasti kažu za učene i one koji ukazuju na moralne vrijednosti kao temelj napretka društva, ‘kad su tako pametni neka se kandidiraju na izborima. Nama ili meni je narod dao povjerenje.’ Ti isti zaboravljaju da to povjerenje nikako ne znači meritokratiju već stjecanje uvjeta ili otvaranje mogućnosti da se omogući najsposobnijima da dođu do izražaja. Nažalost, svjedoci smo da to nije tako. Sve se ravna prema političkom ključu, a ne po ključu kompetencija. Unatoč svemu tome, akademska zajednica ne smije šutjeti. Pozvana je da govori, apelira i promiče univerzalne vrijednosti morala bez koga se sve urušava“, posebno je naglasio muftija.
Također, osvrnuo se i na činjenicu da je odobren početak pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, uz osvrt na to šta će za muslimane Bosne i Hercegovine značiti susret s Evropom.
„Ono što trebamo znati je da je Bosna i Hercegovina po svom kulturološkom, geografskom, po svim parametrima dio Evrope. Stoga, susret s Evropom, kako ga spominjete, vidim samo kao prigodu da se napreduje u segmentima vladavine prava, a to podrazumijeva i zaštitu i dostupnost prava, tako da se nadam da će diskriminacija prema Islamskoj zajednici u BiH prestati potpisivanjem ugovora kojim će regulirati određene segmente koji su važni za svakog vjernika, a ne samo za Zajednicu. Činjenica je da članstvo u EU ne rješava probleme, već čini dostupnost alata za njihovo rješavanje raznovrsnijim“, smatra on.
Podsjetio je da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dugi niz godina dio evropske kulturne i vjerske pozornice Evropske unije.
„Mešihati u Hrvatskoj, Sloveniji, veliki broj naših džemata koji legalno djeluju unutar Evropske unije najbolje govore o savladanoj evropskoj zadaći. Tu je i nemjerljiv doprinos naše Zajednice u cjelini kada je u pitanju poticaj na integraciju, na prihvatanje različitosti, na mir, na život zajedno sa svima drugima. Istovremeno, kad god je zatrebalo i kome god je zatrebalo, Zajednicu i vjernike su svrstavali u skupine kojima bi se Evropa plašila, a mi bismo iznova praštali i dokazivali da nije tako jer smo jednostavno tako odgajani. Nerijetko se to uzima za našu slabost, ali slabost nije izbjegavanje konflikata i kad se nametnu, slabost je popustiti u tome da naš nefs nadvlada pa da nepravdu učinimo“, kazao je on.
Kao jedan od kvalitetnih primjera naveo je uređenje odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj kroz ugovor o specifičnim odnosima s državom.
„Navedeni ugovor sažeo je sve potrebe vjerskog, edukativnog, poslovnog i javnog djelovanja Islamske zajednice. Time je dodatno zagarantirana vjerska jednakost pred zakonima Republike Hrvatske. Ne vidim razloga zašto bi se usvajanje sličnog ili kakvog god drugog ugovora koji bi zadovoljio potrebe muslimana u BiH pretvaralo u problem, osim ako netko nema fašistoidne namjere i ako to nije u cilju nastavka politike genocida i istrebljenja kroz pokušaj potiranja postojanja u bilo kakvim dokumentima i muslimana i Isamske zajedice u BiH, što je suludo. Nadam se da će Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini mudrim vođenjem našeg poglavara reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića uspjeti kroz ovo razdoblje pregovora s Evropskom unijom postići dogovor s vlastima u Bosni i Hercegovini o potpisivanju ugovora od zajedničkog interesa“, poručio je, između ostalog, muftija Aziz-ef. Hasanović.
