Teme
OVAKO JE SIDRAN GOVORIO O BIH, EVROPI, NEPRAVDI, DEJTONSKOM SPORAZUMU, KONSTITUTIVNOSTI...
|
|
Autor: NAP
Objavljeno: 25. March 2024. 13:03:46
Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran preminuo je 23. marta, u 80. godini života. Tokom svom dugogodišnjeg neumornog rada bio je često gost redakcije Patria.
Njegovi govori i priče s kolegom Sejom Omeragićem bogatile su živote i iskustva mladih novinara.
Od 2014. godine od kako Novinska agencija Patria postoji mnogo intervjua i autorskih tekstova koje je Abdulah Sidran objavio na našoj platfromi. Skoro svaka njegova rečenica je antologijska, a u nastavku donosimo najupečatljivije misli i izjave Sidrana.
“Poslijeratno Sarajevo porodilo je razne tipove prevaranata i lopuža. Rijetki od njih bivaju raskrinkani. Sveopšta narodna bijeda i mrak vape za bilo kakvim svjetlom i nadom. Stvorila se atmosfera u kojoj je bilo moguće da u grad dođe neki marokanski opsjenar i izluđenom narodu uzme stotine hiljada maraka prodajući mu običnu vodu kao čarobni univerzalni lijek za svaku bolest”
“Mjesto kulture suvereno je zauzela subkultura, naši političari i državnici smatraju obaveznim sjediti u prvom redu na masovnom koncerti neke folk-zvijezde, dok ih teško možete vidjeti na koncertima ozbiljne muzike, otvorenjima veličanstvenih likovnih izložbi, a naše žalosne poetske večeri da ne pominjem. – Evo, neka se čitaoci Partije ibrete, jer neće moći vjerovati, da su nama Sarajevske dane poezije svojim pametnim govorima otvarali Hamdija Pozderac, Branko Mikulić i drugi prvaci društvenog mišljenja i djelovanja tog vremena”
“Ratove na tlu bivše nam domovine započeli su oni čija se osnovna idejna premisa sastojala od tvrdnje da različiti narodi ne mogu živjeti zajedno. Prema njima dakle – postojanje Planete Zemlje u Svemiru – nema nikakvog smisla”
“Dakle, trebalo bi da je svakom jasno: na liniji sveukupne politike našeg istočnog, pa poslije i zapadnog susjeda, nastavljeno je ono što se zbivalo od '92. do '95., ratni ciljevi se nisu promijenili, do njih se pokušava doći drugim sredstvima”
“Stalno nas ubjeđuju da zajednički život nije moguć u Bosni. Ako nije u BiH moguć zajednički život, kako je moguć u Evropi? Bilo gdje? I ti isti koji negiraju BiH, zagovaraju podjele među susjedima i komšijama, drže govore u kojima bi nas bajagi oni, djelitelji, vodili u Evropu, ujedinjenu Evropu”
“Evropa je površno prihvatila i potcijenila balkanske nacionalizme. Robovala je i robuje stereotipima koji se u svojoj pragmatici pretvaraju u laži i koriste kao sredstva opake političke, pa i oružane borbe. Balkan je njen dio, dio njenog tijela, ma koliko Evropljani mislili da to nije tako. Balkan je Antička Grčka, Mediteran, sve od čega evropska civilizacija započinje”.
“Spoznao sam da je teže oklevetanom nego okovanom čovjeku”.
“U Dejtonskom sporazumu riječ konstitutivnost ima sufiks koji ne označava ovo što se danas kazuje. Dakle, oni koji konstituiraju tu i tu državu. Različiti su sufiksi. Prevedeno je na ovaj način zato što je falsificirano i to ćete provjeriti, to ćete saznati. Ja neću govoriti ničija imena, ali se akteri znaju. Termin ima drugi sufiks i znači, od kojih je Bosna sačinjena, a ne da oni Bosnu konstituiraju”.
“No, idemo dalje. Ovo nije kraj. Ako lopuže i prevaranti misle da ću ja sad u bešiku i mirovanje, da ću ih ostaviti na miru – malčice se varaju. Dok dišem, upiraću prstom u Nepravdu i Zlo”.
Sidran je osim po književnom opusu poznat i kao scenarist nekih od kultnih filmova poput "Sjećaš li se Dolly Bell" i "Otac na službenom putu".
Njegov spisateljski opus, započet 60-ih godina prošlog stoljeća, obilježila su djela "Otkup sirove kože" te zbirke poezije „Morija“, „Sarajevska zbirka“, „Sarajevski tabut“, „Suze majki Srebrenice“, "Planeta Sarajevo", „Zašto tone Venecija".
Sidran je bio član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) a za književni je rad dobio veliki broj domaćih i međunarodnih nagrada uključujući "Nagradu slobode" PEN centra Francuske.
Njegovi govori i priče s kolegom Sejom Omeragićem bogatile su živote i iskustva mladih novinara.
Od 2014. godine od kako Novinska agencija Patria postoji mnogo intervjua i autorskih tekstova koje je Abdulah Sidran objavio na našoj platfromi. Skoro svaka njegova rečenica je antologijska, a u nastavku donosimo najupečatljivije misli i izjave Sidrana.
 Dženaza književniku, pjesniku i scenaristi Abdulahu Sidranu bit će održana u srijedu, 27. marta 2024., u haremu Ferhadija džamije u Sarajevu. Dženaza će se održati u 15:30 sati. Na taj način će biti ispunjena njegova želja da bude ukopan pored svojih prijatelja i kolega, poput Nedžada Ibrišimović. Isti dan će se održati i komemoracija, ali termin i lokacija još uvijek nisu poznati, objavio je portal Vijesti.ba. |
“Poslijeratno Sarajevo porodilo je razne tipove prevaranata i lopuža. Rijetki od njih bivaju raskrinkani. Sveopšta narodna bijeda i mrak vape za bilo kakvim svjetlom i nadom. Stvorila se atmosfera u kojoj je bilo moguće da u grad dođe neki marokanski opsjenar i izluđenom narodu uzme stotine hiljada maraka prodajući mu običnu vodu kao čarobni univerzalni lijek za svaku bolest”
“Mjesto kulture suvereno je zauzela subkultura, naši političari i državnici smatraju obaveznim sjediti u prvom redu na masovnom koncerti neke folk-zvijezde, dok ih teško možete vidjeti na koncertima ozbiljne muzike, otvorenjima veličanstvenih likovnih izložbi, a naše žalosne poetske večeri da ne pominjem. – Evo, neka se čitaoci Partije ibrete, jer neće moći vjerovati, da su nama Sarajevske dane poezije svojim pametnim govorima otvarali Hamdija Pozderac, Branko Mikulić i drugi prvaci društvenog mišljenja i djelovanja tog vremena”
“Ratove na tlu bivše nam domovine započeli su oni čija se osnovna idejna premisa sastojala od tvrdnje da različiti narodi ne mogu živjeti zajedno. Prema njima dakle – postojanje Planete Zemlje u Svemiru – nema nikakvog smisla”
“Dakle, trebalo bi da je svakom jasno: na liniji sveukupne politike našeg istočnog, pa poslije i zapadnog susjeda, nastavljeno je ono što se zbivalo od '92. do '95., ratni ciljevi se nisu promijenili, do njih se pokušava doći drugim sredstvima”
“Stalno nas ubjeđuju da zajednički život nije moguć u Bosni. Ako nije u BiH moguć zajednički život, kako je moguć u Evropi? Bilo gdje? I ti isti koji negiraju BiH, zagovaraju podjele među susjedima i komšijama, drže govore u kojima bi nas bajagi oni, djelitelji, vodili u Evropu, ujedinjenu Evropu”
“Evropa je površno prihvatila i potcijenila balkanske nacionalizme. Robovala je i robuje stereotipima koji se u svojoj pragmatici pretvaraju u laži i koriste kao sredstva opake političke, pa i oružane borbe. Balkan je njen dio, dio njenog tijela, ma koliko Evropljani mislili da to nije tako. Balkan je Antička Grčka, Mediteran, sve od čega evropska civilizacija započinje”.
“Spoznao sam da je teže oklevetanom nego okovanom čovjeku”.
“U Dejtonskom sporazumu riječ konstitutivnost ima sufiks koji ne označava ovo što se danas kazuje. Dakle, oni koji konstituiraju tu i tu državu. Različiti su sufiksi. Prevedeno je na ovaj način zato što je falsificirano i to ćete provjeriti, to ćete saznati. Ja neću govoriti ničija imena, ali se akteri znaju. Termin ima drugi sufiks i znači, od kojih je Bosna sačinjena, a ne da oni Bosnu konstituiraju”.
“No, idemo dalje. Ovo nije kraj. Ako lopuže i prevaranti misle da ću ja sad u bešiku i mirovanje, da ću ih ostaviti na miru – malčice se varaju. Dok dišem, upiraću prstom u Nepravdu i Zlo”.
Sidran je osim po književnom opusu poznat i kao scenarist nekih od kultnih filmova poput "Sjećaš li se Dolly Bell" i "Otac na službenom putu".
Njegov spisateljski opus, započet 60-ih godina prošlog stoljeća, obilježila su djela "Otkup sirove kože" te zbirke poezije „Morija“, „Sarajevska zbirka“, „Sarajevski tabut“, „Suze majki Srebrenice“, "Planeta Sarajevo", „Zašto tone Venecija".
Sidran je bio član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) a za književni je rad dobio veliki broj domaćih i međunarodnih nagrada uključujući "Nagradu slobode" PEN centra Francuske.
