Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne
Huti drže vlast na najvećem dijelu jemenske teritorije
JEMENSKI REBUS (2)
Procitaj komentar

Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 11. January 2024. 18:01:19
Arapski poluotok ponovo je u centru pažnje svjetske javnosti. Zasluge za to pripadaju Izraelu koja nastoji etnički očistiti Palestinu. U masovnom progonu Palestinaca, u tragediji Nakbe (katastrofa) koja je započela 15. maja 1948. godine, dan nakon što je Izrael proglasio nezavisnost, protjerano je palestinsko domicilno stanovništvo. Najveću odgovornost za taj veliki zločin snosi Velika Britanija čiji je kolonijalni mandat nad Palestinom bio pred samim krajem.
U nastavku priče započete jučer objašnjavam pozadinu slučaja „Jemen“. U centru pažnje, osim Palestinaca u Gazi, našli su se šiitski Huti (politički pokret) koji kontroliraju zemlju i drže morske puteve i strateški važan kanal Bab el Mandeb. Zbog Palestine oni danas paraliziraju svjetsku trgovinu koja se odvija kroz Crveno more. Amerikanci i Britanci su na kraju strpljenja. Razmatra se eventualna akcija protiv Huta. U isto vrijeme Arapi šute i mirno posmatraju tragediju svoje braće. Neki među njima najavljuju uspostavu diplomatskih veza sa Izraelom nakon završetka rata.


ZABORAVLJENI RAT SE PONOVO VRAĆA: Najprije da kažem da na prostoru Jemena traje bespoštedni rat između pobunjenih Huta, političkog pokreta, i vladinih snaga koje drže male dijelove teritorija uglavnom na jugu zemlje. Ovo je građanski rat započet 2014. godine. Jedan je od najtežih sukoba u historiji, koji je izazvao tešku humantarnu krizu. Snage Huta zauzele su Sanu, prijestolnicu Jemena i potisnule vladine snage ka Adenu, pri čemu su udružene trupe Huta sa pristalicama bivšeg predsjednika Jemena Ali Abdullaha Saleha zauzele provinciju Lahij (25. marta) i stigli u predgrađe Adena gdje se sklonio tadašnji predsjednik Abd Rabb Mansura Hadi. Sutradan je pobjegao pred pobunjenicima u Rijad, a koalicija zemalja predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je sljedećeg dana operacije protiv Huta koristeći vazdušne napade. Iako se u sukob nije direktno uključio Iran ovaj građanski rat se smatra dijelom iransko-saudijskog proxy sukoba. A sada vas uvodim historijski u ovaj sukob koji još nije završen, a kada će - to niko ne može reći.


Predsjednik Hadi (lijevo) i svrgnuti predsjednik Saleh

U ovom tekstu neću govoriti o kraljevima Sabe koji su vladali od 525. niti od etiopskoj aksumskoj državi ni persijskoj dinastiji Sansanida ni nasljednika Muhammeda a.s. To je daleko vrijeme, ali da bih vas uveo u srž priče o Jemenu, koju sam startovao jučer tekstom „Klopka u Bab el Mandebu“, kazivanja o toj zemlji započinjem od novijih datuma iz povijesti.

Nakon vladavine emira Muhameda Al Badra koje traje do 1962. redali su se režimi Abdulaha al Salala, Iriyanija, Hamdija, Gašmija i Saleha koji su na vlast dolazili u državnim udarima ili npr. vlast u komunističkom Južnom Jemenu (dok je bio posebna država) gdje su se vlade smjenjivale nasilno... Kada bih sada govorio o njima priča bi bila jako duga a nisam siguran da se ne biste umorili od brojnih imena iz prošlosti koja su prodefilovala političkom scenom Jemena. Stoga se zadržavam samo na sukobu između zaiditske šiitske skupine Huti (to nije pleme Hutu koje se pominje iz rata u Ruandi nego je šiitska porodica po kojoj su sljedbenici dobili ime) i međunarodno priznate vlade koju je vodio prevrtljivi predsjednik Ali Abdulaha Saleh i mijenjao saveznike (promijenit će i u ovom sukobu).

Ali, prije toga da kažem da na političkoj sceni na početku druge dekade drugog milenijuma, više nema Južnog (socijalističkog) ni Sjevernog Jemena (kapitalističkog). Sa svjetskim padom komunizma ove dvije zemlje su se ujedinile 1990. godine. Napravljen je miks uprave. Prvi predsjednik ujedinjenog Jemena postaje sjevernjački lider Ali Abdulah Saleh (o kojem sam naprijed pisao), a premijer Hajdar Abu Bakr al-Atas iz komunističkog dijela nekadašnjeg Južnog Jemena. U Zalivskom ratu (1990‒1991) Saleh je podržao Irak čime je pogoršao odnose sa Saudijskom Arabijom i SAD-om odnosno njihovim saveznicima u ovom ratu. Saudijci su protjerali zbog toga 7 muiliona građana Jemena koji su radili u Kraljevini. Uspjeva riješiti pogranični spor sa Omanom 1992. godine, a na prvim izborima koji su organizirani u aprilu 1993. pobjeđuje Salehova stranka Generalni narodni kongres. Pobjednici na ovim izborima stvaraju koaliciju no veoma se brzo razilaze oko podjele vlasti i integracije države. Počinju oružani sukobi u febrauaru 1994. godine. U sporu su tracionalni „sjever“ i komunisti koji su sjedili zajedno u parlamentarnim klupama zajedničke države. Potpredjednik države Ali Salim al-Bid, vođa Jemenske socijalističke stranke (kadar sa socijalističkog Juga) kreće u otvorenu secesiju, proglašava nezavisnost bivšega Južnoga Jemena. Njegove snage su vrlo brzo pobijeđene, u aprilu 1994. godine. Jemen je tako sačuvan sa ojačalomn vlašću predsjednika Abdullaha Saleha. To je nestabilno vrijeme za ovu državu koja često potresaju oružani incidenti sa Eritrejom, zemljom koja se nalazi u komšiluku, preko puta kanala Bab el mandeb u Crvenom moru. Spor je riješen 1998. međunarodnom arbitražom. Opozicija bojkotira izbore koji se održavaju 1999., a Saleh pobjeđuje i na narednim 2006. godine. Granični spor sa Saudijskom Arabijom sporazumno je riješen u junu 2000. godine. Ali, situacija u zemlji je napeta. Vojska poduzima akcije protiv plemenskih grupa koje su ovdje izuzetno jake ali i ekstremnih islamističkih organizacija. Ponekad su angažirane i američke snage. U Jemen koji se već svikao na bespogovornu Salehovu vlast prenosi se dah arapskog proljeća koji je „zamirisalo“ u Tunis, Libiji i Egiptu. Oružanom pobunom demonstranti se rješavaju „vječnog“ Saleha. (Od kraja novembra 2012. predsjedničke dužnosti preuzima Abd Rabb Mansur Had. Sukobi započeti 2011. kulminirat će 2014. godine i pretvoriti se u pravi građanski rat, koji i danas traje.)

SMJENA VLASTI U SANI: Saleh je tako otišao u političku penziju „u zamjenu za imnitet od krivičnog gonjenja“. Od jemenskih političkih frakcija Abd Rabb Mansur Hadi je izabran februara 2012. godine za predsjednika države kao jedini kandidat na dvogodišnji period. Izbore su bojkotirali Huti na sjeveru zemlje i secesionisti na jugu Jemena. I nakon isteka mandata Hadi je ostao i dalje predsjednik. U intervjuu koji je u septembru 2012. dao The Washington Postu Hadi je upozorio da Jemenu prijeti upadanje u građanski rat koji će biti "gori od afganistanskog" ako predstojeći višemjesečni nacionalni dijalog ne uspije razriješiti duboke političke i društvene podjele u državi. On je rekao da se Jemen suočava s "tri neobjavljena rata" koje vode Al Kaida, pirati u Adenskom zaljevu i Huti, pobunjenici na sjeveru, te da Iran podržava ove protivnike, ali nije dao dodatne detalje. Organizirao u martu 2013. godine konferenciju o nacionalnom dijalogu i predlažio je federalni model za zemlju što nailazi na dobar prijem na jugu gdje je u međuvremenu pronađena nafta. Popularnost mu raste, ali i nepovjerenje na sjeverozapadu Jemena kojima ideja o decentralizaciji nije privlačna jer su znali da će dobijati manje novca od centralne vlade. Sukobi započeti 2011. kulminirat će 2014. godine i pretvoriti se u pravi građanski rat, nakon odluke predsjednika Hadija da podigne subvencije za gorivo, što pokreće Hutije ali i pristalice bivšeg predsjednika Ali Abdullaha Saleha. Oni zauzimaju predsjedničku palatu, imenuju Revolucionarni komitet koji preuzima prerogative šefa države i ulaze kao pobjednici u glavni grad Sanu. Vlast ne uspijeva da održi kontrolu u zemlji. Šijitski pobunjenici Huti kontroliraju već sjeverozapadno područje s uporištem u pokrajini Sa’dah. Pobuna se ne smiruje. U septembru 2014. obnavljaju se sukobi sa sunitskim naoružanim grupama. Nakon toga su uslijedili pregovori o podjeli vlasti koji ne daju rezultate. Situacija postaje konfuzna, a u januaru 2015. pobunjenici preuzimaju vlast. Oboren je Hadijev režim. Tri dana nakon njegove ostavke (21. januara 2015.), Huti su preuzeli predsjedničku palatu. Predsjednik Hadi i premijer Khaled Bahah (Halid Bahah) su podnijeli ostavke Parlamentu. Zatim je vladin kabinet raspušten. Hadi i njegovi ministri su stavljeni u kućni pritvor. Nakon toga Hadi bježi na jug zemlje i u Adenu povlači ostavku. Sutradan stiže u Saudijsku Arabiju i dobija podršku Saudijske Arabije i još nekih zemalja, koje pokreću vazdušnu kampanju napada na Jemen. Intenzivni sukobi traju. Saudijci imaju premoć u vazduhu, bombaduju se gradovi koje su prezeli Huti, a prije svega Sana. Veliki je broj poginulih, mahom civila, milion lica je raseljeno. Zasjeda Vijeće sigurnosti krajem marta 2015. godine, priznaje predsjednika Hadija kao jedinog legitimnog predsjednika, a u aprilu iste godine nameće sankcije vođi Huta Abdul Maliku al-Hutiju kroz ustavljavanje embarga na oruže. Rezolucijom je zatraženo da se Huti povuku iz Sane, što izaziva proteste stanovništva protiv UN.


Jemen u azijsko-afričkom kontekstu

Konzervativni režimi Saudijske Arabije, UAE i Bahreina stalnim bombardiranjem Huta uspijeva odbraniti jemenske provladine položaje. Aden postaje njihova privremena prijestolnica. Hadijev položaj je dodatno otežan stvaranjem secesionističkog Južnjačkog prelaznog vijeća u maju 2017. (u Adenu), koji teži autonomiji ili nezavisnosti Južnoga Jemena. Počinju sukobljavanja između njih tokom januaru 2018. i avgusta 2019. čime slabi vladina moć. Galimatijas postaje još veći kada su Ujedinjeni Arapski Emirati podržali južnjačke separatiste, a situacija je dodatmo otežana zbog postojanja Al-Qaide i drugih islamističkih grupa na prostoru Jemena.

HUTI I STRANA INTERVENCIJA U JEMENU: Prema podacima iz nezavisnih izvora koalicija zemalja na čelu sa Saudijskom Arabijom izvela je od 2015. do početka 2022. godine 25.000 vazdušnih napada u sjevernom Jemenu. Pale su mnoge civilne žrtve. Nanijeta je velika šteta infrastrukturi Jemena, ali nisu uspjeli istjerati Hute iz glavnog grada. Ali, ni Huti nisu ostali dužni Saudijcima. Oni su dronovima napadali strateške objekte, energetska postrojenja, aerodorome, tankere i vojne baze u Saudijskoj Arabiji i UAE. Krajem 2017. savez Huti ‒ Ali Abdullah Saleh (bivši predsjednik) dramatično je okončan kada je nekadašnji šef države Saleh izjavio da je spreman da voditi razgovore sa saudijskom koalicijom o okončanju rata. Saleh je bio prevrtljivac i poznati politički lukavac što mu je omogilo dugu vladavinu Jemenom. Vodstvo Huta je osudilo Salehovo prestrojavanje, označivši to kao izdaju, a ubrzo je uslijedilo nasilje. Počela su borbe Hutija i pro-Salehovih trupa. Obje strane su se borile za kontrolu nad ključnim lokacijama u glavnom gradu, a epilog ovog sukoba bilo je ubistvo Ali Abdullaha Saleha 4. decembra u blizini njegove kuće u Sani.
U međuvremenu kada su na početku 2018. godine saveznici iz južnog Jemena zatražili od predsjednika Hadija da smijeni dotadašnju vladu on se tome nije povinovao. Dolazi do borbi unutar savezničkog dijela vladine koalicije ali su se protivničke frakcije izmirile zahvaljujući posredovanju Saudijske Arabije.
U nastavku rata trupe Saudijske Arabije su pokušale da zauzmu lučki grad Hodeidu na sjeverozapadu koju su držali Huti i od čije eksploatacije su imali milionske dolare koristi. Ali, to je bila luka vrlo važna i za međunarodnu humanitarnu pomoć, tako da su se uključile i UN u posredovanje. Dogovor je postignut početkom decembra 2018. godine. Ali on je stalno bio narušavan. Borbe su se nastavile i 2019. U junu te iste godine Ujedinjeni Arapski Emirati su se počeli tiho isključivati iz uzavrelog Jemena. Za Saudijce je naročito sljedeća godina bila teška. Huti su pojačali svoje raketne napade po koalicionim snagama, a Kraljevina je intenzivirala zračne udare. Započeta je epidemija korona-virusom. Saudijska Arabija se suočila i sa ekonomskim neizvjesnostima zbog svjetskog pada cijene nafte. Saudijci objavljuju u aprilu 2000. godine jednostrani prekid vatre. Secesionisti sa juga zemlje (STC) su proglasili samoupravu i formirali Južno prelazno vijeća na čelu sa Aidarous Qassem Abdulazizom, koje je nakon višemjesečnih pregovora sa predsjednikom Hadijem uključeno u kabinet premijera Maeen Abdul Malik Saeeda.

SUPROTSTAVLJANJEM IZRAELU HUTI DOBILI APLAUZ SVJETSKE MUSLIMANSKE ZAJEDNICE: Procjene UN-a kažu da je u Jemenu poginulo i umrlo od 2014. do 2021. godine oko 377 000 ljudi. Od tog broja njih 223 000 zbog nestašice hrane, vode i medicinskih sredstava. Oko 13 miliona jemenskih civila suočava se sa akutnom glađu. U ovom „svjetski zaboravljenom ratu“ vlada „najveća glad na svijetu u posljednjih 100 godina“, smatraju u UN-u. dok režim Saudijske Arabije npr. pliva u bogatstvu od petrodolara. Procjenjuje se da je 1,8 miliona djece pothranjeno. Posebno je veliki broj nastradale djece. Od ukupnog broja žrtava približno su 70% (259 000) djeca mlađa od pet godina. Početkom 2022. godine u Jemenu je oko 4, 3 miliona raseljenih osoba. I koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom i Huti stavljeni su 2016. na „crnu listu“ UN zbog smrti djece, ali je Kraljevina skinuta sa nje nakon pritiska zemalja Zaliva koje su zaprijetile povlačenjem stotina miliona dolara pomoći Ujedinjenim nacijama. Ipak, Saudijska Arabija je vraćena na listu sljedeće godine i onda su je ponovo skinuta s nje. Ponovno sklanjanje Saudijske Arabije polovinom juna 2020. godine sa „crne liste“ su tamna mrlja UN jer tako ostavljaju jemensku djecu potencijalno ranjivom u budućim napadima.
Početkom aprila 2022. godine predsjednik Jemena Abd Rabb Mansura Hadi je najavio svoje povlačenje. Razrješio je potpredsjednika Alija Mohsena al-Ahmara i prenio sve ovlasti na osmočlano Predsjedničko vođstvo (Presidential Leadership Council) kojim predsjedava Rešad Muhamed al-Alimi. Izgleda da su Hadija na demisioniranje natjerale saudijske vlasti koristeći dokaze o korupciji koju je navodno počinio dok je bio u izbjeglištvu u Kraljevini. Novo vođstvo Jemena preuzeo je Rešad Muhammad al-Alimi, nekadašnji savjetnik ubijenog predsjednika Saleha, koji je svojevremeno obavljao dužnost ministra unutrašnjih poslova (od 2001. do 2008.) i koji živi u Saudijskoj Arabiji od 2015. godine. Iako Huti imaju stvarnu vlast, Ujedinjene nacije i dalje drže Alimijevu vladu kao jedinu zakonitu.

Sada treba vidjeti kako će se razvijati situacija u zemlji koja faktički ima dvije vlade, međunarodno priznatu Alimijevu, i pobunjeničku vladu Hutija koja upravlja velikim dijelom Jemena. Alimijeva vlada je „pod zaštitom“ Kraljevine Saudijske Arabije, zemlje koja je izgubila mnoge prijatelje u svijetu zbog nepružanja podrške Palestincima i zbog „ašikovanja“ sa Izraelom sa kojim namjerava uskoro uspostaviti diplomatske odnose, šro je ovih dana poriznao i ambasador te zemlje u Velikoj Britaniji. Huti vlast koja kontrolira najveći prostor Jemena uglavnom je sastavljena od šiita. Ona je, kako se smatra, eksponent Teherana koji je anticionistički predvodnik u borbi za stvar Palestinaca i to od ustanovljavanja islamske vlasti na kraju sedamdestih godina prošlog stoljeća. Kod muslimana ovakvi potezi Irana koji je podržao Palestinu odnosno Gazu tokom posljednje izraelske agresije, dobili su muslimansku podršku u svijetu. Bez obzira na to da li su hutijevska vlada proiranska ili nije, ovaj, režim je stekao veliku popularnost i u Jemenu i među muslimanskim narodima širom svijeta zbog aktivne, hrabre i beskompromisne podrške palestinskoj stvari koju manifestira javno i sasvim ubjedljivo za razliku od arapskih režima koji mirno posmatraju ovaj zločin bez presedana.

VRH



Ostali prilozi:
» PRIČA OSTAJE ISTA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 22. April 2024 00:20
» OBEĆANA ZEMLJA PRINOSI SE NA OLTAR BOGA-NOVCA
Dr. Sead Alić | 21. April 2024 14:29
» DOKLE POLITIKA MANIPULACIJA I ORTODOKSNIH LAŽI ZVANIČNIKA RS-A I SRBIJE?!
Prof. dr. Husein Muratović | 21. April 2024 14:04
» PROPALA INVAZIJA IZRAELA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 19. April 2024 21:38
» KOCKA JE BAČENA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 17. April 2024 18:27
» KARL MARX U SVETOJ ZEMLJI (I)
Dr. Sead Alić | 13. April 2024 21:31
» HEJ, VUČKO NAŠ, SRBENDO VELIKA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 13. April 2024 19:46
» TURBO FOLK U KNJIŽEVNOSTI
Said Šteta, književnik i novinar | 12. April 2024 15:22
» ALLAH SELAMET VAM, MITOMANI!
Sead Zubanović | 11. April 2024 18:12
» IN MEMORIAM SAFET-SAJO SIJARIĆ (1952-2024)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. April 2024 00:15
» GAZA - OTETO PRAVO NA ŽIVOT I SLOBODU
Hfz. Haris Kalač | 10. April 2024 04:45
» VEDRINA I MUDROST DR. HUSEINA DŽANIĆA
Dr. sc. Ibrahim Kajan | 08. April 2024 21:55
» GAZA - HRONIKA DANA 152: PORUKA AMERICI OD BOSANSKOG PRIJATELJA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 07. April 2024 14:33
» SVETOST LAŽI – NOVA OBJAVA U SVETOJ ZEMLJI
Dr. Sead Alić | 07. April 2024 05:54
» DŽAVID (HAMZA) HAVERIĆ (1920-1941)
Akademik dr. Džavid Haverić | 07. April 2024 05:27
» MONSTRUMI KOJI SU UBILI DVOGODIŠNJU DANKU
Esad Krcić | 05. April 2024 13:53
» KO JE U BIH UGROŽEN, A KO PREDSTAVLJA SIGURNOSNU PRIJETNJU?
Zijad Bećirević | 03. April 2024 16:32
» BOSANCI, NAŠI VRLI, DA LI SE RODIO JUNAK DA OTPREMI NA SMETLJIŠTE OVO ZLO NAŠE BOSNE I HERCEGOVINE?
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 03. April 2024 16:14
» DOSTOJEVSKI U GAZI
Dr. Sead Alić | 29. March 2024 23:21
Ostali prilozi istog autora:
» PRIČA OSTAJE ISTA
22. April 2024 00:20
» PROPALA INVAZIJA IZRAELA
19. April 2024 21:38
» KOCKA JE BAČENA
17. April 2024 18:27
» LUKSEMBURG, KOZIJE MLIJEKO I MED
23. February 2024 20:25
» POVRATAK AMERIKANACA IZ DAYTONA
30. January 2024 21:49
» PRIČE O ČOJSTVU I VARVARSTVU
28. January 2024 15:03
» PLENKOVIĆU, SKINI NAM SE S VRATA!
26. January 2024 03:02
» ESTAR EN BOSNIA
24. January 2024 13:42
» ŽIDOVI I STOCKHOLMSKI SINDROM
17. January 2024 21:41
» VATRA SE ŠIRI ARAPSKIM POLUOTOKOM
16. January 2024 01:56
» JEMENSKI REBUS
10. January 2024 19:31
» BOŽIĆNE ILUZIJE
09. January 2024 09:48
» MILOŠEVIĆ JE, IPAK, ŽIV!
28. December 2023 03:37
» PROMJENE NA TRONU KUVAJTA
18. December 2023 17:57
» VEĆI ŽIDOV OD VRHOVNOG RABINA
14. December 2023 15:32
» LEILA KHALED
11. December 2023 18:35
» HITLER SA BLISKOG ISTOKA
04. December 2023 21:42
» KISSINGEROVE MANTRE O BOSNI
30. November 2023 19:29
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif