Vijesti
U okviru obilježavanja 30. godišnjice Muftijstva bihaćkog, hutba sa minbera Gradske džamije u Bihaću
REISUL-ULEMA KAVAZOVIĆ: SAČUVATI MIR JE SVETA DUŽNOST
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 08. December 2023. 20:12:26
BIHAĆ, 8. DECEMBAR 2023. (MINA) - Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, u okviru obilježavanja 30. godišnjice Muftijstva bihaćkog, održao je danas hutbu u Gradskoj džamiji u Bihaću.
Na početku hutbe ukazao je na vrijednost džume i namaza uopće, kao i blagodati vremena, poručujući vjernicima da dobro povedu računa o tome.
„U pisanim djelima naše uleme, Allah im se smilovao i bio s njima zadovoljan, skoro da nema odjeljka ili poglavlja koje nije posvećeno pojmu vremena. Stalno su nas upozoravali da vodimo računa o vremenu i da se ne zapustimo u gafletu i izgubimo bereket vremena. Upozoravali su nas da vrijeme nije nepresušan resurs, kome nema kraja. Vjera nas uči da sve što je stvoreno ima svoj početak i svoj kraj“, kazao je reisul-ulema.
Između ostalog, istakao je kako je za muslimane danas izuzetno važno pitanje samog duha namaza.
„Namaz ne bi trebao nikada biti predmet rasprave među muslimanima. Nažalost, smutljivci veoma često unose smutnju u ono što je najsvetije među nama. Za Allaha zaista nije bitno na koju ćemo se stranu okretati. Koliko god naše okretanje prema Kibli čuva naše obredno jedinstvo isto tako i sama forma, način na koji obavljamo namaz, čuva naše i obredno i narodno jedinstvo u džematu. Vjerski obredi: namaz, post, zekat, hadž... povezuju vjernike u zajednicu, u džemat, i osiguravaju jedinstven osjećaj povezanosti, bliskosti, jedinstva i pripadnosti zajednici vjernika“, naveo je reisul-ulema.
Dodao je kako je to posebno važno istaknuti „ovdje u Krajini, jer vi najbolje razumijete pogubnost podjela za naš narod i našu zajednicu“.
„Ono što ponekad vidim u našim džamijama, žalosti me. Neki neuki ljudi napustili su našu obrednu praksu, utemeljenu na Kur'anu i sunnetu, prihvaćenu od naših učenih predaka i velikih alima, poput Hasana Kafije Pruščaka i šejha Juje. Niko pametan ne bi trebao napuštati svoje koje zlata vrijedi za tuđe, jer to tuđe uvijek je tuđe, od skora je, a onaj ko postane skorojević, nije nikud prispio. Sačuvati naš pravac (kiblu) i našu obrednu praksu je farzi-ajn za našu ulemu, učene ljude i muslimane općenito. Jer se tako čuva jedinstvo džemata“, poručio je reisul-ulema.
Snaga namaza i ono u čemu se ona ogleda naredno je važno pitanje, kako je pojasnio reisul-ulema, naglašavajući da se pravi učinak namaza pokazuje onda kada se on obavlja u džematu.
„Naravno, nije nužno da to bude isključivo u džamiji, iako su to Allahu najdraža mjesta, kako nas je obavijestio Muhammed, a.s. Namaz u džematu čovjek može obaviti u kući sa svojom čeljadi, za koju Allah reče: Naredi čeljadi svojoj da obavlja namaz i ustraj u tome! (Ta-ha, 132). Namaz se može obaviti i na radnom mjestu, sa svojim kolegama“, kazao je reisul-ulema.
Ističući kako se duh svakog namaza osnažuje kada se on obavi u džematu, poručio je kako muslimani u Bosni i Hercegovini nikada ne smiju smetnuti s uma upozorenje koje im je ostavio Vjerovjesnik, a.s., kada je kazao da „Allahova snaga i pomoć dolaze u zajednici, u džematu.“
Ovo se podjednako odnosi na džemat i u vjerskom i u društvenom smislu. Muslimani uvijek treba da nastupaju u džematu, jer je u njemu njihova snaga i zaštita.
„Budimo budni, bdijmo na granicama vjere. Obaveze i datu riječ poštujmo i cijenimo iznad svega. Ne dajimo riječ i obećanje olahko, ali kada ih damo neka budu naša svetinja. Po tome su se uvijek poznavali muslimani. Naša riječ, naša je zakletva. Ne odgađajmo obaveze koje trebamo izvršiti danas za sutra. Pobrinimo se za ono u čemu je naša sigurnost i ne ispuštajmo te poslove iz ruku. Mi smo narod nad kojim je počinjen genocid, zbog toga imamo pravo da nikome ne dopustimo da odlučuje o našoj sigurnosti. Pobrinimo se o sebi, svojoj nejači, djeci, majkama i starima, to je naša obaveza. Radimo, da bismo sačuvali mir. Sačuvati mir je sveta dužnost svakog muslimana“, poručio je reisul-ulema.
Između ostalog, ukazao je i na to da je, uz porodicu, najpreči komšija.
„Budimo zalog jedni drugima u očuvanju komšiluka. Budimo uvijek spremni jedni drugima priskočiti u pomoć. Komšija je čovjek s kojim se živi i sarađuje, onaj s kojim se dijeli radost i tegoba. Na kraju, pozivam vas da budete strpljivi i jaki. Za svaki rezultat potrebni su vrijeme, rad i strpljenje. Nikada ne držite stranu nasilnika, ma koliko snažan bio. Tome nas je Allah obavezao“, rekao je reisul-ulema Kavazović.
Na početku hutbe ukazao je na vrijednost džume i namaza uopće, kao i blagodati vremena, poručujući vjernicima da dobro povedu računa o tome.
„U pisanim djelima naše uleme, Allah im se smilovao i bio s njima zadovoljan, skoro da nema odjeljka ili poglavlja koje nije posvećeno pojmu vremena. Stalno su nas upozoravali da vodimo računa o vremenu i da se ne zapustimo u gafletu i izgubimo bereket vremena. Upozoravali su nas da vrijeme nije nepresušan resurs, kome nema kraja. Vjera nas uči da sve što je stvoreno ima svoj početak i svoj kraj“, kazao je reisul-ulema.
Između ostalog, istakao je kako je za muslimane danas izuzetno važno pitanje samog duha namaza.
„Namaz ne bi trebao nikada biti predmet rasprave među muslimanima. Nažalost, smutljivci veoma često unose smutnju u ono što je najsvetije među nama. Za Allaha zaista nije bitno na koju ćemo se stranu okretati. Koliko god naše okretanje prema Kibli čuva naše obredno jedinstvo isto tako i sama forma, način na koji obavljamo namaz, čuva naše i obredno i narodno jedinstvo u džematu. Vjerski obredi: namaz, post, zekat, hadž... povezuju vjernike u zajednicu, u džemat, i osiguravaju jedinstven osjećaj povezanosti, bliskosti, jedinstva i pripadnosti zajednici vjernika“, naveo je reisul-ulema.
Dodao je kako je to posebno važno istaknuti „ovdje u Krajini, jer vi najbolje razumijete pogubnost podjela za naš narod i našu zajednicu“.
 |
„Ono što ponekad vidim u našim džamijama, žalosti me. Neki neuki ljudi napustili su našu obrednu praksu, utemeljenu na Kur'anu i sunnetu, prihvaćenu od naših učenih predaka i velikih alima, poput Hasana Kafije Pruščaka i šejha Juje. Niko pametan ne bi trebao napuštati svoje koje zlata vrijedi za tuđe, jer to tuđe uvijek je tuđe, od skora je, a onaj ko postane skorojević, nije nikud prispio. Sačuvati naš pravac (kiblu) i našu obrednu praksu je farzi-ajn za našu ulemu, učene ljude i muslimane općenito. Jer se tako čuva jedinstvo džemata“, poručio je reisul-ulema.
Snaga namaza i ono u čemu se ona ogleda naredno je važno pitanje, kako je pojasnio reisul-ulema, naglašavajući da se pravi učinak namaza pokazuje onda kada se on obavlja u džematu.
„Naravno, nije nužno da to bude isključivo u džamiji, iako su to Allahu najdraža mjesta, kako nas je obavijestio Muhammed, a.s. Namaz u džematu čovjek može obaviti u kući sa svojom čeljadi, za koju Allah reče: Naredi čeljadi svojoj da obavlja namaz i ustraj u tome! (Ta-ha, 132). Namaz se može obaviti i na radnom mjestu, sa svojim kolegama“, kazao je reisul-ulema.
Ističući kako se duh svakog namaza osnažuje kada se on obavi u džematu, poručio je kako muslimani u Bosni i Hercegovini nikada ne smiju smetnuti s uma upozorenje koje im je ostavio Vjerovjesnik, a.s., kada je kazao da „Allahova snaga i pomoć dolaze u zajednici, u džematu.“
Ovo se podjednako odnosi na džemat i u vjerskom i u društvenom smislu. Muslimani uvijek treba da nastupaju u džematu, jer je u njemu njihova snaga i zaštita.
 |
„Budimo budni, bdijmo na granicama vjere. Obaveze i datu riječ poštujmo i cijenimo iznad svega. Ne dajimo riječ i obećanje olahko, ali kada ih damo neka budu naša svetinja. Po tome su se uvijek poznavali muslimani. Naša riječ, naša je zakletva. Ne odgađajmo obaveze koje trebamo izvršiti danas za sutra. Pobrinimo se za ono u čemu je naša sigurnost i ne ispuštajmo te poslove iz ruku. Mi smo narod nad kojim je počinjen genocid, zbog toga imamo pravo da nikome ne dopustimo da odlučuje o našoj sigurnosti. Pobrinimo se o sebi, svojoj nejači, djeci, majkama i starima, to je naša obaveza. Radimo, da bismo sačuvali mir. Sačuvati mir je sveta dužnost svakog muslimana“, poručio je reisul-ulema.
Između ostalog, ukazao je i na to da je, uz porodicu, najpreči komšija.
„Budimo zalog jedni drugima u očuvanju komšiluka. Budimo uvijek spremni jedni drugima priskočiti u pomoć. Komšija je čovjek s kojim se živi i sarađuje, onaj s kojim se dijeli radost i tegoba. Na kraju, pozivam vas da budete strpljivi i jaki. Za svaki rezultat potrebni su vrijeme, rad i strpljenje. Nikada ne držite stranu nasilnika, ma koliko snažan bio. Tome nas je Allah obavezao“, rekao je reisul-ulema Kavazović.
 |
