Tužilaštvo BiH je prije par dana podiglo optužnicu protiv predsjednika eniteta RS Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića.

Razlog podizanja optužnice je neizvršavanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta po novom članu Krivičnog zakona BiH - 203a stav 1, koji je nametnuo visoki predstavnik.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država su poručili da je podizanje optužnice važan korak, i pokazatelj da niko nije iznad zakona.

"Optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv Dodika i Lukića važan su korak u provođenju vladavine prava, koja je temelj svake demokratije. Zakoni BiH vrijede za sve građane. Nijedan pojedinac ne stoji iznad zakona. Očekujemo od institucija BiH i svih građana da poštuju relevantne procese uključene u poštovane tih zakona", poručili su iz Ambasade SAD-a.

S druge strane podrška secesionističkoj politici Dodika stigla je od Mađarske i Hrvatske.

Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poručio je da se u Sjedinjenim Američkim Državama najperspektivniji kandidat za sljedeće predsjedničke izbore suočava s krivičnim prijavama (Donald Trump, op.a.) kao i Slovak Tibor Gašpar.

"U Slovačkoj je uhapšen istaknuti lider najperspektivnije stranke za predstojeće parlamentarne izbore, dok je u Bosni i Hercegovini podignuta optužnica protiv demokratski izabranog lidera 'srpske zajednice'. Međunarodni liberalni mejnstrim ne bježi od bilo kakve oštre intervencije, uključujući upotrebu policijskih i pravosudnih sredstava, kada smatra da je njena moć u pitanju. Gdje su Transparency International, Amnesty i Helsinški komitet u ovakvim trenucima?", pitao je.

Podršku Dodiku dao je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

"Podigli su nekakvu optužnicu protiv njega u Sarajevu i nazvao me jučer popodne, odmah praktički, da mi javi. Nisam znao za to. To je jako zanimljivo. Taj penzionirani njemački političar koji je iza sebe ostavio potpuno nebitan trag, je od strane nekoga instaliran da bude kolonijalni upravitelj u BiH. Nema mandat Vijeća sigurnosti, tog disfunkcionalnog visokog tijela Ujedinjenih naroda, ali bolje nemamo, dakle i to je prekršeno, mijenja zakone kako hoće, krivični zakon. A gdje je bio prije godinu dana kada je sa istim ovlastima mogao promijeniti Izborni zakon BiH, kao što je sada mijenjao Krivični bez da mijenja dejtonski ustav i spriječi da Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva", rekao je Milanović.

Tako su se Hrvatska i Mađarska otvoreno stavile na stranu snaga koje razgrađuj i destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. Pitanje je kako bi reagirali da u njihovim državama neki političar napadne na ustavni poredak.