Sarajevski iznimno angažirani likovni umjetnik (slikarstvo, skulptura, grafika, crteži) Džeko Hodžić svojim je prebogatim opusom, velkim dijelom stvaranim u kriznom dobu agresije na BiH i pandemije kovida pružio takve krake angažirane, a ne larpurlartističke umjetnosti da to obavezuje na svojevrsno tragalaštvo...

Da je Hodžić, inače redoviti član Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban”, svoj likovni doprinos kulturi, umjetnosti i antifašističkom angažmanu u pomenutim vremenima obogatio samo složenim kompozicijama Apokalipsa 1 i Apokalipsa 2 bilo bi to ravno umjetničkim prvorazrednim događanjima europske predikatizacije.


Ali, Hodžić, koji ne poznaje stanje mirovanja u svom artističkom djelovanju, tragalački ponire našom stvarnošću kao i našom prošlošću…

Tako je razaranje drevnog Počitelja i ugledne, tamošnje kolonije, ovom umjetniku bilo inspiracijom da napravi čitav ciklus umjetničkih tvorbi (izložene nedavno u Galeriji Općine Novi Grad u Sarajevu) na kojoj koristeći estrirani materijal iz počiteljske galerije kroz kolaže i asablaže oživotvoruje u novostvorenu vrhunsku likovnu vrednotu.

Hodžić je jedinstvena artistička pojava ne samo kod nas nego i u europskim razmjerama.


Stvarajući podjednako virtuozno svoja “svjedočanstva vremena”, dakle i iz prošlosti, ali i naše neposredne suvremenosti, on uspostavlja krajnje proaktivan odnos sa stvarnošću čijim smo dionicima, ali i sa svim onim što je prethodilo našoj suvremenosti. Virtuozan crtač i alkemičar boje, njenih gotovo neograničenih moći, Hodžić suvremenu umjetnost bogati kroz dva aspekta. Najprije kroz likovnu registraciju događaja, a potom kroz njeno likovno transponiranje i tvoračke metamorfoze ostvaruje moćnu intelektualnu sintezu osobne filozofičnosti gotovo nestvarnega art volumena.

To može postići ne samo nadaren umjetnik već i stvaralac iznimne educiranosti u širokim rasponima od povjesti, filozofije sve do kunsthistorijske nadgradnje koja imponira.


U umjetnosti Džeke Hodžića “bezbolno” se pretaču vremena, stilovi pojedinih epoha, a sve u jednoj europocentričnoj viziji. Doprinos Hodžićevog boja protiv primitivizma i ruralnosti sredine u kojoj stvara i njegovo suptilno nadrastanje ovdašnje stvaralačke učmalosti i svakovrsne letargije imaju korjene i u vrsno savladanim svim oblicima suverenog vladanja metjeom!

Europeiziranjem bh likovnosti, tragom onoga što su učinili predšasnici mu: Frano Likar, Mersad Berber i Dževad Hozo, Džeko Hodžić otvara nove stranice i nova poglavlja bh umjetničkoga izričaja u europskom kontekstu.

Kada bi još kritičko-estetička misao bila na razini djela Hodžića i predšasnika mu mogli bismo govoriti o kompletnom pozicioniranju naše likovnosti u europske kontekste…, (Hayat.ba)