Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui


Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine
ONI SU ODLUČILI STVARATI "VELIKU SRBIJU", A MI SMO TRAGALI ZA RJEŠENJIMA KOJA ĆE SAČUVATI BOSNU I HERCEGOVINU
Procitaj komentar

Autor: BHRT.ba
Objavljeno: 02. March 2023. 14:03:31
"Ja bih to i sada uradio. Mislim da postoje Bosanci i Hercegovci koji su svjesni da bez države ne mogu opstati i da je država najbitnija", kaže u intervjuu "Jedan" nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović odgovarajući na pitanje da li bi i danas bio odlučni borac za samostalnost BiH, kao što je bio 1992. godine u vrijeme kreiranja i provedbe Referenduma o nezavisnosti BiH.

Lazović kaže da, u vrijeme raspada Jugoslavije, Bosna i Hercegovina nije odmah krenula ka samostalnosti. Postojalo je više inicijativa kako problem riješiti uz očuvanje nekog oblika Jugoslavije, ali su, tvrdi, prijedlozi odbijani u Beogradu i Zagrebu, a tim slijedom su ih u Bosni i Hercegovini odbijali SDS-a i HDZ.

"Mi smo u tom periodu imali niz inicijativa koje su išle ka tome da se taj prostor zajedničke države transformira. Sjećam se da je Izetbegović (Alija Izetbegović op.a.) i Kiro Gligorov, predsjednik Makedonije, da su nudili koncept konfederacije. Taj prijedlog je odbijen i od strane HDZ-a i od strane SDS-a. Ja sam kao šef kluba izašao sa konceptom očuvanja Jugoslavije kao Saveza suverenih Republika, sa jakim kompetencijama na nivou države i taj projekat je odbijen uz dosta ružne riječi koje su bile upućene meni od strane poslanika SDS-a. Njihov koncept je bio 'svi Srbi u jednoj državi'. Mi smo im govorili da, ako žele taj koncept, onda je to prostor Jugoslavije, tu možete živjeti u jednoj državi. Međutim, oni to nisu htjeli. Oni su odlučili stvarati prostor 'Velike Srbije' i kada smo shvatili sve te opasnosti koje su se nadvijele nad Bosnom i Hercegovinom, logično je da smo onda morali tragati za rješenjima koja će sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu", govori ratni predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović.

Odbijen prijedlog da Alija Izetbegović
bude predsjednik "skraćene" Jugoslavije

Lazović kaže kako nije bilo moguće očuvati Jugoslaviju i zbog toga što je ona praktično već bila podijeljena, a podjelu su dogovorili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević u Karađorđevu. Ta podjela je podrazumijevala, prije svega, podjelu Bosne i Hercegovine.


"Mi smo bili suočeni i s ponudom Slobodana Miloševića da ostanemo u 'skraćenoj Jugoslaviji' u kojoj bi bila Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina plus Kninska Krajina i Zapadna Slavonija i čak s ponudom od strane Miloševića da Alija Izetbegović bude prvi predsjednik te skraćene Jugoslavije, ali smo i to odbili da bi na kraju prihvatili preporuku Robera Badintera da je jedini put ka samostalnosti BiH organiziranje referenduma o nezavisnosti", govori Miro Lazović.

Prijetnje ratom

Ratni predsjednik Skupštine RBiH često se prisjeća dramatičnih trenutaka i rasprava na sjednicama Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, kada se krenulo putem kreiranja referenduma. Lazović je posebno bio pod pritiskom kao Srbin koji ne dijeli političku viziju budućnosti BiH, kakvu je imao SDS, ali i mnogi "Reformisti" iz tog doba. Svjedoči da je Radoslav Brđanin (SDS), u hodnicima Parlamenta, otvoreno prijetio ratom.

"Radoslav Brđanin mi je u holu skupštine govorio u vrijeme burnih rasprava:
- 'Nemoj to raditi Miro, mi smo najjači'!
- 'Kako Radoslave misliš, mi smo najjači'?
- 'Pa mi smo najjači, Jugoslovenska narodna armija je uz Srbe i mi ćemo to riješiti po kratkom postupku'.
- 'Biće rat'?!
- 'Mi znamo da će biti rat'", rekao je Brđanin Lazoviću koji prepričava svoj razgovor uoči referenduma.

Lazović ističe kako su ratne projekcije bile jasne, iako oni koji su željeli odbraniti Bosnu i Hercegovinu, nisu u potpunosti bili svjesni te opasnosti.

"Ali, bez obzira na to i uz sav rizik rata koji se desio, država se morala spašavati. Nismo je smjeli ostaviti u jednom podaničkom odnosu prema Beogradu", tvrdi Miro Lazović.

Dan nezavisnosti je praznik u skladu sa Ustavom BiH

Lazović smatra da Republika srpska griješi kada tvrdi da 1. mart nije praznik nezavisnosti BiH, već dan početka rata u Bosni i Hercegovini zbog ubistva srpskog svata na Baščaršiji.

"Nije tačno! Ratni okidač je bio u Beogradu u tom konceptu 'Velike Srbije'. Ovo su samo izgovori. S druge strane, u samom Ustavu Bosne i Hercegovine postoji Zakon o državnim praznicima koji je 1995. godine potpisan. I on i sada važi. Ustav BiH ima u jednom dijelu 'Kontinuitet propisa', koji jasno precizira da svi zakoni, sve odluke koji nisu ušli u ovaj Ustav ostaju da važe dok ih Parlamentarna skupština ne usvoji. Tako da i Zakon o državnim praznicima trebalo bi da se obilježava na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Tu nisu u pravu predstavnici vlasti Republike srpske kada kažu da ne poznaju to, odnosno da to nije ustavno rješenje. Jeste ustavno rješenje i ako se pozivaju na Ustav, a to često rade, onda bi makar morali ćutati, a ne vrijeđati one koji proslavljaju ovaj dan", kaže Miro Lazović.

Intervju "Jedan" pogledajte na programu BHT1 od 20 sati.

VRH



Ostali prilozi:
» ISLAM I ISLAMOFOBIJA
Eset Muračević | 22. June 2024 17:34
» SPOJ KULTURE I PROSVJETE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 21. June 2024 16:48
Ostali prilozi istog autora:
Bosnjackakucabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif