Benjamin Franklin je američki državnik, političar, filozof, fizičar, učenjak, izumitelj, ekonomist, književnik. Jedan je od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, uz još nekoliko „Founding fathers“, osnivača SAD-a, poput Georgea Washingtona. Toliko je važan za historiju SAD-a da se njegov lik nalazi na novčanici od 100 dolara.
Benjamin Franklin je rođen 17. januara 1706. godine u Bostonu, savezna država Massachusetts, kao jedno od sedamnaestero djece. Nažalost, Franklinovi roditelji nisu bili imućni i nisu imali dovoljno novca da Benjanin završi školovanje. Tako je on samouk, čitajući knjige, sam sebe obrazovao. Na kraju će postati šegrt u štampariji starijeg brata, gdje su se izdavale i novine. Benjamin će tajno slati za novine pisma čitatelja, predstavljajući se kao udovica. Bio je toliko uvjerljiv u tim pismima da je zavarao čak i rođenog brata.
Međutim, sa 17 godina napušta ovaj posao, bježi od kuće u Philadelphiju i tako neko vrijeme živi kao lutalica. Legende kažu kako je upravo lutajući ovim gradom upoznao i svoju buduću suprugu Deborah Read.
Najpoznatiji je kao jedan od tvoraca Deklaracije nezavisnosti, u kojoj se objašnjava zašto trinaest engleskih kolonija treba da se udruže i odvoje od britanske krune u nezavisnu državu, začetak današnjih Sjedinjenih Američkih Država. Ovo se događalo u Philadelphiji, savezna država Pennsylvania, 4. jula 1776. godine. Thomas Jefferson je napisao nacrt Deklaracije. Još neke od glavnih historijskih ličnosti koje su doprinijele Deklaraciji nezavisnosti i osnivanju SAD-a su John Adams, Georgije Washington i Benjamin Franklin te nama nešto manje poznati Alexander Hamilton, John Jay i James Medison, Adams Jefferson i Franklin su bili članovi Komiteta petorice koji su stvorili konačni nacrt Deklaracije nezavisnosti.
Međutim, osim toga što je bio osnivač SAD-a Benjamin Franklin se bavio i nekim drugim stvarima u slobodno vrijeme. Bio je dobar pronalazač i naročito zainteresiran za fenomen elektriciteta. Naime, ljudi su jako dugo, još od antičkih vremena znali da postoji elektricitet, ali nisu znali šta je to, niti su znali kako bi to mogli korisno upotrijebiti.
Jedana od važnih stvari koju je Franklin uradio za nauku jeste to da je dokazao kako je munja vrsta elektriciteta, što do njega nije bilo poznato. Smislio je eksperiment kojim bi to pokazao – i to će postati jedan od jako poznatih, ali i opasnih eksperimenata u historiji nauke, eksperiment sa zmajem. Postoji mnogo verzija ove priče, uključujući i onu Disneyevu – kako je miš pomagao Franklinu, ali smatra se kako je Franklin usred oluje pustio zmaja.
Ipak, suprotno opštem vjerovanju nije udarila munja – to bi bilo opasno za Franklina, nego je on primjetio kako se labavi krajevi konopca koji drži zmaja počinju zatezati kako je zmaj prolazio pored olujnih oblaka, za koje danas znamo da su puni naboja. Franklin je dodirnuo ključeve i osjetio lagani udar, što znači da je on proveo mali dio elektriciteta. To je bio dokaz da su munje ustvari električne pojave. Također, Franklin je ovo saznanje iskoristio da stvori gromobrane, koji danas štite zgrade od udara groma. Izmislio je bifokalne naočale, pomoću kojih je moguće gledati i u daljinu i u blizinu.
I ne samo što se bavio fizikom, Franklin je bio i demograf – bilježio je rast populacije kolonija i njegove bilješke su veoma važne historičarima za proučavanje šta se to sve dešavalo neposredno prije i poslije osnivanja SADA-a.
Također, proučavao je morske struje sjevernog Atlantika i primjetio kako ove struje utječu na klimu Istočne obale Sjeverne Amerike. Kapetan Timothy Folger i Benjamin Franklin su prikupili dosta podataka o glavnoj morskoj struji ovog područja, koju će nazvati Golfska struja. Za ovu struju se znalo i prije Franklina, ali nije imala ime i nije bilo prikupljeno toliko podataka o njoj.
Bio je jedan od rijetkih koji će u ono doba podržavati teoriju Christiaana Huygensa o valnoj prirodi svijetlosti. Naime, paradigma tog doba je bila da je svjetlost čestica. Na kraju će se dokazati kako je svjetlost ujedno i val i čestica, tj. da ima valno – korpuskularnu prirodu, ali će se naučnici dobro načekati dok se dokaže postojanje fotona – čestice svjetlosti.
Također, Benjamin Franklin se bavio i meteorologijom – posmatrao je pomračenje Mjeseca, zaključio da oluje ne prate uvijek smjer djelovanja vjetra te ukazao na vezu između snažne vulkanske aktivnosti vulkana Laki na Islandu 1783. godine i teške zime u Evropi 1784. godine.
Franklin je preminuo 17. aprila 1790. godine u 84 .godini u Philadelphija. Iza sebe je ostavio zaista mnogo toga na šta ne samo Amerikanci nego i čitav svijet treba biti ponosan, a ne samo onda kada kod sebe ima novčanicu od 100 dolara na kojoj lik Benjamina Franklina.