Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


NOVI – STARI MOST
Procitaj komentar

Autor: Mehmed Meša Delić
Objavljeno: 18. July 2022. 13:07:38
MEHMED MEŠA DELIĆ: Svi oni koji su bili ispod Starog mosta sjećaju se trenutka kako su ga okom slijedili ka visinama u nebo. Vrhom svojim, Stari most leti k nebu. On može to, on je stvoren od čovjeka, čovjek njega ponovo slijedi. Sva njegova masa kamena dotiče i zemlju i nebo. To je onaj najuzvišeniji trenutak tajne postojanja, kada se materija pretače u energiju, i vršak umjetničkog remek – djela koje se stalno, otvoreno zbiva pred našim očima.
Mostove su gradili neimari, dobri ljudi, a rušili neljudi, oni koji su naučili preko brvna prelaziti. Mostove su rušili graditelji mržnje, pa ima jedan Stari most, kojeg ubiše da bi ga srušili. Ubiše ga 9. novembra 1993. godine jer je bio aksiom postojanja ljudi mostarskog podneblja. Ubice mosta su tu učinili kako bi ubili sve ljudsko kod onih iz kojih je sve to nastalo. Stari most, jeste ljudsko postojanje na tom tlu, ljubav za njega i poštovanje, divljenje, nije samo bilo svojstvo Mostaraca. Stari most, je sve na ovom dunjaluku spajao. Zato treba jednostavno reći – ubijanje, a onda i rušenje mosta je ubistvo živog bića. Našeg sveukupnog bića. Taj most, osim uobičajene funkcionalnosti da veže dvije obale Neretve, krije još niz nebrojanih dimenzija čime se izmješta iz svoje statičnosti i funkcionalnosti – u pokret samog postojanja. Stari most je vrhunskog neimarskog duha, našeg duha, ali je i životni kod, i prirodni i kako sve ne. U njegovoj liniji funkcionalnoj postoji ona dubinska. on obrgljava i obkoračava, a ne uništavajući ni samu prirodu, odnosno divljinu Neretve. Ona se ispod njega k'o riba koprca, ne samo tokom već i zelenom bojom kao simbolom života. Na toj vrcavoj, živoj rijeci, u rukama plivača, u tijelu skakača, u njihovim mišićima, krvotoku, uvukla se, ne samo rijeka s kojim se tijela hrve, već i sam Stari most koji to sve ispod oka gleda. Ovo ne može biti skriveno, umjetniku iz čijih misli kipe ideje.

Novi – Stari most

Novi – Stari most
od kamena hercegovačkog bijelog,
on je sehara blaga historijskog,
on je duga budućnosti,
olučena i na istok i na zapad.

Tajna njegova -
Jedna klica, a dva života,
on na svom svodu osjeti
kako je roditi se, živjeti, umrijeti
i ponovo kao Isus uskrsnuti,
k’o Feniks u visine se vinuti.

On zna kako je -
Biti mlad, star, pa umrijeti,
pa ponovo oživjeti i opet mlad bit
staru Božansku ljepotu sačuvat,
u svom tijelu kamenom
i srce i dušu besmrtnu imati,
a sve to mrzioci mostova htijeli su ubiti.

On je -
Ljepotan među mostovima
ponosna je Hercegovina,
ponosna je Bosna,
ponosan je Mostar
ponosan je svijet,
što ga imaju.

Novi – Stari most
ljepota klesana i zidana
hodom i pogledom uglačana,
on je k’o sunčeva zraka
što sunce sa zemljom spaja.

(Svijetlost je simbol
života i prijateljstva).

On stremi uvis, više, gore...
jer želi zaploviti
čistim nebeskim morem
zbog njega -
Svemir mijenja lice svoje!

Novi – Stari most
širom svijeta prikazan
k’o onaj stari – bivši,
k’o onaj porušeni – mrtvi
i k’o ovaj – novi – oživljeni.

Svijet se uvjeri,
ali i dušmani mostova,
da on nije fotomorganska vizija
Hercegovina nije saharska pustinja,
već ljepota ovodunjalučkog dženneta.

Novi – Stari most
nova savjest,
mlada povjest,
povjest buduća,
hamajlija na đerdanu vremenskom
bivšem, sadašnjem, budućem.

Novi – Stari most
opet se rodi,
al’ na njega novu ploču
sa hronogramom ne staviše,
ljubitelji mostova to ne razumješe.

Zato ću na kraju ove pjesme dopisati:
Hajrudinov most 1566. godine podignut,
Od strane ekstremista 1993. godine srušen.
Od dobrih ljudi 2004. godine obnovljen.
Aferim, od srca hvala svima vama koji volite mostove!

Maglaj: 23. jula 2004. godine
To nam kazuju slike Mehe Seftića, koji je bio slikar, pjevač i skladatelj, a rođen u Mostaru 1919., a umro 1988. godine u Mostaru. Njegova slika otkriva kako se most pretvara u energiju i nestaje u visini.

Drugi također, suštinski, sustvaralački osjećaj mosta je možda, na platnu Salima Obralića bosanskohercegovačkog grafičara i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Salim je rođen 1945. godine u Maglaju, a umro 2018. godine u Sarajevu, sahranjen u Maglaju.

Most je kružni, postoji kako gore, iznad rijeke, tako i dolje, u vodi. Tako, Stari most, kao završeno djelo, otkriva svoja njedra i prima, ne samo svoga autora u tajnu svog starog i novog postojanja već i svakog onog ko ispod njega zamahuje, u borbi s rijekom, svojim mišicama.

Svi oni koji su bili ispod Starog mosta sjećaju se trenutka kako su ga okom slijedili ka visinama u nebo. Vrhom svojim, Stari most leti k nebu. On može to, on je stvoren od čovjeka, čovjek njega ponovo slijedi. Sva njegova masa kamena dotiče i zemlju i nebo. To je onaj najuzvišeniji trenutak tajne postojanja, kada se materija pretače u energiju, i vršak umjetničkog remek – djela koje se stalno, otvoreno zbiva pred našim očima. Ovo otvoreno djelo koje nije skamenilo proces svoga nastanka, već taj proces umjetnički materijalizuje. Plivač ili skakač s mosta, koji dolje pokušava da rukama savlada divlju rijeku, u malim i sitnim zamasima, koje je Hajrudin između 1557. do 1566. godine sagradio i pretvorio u jedan jedinstveni i veliki zamah i zagrljaj krakova, ruku mosta, čovjek u malom ponavlja jednom ostvarenu tako veliku mjeru, i pokušava gore savladati Zemljinu težu (statiku) i svoju masu, i tek na tren, tijelom kao poletjelom materijom, vinuti se nebu skakač, naročito onaj na glavu, onaj što skače laste, u djeliću sekunde vinuo se, kao i sam luk mosta k nebu, da bi poletio ka rijeci i od neba ka rijeci. Spaja ih u jedno, let i pad spaja u skok. Takvo zaokruženje osnovni ovaj curiculum, u neprestanom općem životnom krugu.

Takvo kupanje, skakanje, ne znači tek samo životnu radost oko njega, već i ponavljanje onog osnovnog što je otjelotvoreno ovim mostom. On znači sveukupnost postojanja, a prije svega, južnjačkog podneblja, pa nam se čini da su se u njegovoj kamenoj bjelini skrile sve bijele munare što lete ka nebu, sve bijele kaldrme i avlije što obgrljuju prirodu i unose je u kuću kao najvažniji dio postojanja, sve bijele česme i razigrani đerizi, simboli savladanog u upotrijebljenog toka vode. Sva bijela prirodna bjelina kamene mase Hercegovine pretvorila se u bijelu kamenu masu ovog mosta, a time je kamen prešao iz životnog u kulturološki kod. I stalno se dešava pred našim očima to pretakanje.

Dakle, most pulsira, vibrira i ujedno otjelotvoruje perpetuum mobile sveukupnog postojanja. Zato je on biće, i zato se za njega kaže da je ubijen, a ne srušen.

Prilikom pisanja ovog članka koristio sam i parafrazirao esej: „Živi most“ napisan 22. jula 2004. godine od Jasmine Musabegović rođene u Vogošći kod Sarajeva, koja piše romane, eseje i bavi se prevođenjem s francuskog.

O pisanju o Starom most ona kaže:
„I zato i ja pokušavam da slijedim skoro svim književnim izrazima tu njegovu sveopću otvorenu metaforu: evo esejom, pjesmom, proznim izrazom i slikom, imaginamom, slikom nastalom iz palete moje junakinje u romanu Most.

Jer i sama sam živjela sve njegove dimenzije: naučila plivati na Neretvi, spuštala se se do ispodmosta, džikljala u nemirnoj bijeloj avliji, pela se na munaru porodične džamije.

Riječju, tijelom i duhom upijala sve njegove treptaje. I jer je moj poginuli brat sa tog mosta skakao za mene.“

„Ovaj esej, koji sam stavila na početak romana Most, nastao je u trenutku rušenja Starog mosta i imao je naslov Ubijeni most. Smatram da, dolaskom eseja i dvije pjesme, širim granice romana na cjelokupni životni i umjetnički doživljaj ovog i življenog i artikulisanog fenomena što su ga Mostarci kratko zvali Stari. Jezik je ispred spoznaje; on jeste i stari prijatelj otac ili djed: dakle, rod, živo biće. On je, riječju, inkamacija življenja u ovom podneblju. Ta inkarnacija ponovo džikija.

Izlazak prvog izdanja romana nekako se podudarao sa ubistvom Starog mosta; a ovog drugog sa njegovim ponovnim uzdizanjem.“

Ove 2022. godine se navršava 18 godina, ili punoljetnost Novog – Starog mosta, koji je 23. jula 2004. godine prhnuo kao ptica Feniks u hercegovačke plave visine. Tome je predhodila rekonstrukcija od 7. juna 2001. godine. Zahvaljujući ljubiteljima mostova, ubijeni, pa porušeni Stari most prelazi u drugu dimenziju, u živi most, po meni Novi – Stari most.

VRH



Ostali prilozi:
» TREZOR - LAŽ GEBELSOVSKE TV SRNE I RISTA ĐOGA
Sejo Omeragić | 26. September 2022 13:29
» LITERARNI VELIKANI GOVORA MRŽNJE – SALMAN RUŽDI
Šemso Agović | 25. September 2022 15:00
» LETI PATKA, LETI GUSKA, OVA ZEMLJA BIT ĆE BOSANSKA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 24. September 2022 14:55
» VUČIĆ NASTAVLJA ZLOČINAČKI HOD
Emir Ramić | 22. September 2022 21:17
» BOŠNJACI IZMEĐU BERLINSKOG KONGRESA I DAYTONSKOG SPORAZUMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 22. September 2022 16:05
» U OKTOBRU BUDIMO PRECIZNI KAO ŠVAJCERSKI SAT
Mr. Milan Jovičić | 20. September 2022 21:49
» OPERACIJA SRBIGUZ
Said Šteta | 18. September 2022 16:42
» BIH HOBOTNICE SIGURNIJE NEGO NATO PODMORNICE
Zijad Bećirević | 18. September 2022 14:37
» APARTHEID U NEUMU
Prof. dr. Adamir Jerković | 17. September 2022 16:21
» PORAZ PUTINA U UKRAIJINI JE PORAZ OKUPATORSKE POLITIKE
Božidar Proročić | 17. September 2022 15:46
» PISMO ZORANU MILANOVIĆU, KOMŠIJI S OTROVNIM SPREJOM I VATRENIM PLAMENOM IZ USTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 17. September 2022 01:32
» DEMITOLOGIZACIJA EURO(PO)CENTRIZMA
Dr. Sead Alić | 15. September 2022 13:52
» NOVA MAT(R)ICA
Dr. Mesud A. Ramić | 14. September 2022 16:15
» KONAČNI VELIKOSRPSKI STRATEŠKI CILJ JE BOSNA BEZ BOŠNJAKA
Sead Zubanović | 13. September 2022 14:55
» OD MINI ŠENGENA PREKO OTVORENOG BALKANA DO SRPSKOG SVETA
Zijad Bećirević | 13. September 2022 13:54
» SVIJET SE TREBA SPREMITI ZA DAN POSLIJE SUTRA!
Fikret Mehović | 13. September 2022 13:42
» RUSKA DOGMA NAD UKRAJINOM
Božidar Proročić | 10. September 2022 15:40
» GOVORITI ISTINU MA KAKO GORKA BILA
Dr. Fahira Fejzić Čengić | 09. September 2022 14:26
» INTELEKTUALCI ŠKOLSKE ULICE
Said Šteta | 09. September 2022 14:11
» CHRISTIAN SCHMIDT NIJE BOG
Zijad Bećirević | 06. September 2022 19:13
Ostali prilozi istog autora:
» RADOST BAJRAMA
01. May 2022 19:06
» ŠTA S DEJTONOM?
29. March 2022 13:06
» SANDŽAK S DVIJE DIOPTRIJE
21. March 2022 01:35
» DA LI SMO ISKRENI?
14. March 2022 15:43
» DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
28. February 2022 12:10
» KO SU I ŠTA SU BOŠNJACI?
24. December 2021 14:50
» RAZMISLI, ČOVJEČE!
11. February 2019 17:02
» ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA
02. January 2019 17:11
» KURBAN TREBA BITI LIJEP
09. August 2018 20:43
» S E V D A L I N K A
18. June 2018 18:07
» BOSANSKO BURE BARUTA
22. December 2017 01:27
fastvee.gif
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif