Islamske teme
NEKA NERJEŠENA PITANJA ISLAMSKE VJERSKE ZAJEDNICE U FEDERATIVNOJ NARODNOJ REPUBLICI JUGOSLAVIJI
|
|
Autor: Muhamed Hodžić
Objavljeno: 02. July 2022. 14:07:13
Neka pitanja Islamske zajednice, kao i ostalih vjerskih zajednica u FNRJ, rješavala je Savezna komisija za vjerska pitanja, čije je sjedište bilo u Beogradu.
Jedno od nerješenih pitanja IVZ, koje se godinama vuklo u navedenom „sjedištu“ bilo je održavanje vjerske obuke. Održavanje vjerske obuke trebalo je biti zagarantovano Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica. „Međutim, dosad monogi na terenu nepravilno tumače zakonske odredbe i ne shvaćaju intencije državnog rukovodstva, tako da se na terenu još uvjek susreću nesporazumi.“
„Nesporazumi“ su, u stvari, značili sprečavanje održavanja vjerske obuke, čak i u džamijama.
„Obrazloženja za sprečavanje vjerske obuke nijesu uvjerljiva, niti na zakonu osnovana a ponekad su i uvredljiva. Negdje se kao razlog navodi što nema školskih klupa u džamiji (Čajniče, Kaloševići, Tešanj)...pa se u narodu stiče uvjerenje da se vjerska obuka uopše ne dopušta.“
U prilog tome svjedoči jedan dopis Ulema-medžlisa, upućen Komisiji za vjerska pitanja pri Izvršnom vijeću NRBiH u Sarajevu, Broj: 1946/56, od 24.12.1956 godine, u kojem se navodi da je po nalogu Savjeta za prosvjetu i kulturu u Sanskom Mostu zabranjeno vjersko obučavanje u džamijama. (GHB, Arhiv IZ, zbirka: varia, sign: V-41-38_1956)
„Među pitanja koja je trebalo riješiti spada i pitanje podizanja i opravki džamija. Vrhovno islamsko starješinstvo stoji na gledištu i ne dozvoljava da se podižu džamije gdje nema potrebe zato. Ali tokom rata bilo je mnogo džamija porušeno i popaljeno i ukazuje se potreba da se neke džamije poprave i obnove. U tom pogledu se često nailazi na neke zapreke kod narodnih vlasti, mada je je to u suprostosti sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica“.
Ograničen broj vjernika za odlazak na hadž, također je problematizirano. Vrhovno Islamsko Starješinstvo u svom dopisu, Broj: 145/57, od 18.01.1957. godine, od Savezne vjerske komisije traži „da se kvota hadžija poveća bar na 50“ ali je dobilo odgovor „da je poželjno da ove godine ide 35 hadžija.“
Zatim, pitanje izmjene Ugovora o socijalnom osiguranju vjerskih službenika IVZ, odnosno od Komisje se traži „...da se uskladi socijalno osiguranje vjerskih službenika IVZ sa zakonskim propisima i ugovorima drugih vjerskih zajednica, te specifičnostima IVZ.“
Uspostavljanje veza Islamske vjerske zajednice FNRJ sa predstavnicima islamskih vjerskih zajednica zemlja Bliskog Istoka, kao što su: Egipat, Sirija i Turska, te slanje naših studenata na visoke vjerske škole u te zemlje, samo su neka od pitanja o kojima je trebalo donijeti konačna rješenja a nisu. (GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, sign: V-42-25_1957).
Priredio: Muhamed Hodžić
Jedno od nerješenih pitanja IVZ, koje se godinama vuklo u navedenom „sjedištu“ bilo je održavanje vjerske obuke. Održavanje vjerske obuke trebalo je biti zagarantovano Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica. „Međutim, dosad monogi na terenu nepravilno tumače zakonske odredbe i ne shvaćaju intencije državnog rukovodstva, tako da se na terenu još uvjek susreću nesporazumi.“
„Nesporazumi“ su, u stvari, značili sprečavanje održavanja vjerske obuke, čak i u džamijama.
„Obrazloženja za sprečavanje vjerske obuke nijesu uvjerljiva, niti na zakonu osnovana a ponekad su i uvredljiva. Negdje se kao razlog navodi što nema školskih klupa u džamiji (Čajniče, Kaloševići, Tešanj)...pa se u narodu stiče uvjerenje da se vjerska obuka uopše ne dopušta.“
U prilog tome svjedoči jedan dopis Ulema-medžlisa, upućen Komisiji za vjerska pitanja pri Izvršnom vijeću NRBiH u Sarajevu, Broj: 1946/56, od 24.12.1956 godine, u kojem se navodi da je po nalogu Savjeta za prosvjetu i kulturu u Sanskom Mostu zabranjeno vjersko obučavanje u džamijama. (GHB, Arhiv IZ, zbirka: varia, sign: V-41-38_1956)
„Među pitanja koja je trebalo riješiti spada i pitanje podizanja i opravki džamija. Vrhovno islamsko starješinstvo stoji na gledištu i ne dozvoljava da se podižu džamije gdje nema potrebe zato. Ali tokom rata bilo je mnogo džamija porušeno i popaljeno i ukazuje se potreba da se neke džamije poprave i obnove. U tom pogledu se često nailazi na neke zapreke kod narodnih vlasti, mada je je to u suprostosti sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica“.
Ograničen broj vjernika za odlazak na hadž, također je problematizirano. Vrhovno Islamsko Starješinstvo u svom dopisu, Broj: 145/57, od 18.01.1957. godine, od Savezne vjerske komisije traži „da se kvota hadžija poveća bar na 50“ ali je dobilo odgovor „da je poželjno da ove godine ide 35 hadžija.“
Zatim, pitanje izmjene Ugovora o socijalnom osiguranju vjerskih službenika IVZ, odnosno od Komisje se traži „...da se uskladi socijalno osiguranje vjerskih službenika IVZ sa zakonskim propisima i ugovorima drugih vjerskih zajednica, te specifičnostima IVZ.“
Uspostavljanje veza Islamske vjerske zajednice FNRJ sa predstavnicima islamskih vjerskih zajednica zemlja Bliskog Istoka, kao što su: Egipat, Sirija i Turska, te slanje naših studenata na visoke vjerske škole u te zemlje, samo su neka od pitanja o kojima je trebalo donijeti konačna rješenja a nisu. (GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, sign: V-42-25_1957).
Priredio: Muhamed Hodžić
