Nije zgoreg ponekad podsjetiti na misli našeg najpoznatijeg reisa Džemaludina efendiju Čauševića.
Tokom jednog razgovora sa novinarom saradnikom „Jugoslovenskog lista“, od 17. maja 1929. godine, reis se osvrnuo na, uvjek aktuelne muslimanske teme: o školskim udžbenicima, o muslimanskim grobljima i naravno o višeženstvu.

Svi znamo kako se kroz školske udžbenike vrše razne indoktrinacije, kako se istorija prilagođava politikama i režimima. On je najbolje mogao da uvidi ta prilagođavanja (slično današnjem revizionizmu) pošto je bio jedini reis koji je tu časnu poziciju obnašao u periodu vladavine dvaju različitih političkih režima: perioda Austrougarske vladavine i vladavine Kraljevine Jugoslavije. Reis Čaušević u razgovoru sa izvjesnim novinarom, inicijala O.S. kaže da se „...u nekim udžbenicima a naročito u povjesnici srednjeg vijeka, naš svetac Pejgamber a.s. opisuje u najcrnjim bojama, pa bi trebalo tražiti od mjerodavnih faktora da ovakove knjige pišu ubuduće ljudi, koji poznaju Islam i prilike onako kakove one i jesu.“

Toliko je bio uporan u „podastiranju predstavki i traženju riješenja tih pitanja“, prevenstveno za školske udžbenike i škole, da je od strane Jugoslovenskih vlasti ubrzo razriješen, zbog čega su dovedena u pitanje njegova primanja, odnosno, penzija.

Najviše prostora u ovom razgovoru posvećeno je rušenju starih grobalja koja se nalaze u centru grada Sarajeva. U tom pogledu reis Čaušević kaže: „... u islamskim vjerskim izvorima nema detaljnih i jedinstvenih propisa, ...naši muslimani u Bosni i Hercegovni nisu se u svemu držali naputaka učenjaka... Osim toga bila je anomalija, da su neki muslimani kopali svoje mrtve u vlastitim baščama (naročito toga ima u Žepču, Zenici i dr.). Desi se tako da umre domaćin, pa da se ta bašča proda drugom, pa i drugovjercu...Dok neki muslimanski pravnici misle da se groblja mogu prekapati i upotrijebiti u općenite svrhe, drugi su protivni tome, jer da ne valja uznemirivati mrtve prekopavanjem njihovih kostiju.
Prijašnji, odnosno prvi reisu-l-ulema Hadžiomerović stavio se na stanovište onih pravnika, koji općenito kažu, da se ovakova groblja (stara 40-50 godina) mogu iskoristiti i izdao je fetvu o tome. On je tom fetvom dozvolio da se na džamilištu i haremu podigne sadašnji hotel Central. Reis-l-ulema Hadžiomerović bio je čovjek širokogrudnog shvaćanja, pa je uzeo ono stanovište, koje je najpraktičnije i koje odgovara duhu vremena.“ Reis dalje navodi: „Kod Kemaludinove džamije, vis-a-vis Zemaljske banke, ima nekoliko starih grobova. Dobio sam ponudu da se to zemljište iskoristi, pa je vakufski sabor i donio odluku o tom iskorišćavanju. Zbog toga su se najedanput počeli buniti neki muslimani. I meni su počeli da dolaze i izražavaju svoje negodovanje. A ja sam im odgovorio da i ako poznam sve propise u pogledu pokopavanja i poštivanja mrtvaca, da bih mirne duše dozvolio da se stari kaburi iz centra grada dignu a kosti da se pokopaju na jedno mjesto, gdje neće biti barem dulje vremena uznemirivane.“ Ovu temu reis završava citatom arapskog pjesnika: „Kud koračaš polako meći te svoje stope, jer misli, da gdje god metneš svoju stopu, da po nekoliko takovih kao tvoje leže“.

A što se višeženstva tiče, reis Čaušević kaže da je sam Kur'an postavio princip jednoženstva. „Najgore je to što muslimani nisu dobro upućeni u Kur'an, jer kad bi muž znao šta mu je sve dužnost prema ženi i kad bi žena znala sva prava koja može očekivati od muža, ja bih rado vidio toga junaka, koji bi tražio više od jedne žene“ . Eto tako je govorio reis Džemaludin efendija Čaušević. (GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, sign: V-42-14_1929).



Priredio: Muhamed Hodžić