Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


KONSTITUTIVNOST GRAĐANA
Procitaj komentar
Autor: Dr. Mesud A. Ramić
Objavljeno: 25. May 2022. 15:05:06
DR. MESUD A. RAMIĆ: Dejtonski sporazum vole nazvati luđačkom košuljom, ja bih ga više uporedio sa medicinskim fiksatorom koji je pomogao stabiliziranje i ozdravljenja društva. Vrijeme da se dejtonski fiksator ili skine ili podesi na neke druge vrijednosti da se omogući bolja pokretljivost. Sada, kad vidimo sa koliko entuzijazma i energije neki zagovaraju odbranu svoje konstitutivne dominacije po kvadratnom metru zemlje, još uvijek nije jasno zašto veliki dio društva šuti na takve zahtjeve.
U januaru 1992. politika je proglasila Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu. Vrijednosti te politike sa razlogom nisu dobile međunarodnu podršku. U martu 1992. politika je proglasila nezavisnost Bosne i Hercegovine. Vrijednosti te politike su prepoznate, te su uslijedila međunarodna priznanja.
Međunarodna zajednica je podržala pravo na razvojni kontinuitet jednog društva. Odmah potom izbija rat, zato što vrijednosti politike sa početka teksta nisu dobile međunarodnu podršku a protagonisti istih nisu htjeli odustati od ciljeva. Politika autonomije u pokušaju, proglašava samoupravu Herceg-Bosne u augustu 1993. Ni vrijednosti te politike ne dobijaju međunarodno priznanje. Potom počinju sukobi između HVO-a i legitimne bosanskohercegovačke vojske. Put ka rješenju kolizije između prava na samopriznanje, društvenog dogovora, održivog razvoja i međunarodnih normi trasirani su pogrešnim i to vojnim metodama. Tada zalutale politike i danas drže bosansko društvo taocem, a to društvo ima svoje zagarantovano mjesto pod nebom. Kao što to ima i svako dugo društvo, pa i hrvatsko i srpsko u svojim državama.
Početkom 1992., u raznim krajevima Bosne se bilježe prvi zločini i teror nad civilima. Prvobitno sporadični i pojedinačni obrisi zločina, poprimaju u Prijedoru u periodu maja 1992. prvu formu sistematičnog i organiziranog zločina. Monstruozno kreativna, logistički dobro pripremljena opsada Sarajeva traje četiri godine i rezultira sa mnogo ubijenih civila. Ni djeca nisu pošteđena tog sistematskog teroriziranja jedne zajednice. Kulminacija osmišljenog uništenja jednog društva i države zaokružuje se genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. Bošnjaci postaju znakovito najveća žrtva zagovornog, planskog i ustrajnog razaranja jednog posebnog društva. Ta politika razaranja jednog društva je i danas aktuelna, toliko je dominantna da druge politike susjednih država, koje nisu na tom istom tragu, gotovo više da ne postoje.
Bosansko posebno društvo, potpuno jedinstveno po životu, govoru, mentalitetu i kulturi nastalo je sabiranjem i miješanjem prvobitno vjerskih a potom i etničkih posebnosti pojedinaca. Svoju najveću kreativnost u modernoj historiji, to društvo je pokazalo osamdesetih godina prošlog vijeka kad se ujedinilo po bosanstvu bez zapostavljanja drugih posebnosti te u periodu agresije na Bosnu kad se svakodnevno osmišljavalo preživljavanje. Dakle jednom u miru i jedinstvu drugi put u ratu i ludilu. Da bi prevazišli ovaj teški period trebamo biti ponovo slobodni u kreativnosti i ujedinjeni u bosanstvu. Za bosanstvo se ne traži mnogo odricanja a zauzvrat nudi sigurnost i stabilnost kroz jedinstvo.
Šta je za kuću višekatnicu temelj, za demokratiski razvoj i jedinstvo društva to je dobar narod i dobri pojedinci. Na osnovu mog višegodišnjeg iskustva i rada sa raznim ljudima širom države i van nje, mogu reći da narodi na Balkanu posebno u Bosni i Hercegovini imaju dobru bazu za postizanje višeg nivoa jedinstva potrebnog za novo vrijeme. Ako se izuzmu loše generisane politike i ideologije razaranja društva sakrivene iza narcisoidnog tumačenja konstitutivnosti, ostane prije svega prirodna i dobra narodna baza. To prirodno jedinstvo naroda u Bosni generiše dodatnu vrijednost da budućim generacijama, koje će se još rađati, život bude bez razvojnih opterećenja i smetnji.
Mi moramo sebi priznati čim je rat zaustavljen, unatoč svim problemima i preprekama, istog trenutka je krenula reintegracija koja je na našu čast svojstvena i jedinstvena u svijetu. A to je opet bilo moguće jer se naše društvo, koje je pretrpilo veliku moć razaranja, vraćalo u svoje prirodno stanje. Dejtonski sporazum vole nazvati luđačkom košuljom, ja bih ga više uporedio sa medicinskim fiksatorom koji je pomogao stabiliziranje i ozdravljenja društva. Vrijeme da se dejtonski fiksator ili skine ili podesi na neke druge vrijednosti da se omogući bolja pokretljivost. Sada, kad vidimo sa koliko entuzijazma i energije neki zagovaraju odbranu svoje konstitutivne dominacije po kvadratnom metru zemlje, još uvijek nije jasno zašto veliki dio društva šuti na takve zahtjeve. Ako bi ovaj veći i tiši dio javnosti, intenzivnije zagovarao jednakost ljudi u državi unitarnoj po sigurnosti, stabilnosti i održivom razvoju a decentraliziranoj po kulturi, etnosu i regijama, opet bi bilo teško promjeniti ovu beskompromisnu politiku zloupotrebe konstitutivnog prava sa funkcijom razaranja društva. Nekad pomislim kako smo samo beznadežno opterećeni različitostima a opet sa druge strane svijest o bitnosti i predosti tih raznolikosti, potaknu me da vidim suštinu ljudskog integriteta. Kad bih bio dovoljno hrabar, rekao bih da je taj u ratu i zlu dokazani integritet bosanskog čovjeka, za nas još uvijek nerazumljiv i veći od svega lijepog što govorimo o sebi, plod jedne ogromne dobrote, duboke mudrosti i dugo sabiranih raznolikosti. Ali nisam.
Teško je biti kreativan u politici. Pozicija i uticaj su dominantne vrijednosti u politici a isključivost i zaguljenost su metode njenog opstanka. A opstanak je veoma bitan. I dok se politika po vertikali brine za pozicije, po horizontali se rasipa sloj po sloj društva. Ako se tome dodaju navike novih generacija da sve počinje i završava sa smartfonom, zaista se može postaviti pitanje o našim penzijama. Žalosno je, da zbog nekog, nismo u stanju napraviti društveni projekat koji će trajati barem stotinu godina. Čuo sam da se još i danas u Jerusalemu koristi dio puta koji je poslanik Isa a.s. popločao svojim rukama. Našoj današnjoj mladeži je lakše da, na dan obilježavanja stradanja Bošnjaka i njihove djece u Prijedoru, organizuje javnu rođendansku proslavu nekom neznatnom liku, nego naprimjer organizuje da se na taj dan posadi stotinu i šest sadnica, koliko je ubijene djece Prijedora. Neki naši novi klinci nisu još svjesni svoje odgovornosti a o odgovornosti predaka da ne govorimo.

VRH



Ostali prilozi:
» TUŽNO SRPSKO PITANJE IZDAJE U MOSTARU!
Mr. Milan Jovičić | 05. July 2022 03:00
» MOJA AMERIKA
Fatmir S. Bači | 04. July 2022 20:30
» GOLGOTA PRIJEDORSKIH JEVREJA I BOŠNJAKA
Samir Hadzalić | 02. July 2022 18:42
» UKRAJINA PODNOSI HEROJSKU ŽRTVU NA OLTARU EVROPE
Božidar Proročić | 02. July 2022 16:21
» MILORAD DODIK JE DANAJAC
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 01. July 2022 15:46
» UKRAJINA I PUTINOVE MRAČNE TERITORIJALNE AMBICIJE
Božidar Proročić | 29. June 2022 13:03
» DENIS BEĆIROVIĆ RADI DODIKA I FOTELJE ŽRTVOVAVO BOŠNJAKE I DRŽAVU
Akademik dr. Suad Kurtćehajić | 28. June 2022 17:53
» NI MALO SE NE ŠALIM!
Hazbija Kalač | 28. June 2022 13:45
» BUDIMO SPREMNI ZA OKTOBAR, JER NAM JE TO JEDINI SPAS!
Mr. Milan Jovičić | 27. June 2022 02:22
» OD ZABRANJENE NACIJE DO CIVILNOG ILI GRAĐANSKOG NACIONALIZMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 25. June 2022 22:33
» ČEKA LI BIH KANDIDATSKI STATUS?
Dr. Adamir Jerković | 23. June 2022 19:27
» SLUČAJ KARAĐUZOVIĆ
Šemso Agović | 23. June 2022 19:15
» MILOMIRKA MILA MELANK IZ „NJIHOVE STRANKE“ IMA PRAVO: „EZAN ČISTI NEČISTU LJUDSKU DUŠU“
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 22. June 2022 14:38
» ISTRAŽIVAČKI FAŠIZAM MILOMIRKE MILE MELANK
Elmedina Muftić | 22. June 2022 14:12
» JEDNA LASTA NE ČINI PROLJEĆE!
Mr. Milan Jovičić | 21. June 2022 17:25
» DA LI JE POSTOJANJE RS PROTIVNO MEĐUNARODNOM PRAVU
Akademik dr. Suad Kurtćehajić | 20. June 2022 13:13
Ostali prilozi istog autora:
» INŽENJERING (NE)POVJERENJA
27. April 2022 13:59
» BOSANSKI KAPITALIZAM
10. April 2022 15:59
» MALO ISPRAVNIJI IZBOR
28. March 2022 02:59
» JURIŠ U PROŠLOST
12. October 2021 14:48
» PREDNOSTI DIJALOGA
07. June 2021 20:13
» JER ME SE TIČE
31. May 2021 15:02
» MARKALE
04. February 2021 15:46
» HAIRLI NOVI POČETAK
29. November 2020 16:32
» PROMJENE ILI TRANSFORMACIJA?
09. November 2020 21:30
» UDRUŽENI KOMŠIJSKI PODUHVAT
14. October 2020 14:57
» SARAJEVO LUČONOŠO!
17. September 2020 17:42
» VRIJEDNOSTI KOMPROMISA
01. September 2020 15:25
» BOSANSKI DID
22. August 2020 13:30
» KORONA ĆE PROĆI!
26. March 2020 19:49
fastvee.gif
Taslidza Banner.jpg
SrdjandDramanovic Studija.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif