U povodu 1. marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i jubileja 30 godina obnove nezavisnosti naše domovine-; građani, veterani, patrioti, prijatelji Bosne i Hercegovine, sa diplomatama BiH i prijateljskih zemalja iz stalnih Misija pri Ujedinjenim nacijama, po prohladnom vremenu okupili su se u Bowling Green Parku u New Yorku (Wall Street – Historijski Distrikt – Mahattana), i prigodnom manifestacijom uz svečano podizanje državne zastave Bosne i Hercegovine, obilježili su ovaj historijski važan datum. Zastavu su simbolično podigli specijalni gosti ove manifestacije:
- NJ.E. Lachezara Stoeva, stalni predstavnik Republike Bugarske pri UN-u;
- NJ.E. ambasador Sven Alkalaj, stalni predstavnik BiH pri UN-u;
- NJ.E. ambasador Dieggo Arria, predsjednik Vijeća sigurnosti UN 1992. god.;
- Gen. konzul Reyhan Özgür, Gen. konzulat Republike Turske u New Yorku.
Zastava će se vihoriti u srcu svjetske metropole New York, na frenkfentnom i popularnom dijelu Manhattana, i svjedočiti da Bosne i Hercegovine ima, i bit će je!
Organizatori manifestacije su Bosansko-hercegovački islamski centar NY (BHICNY) i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA), koji su ujedno UN zvaničnicima i svjetskim moćnicima uputili Proglas sa skupa mira podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu multietničkog bosanskog društva i države Bosne i Hercegovine.



Moderator programa je bio dr. Damir Huremović, dok je urednica Bošnjakinje širom svijeta Adila Todić emotivno recitovala pjesmu “Bosna” autora Enesa Kiševića.

MTV Igman uvijek uz Bosnu i dijasporu!!! Video snimak Senada Ahmetovića Sandžak tv NY na svakom skupu

Naime, na referendumu koji je održan 29. februara i 1. marta 1992., građani Republike Bosne i Hercegovine od 64,31% koji su izašli na referendumu 99,44% su se izjasnili da žele da žive u nezavisnoj u suverenoj državi. Što je bio razlog da susjedne države pokrenu vojnu i policijsku mašineriju i izvrše brutalnu agresiju i genocid nad nezaštićenim civilima prvenstveno Bošnjacima, ali i drugih etnosima koji se nisu uklapali u velikodržavnim planovima i projektima.
Dr. Huremović u uvodnom obraćanju je pojasnio slijed događaja sa početka 90-tih: - Na današnji dan prije trideset godina, održan je referendum koji je odobrila EU za odlučivanje o budućnosti Bosne. Narodi Bosne su se demokratskom većinom izjasnili da se ponovo priključe redovima modernih evropskih nacija, koje su ponosno popunjavali vjekovima. Ta odluka, koju su poštovale UN i međunarodna zajednica, nažalost, nije bila bez klevetnika…Srpske nacionalističke snage, sa sjedištem u Beogradu i koje deluju van uže Srbije, stavile su svoje pravo na djelove Hrvatske i veći dio Bosne, razvijajući plan stvaranja 'Velike Srbije'. Sarajevo, moj rodni grad, sutradan nakon referenduma se probudilo paralizirano mrežom barikada sa maskiranim ljudima koji su zahtijevali poništenje referenduma o nezavisnosti.

Barikade su bile generalna proba za puni vojni napad i agresiju na Bosnu i Hercegovinu koja će biti pokrenuta međunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Ono što je uslijedilo tri i po godine agresije uključujući i genocid, cilj je bio zatiranje postojanja Bosne i Hercegovine kao države.


Nakon dvostruke agresije i pokušaja da se Bosna podijeli između Srbije i Hrvatske… ipak na koncu 1995. postignut je slab mir, dobrim dijelom zahvaljujući naporima SAD da se izgradi bosansko multietničko društvo. Trideset godina kasnije, bosanska država prevladava, opstaje i ide dalje. Ali taj napor ostaje umoran korak kroz politička minska polja, mentalni odraz stvarnih, smrtonosnih minskih polja koja još uvijek zatrpavaju prelijepi bosanski krajolik. Mir u Bosni i dalje ostaje krhak, budući da politički zombiji koji danas opsjedaju Bosnu i postignuti mir iz 1995. nisu shvatili kao trajni savez koji nas sve veže za bolju budućnost, već kao samo zatišje u nastojanjima da se razbije Bosna, negujući svoju frustraciju u međuvremenu, i čekaju svoje vrijeme dok ne dođe pravi trenutak.


Klevetnici Bosne, oličeni u rukovodstvu Srbije, političkom izrodu ozloglašenog Slobodana Miloševića i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, u pro-putinovskom marionetskom režimu bosanskog manjeg entiteta RS, i u pro-putinovskom hrvatskom nacionalistima u Bosni i Hrvatskoj, ponovo su uključeni u koordiniranu, održivu, sofisticiranu kampanju koju je vodio KGB u kojoj se pokušava razgraditi institucije Bosne i umanjiti njen status kao nezavisne zemlje. Ali, kao što su propali tada, propadaju i sada, i nastaviće da propadaju u budućnosti iz dva osnovna razloga. Jedan je savremeni – njihov glavni sponzor, Putinov autokratski vojni režim u Rusiji, uključen je u svoju nemilosrdnu, besmislenu invazijsku kampanju na Ukrajinu...

Već otprilike sedmicu dana ti glasni nasilnici koji prijete budućnosti Bosne šute, kalkulišu svoje šanse i brinu se za svoju nepropisno stečenu imovinu, stečenu korupcijom i političkim pokroviteljstvom.

Oni koji negiraju Bosnu propadaju; a propadaju i mnogo veći! Jer, Bosna nije samo geografija, Bosna je njen narod, Bosna je ideja multietničkog društva…

Iako je situacija u Bosni danas možda nesigurnija nego ikada u ovom vijeku, a tragično nas podsjećaju da su sigurnost i sloboda tako dragocjene, povod za ovo okupljanje je radost i slavlje. Pomažu nam da danas proslavimo dragi gosti, ugledne zvanice, predstavnici diplomatskog kora ovdje u New Yorku, naglasio je dr. Huremović.

Ambasadorica Stoeva: Danas je dan kada shvatamo da sloboda i nezavisnost nisu poklonjene

Prije nekoliko stoljeća, jedna plemenita gospođa iz Bugarske po imenu Doroteja postala je prva bosanska kraljica, udavši se za Tvrtka, prvog bosanskog kralja. Danas podsjećamo, Republika Bugarska je prije trideset godina, čak mjesec dana prije referenduma (15. jan. 1992), bila prva država koja je zvanično priznala nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Danas imamo zadovoljstvo biti u društvu još jedne plemenite dame iz Bugarske, Nj.E. Lazečare Stoeve, stalne predstavnice R. Bugarske pri Ujedinjenim nacijama. Gospođa Stoeva ima veliko međunarodno i diplomatsko iskustvo, fokusirajući se na oblast međunarodne saradnje i međunarodnog razoružanja kao sredstva za postizanje trajnog mira.

Propraćena snažnim aplauzom nj.e. Stoeve u obraćanju je istakla:
- Čestitam vam Dan nezavisnosti. Danas je više nego ikad važno obilježiti nezavisnost Bosne. Danas je dan kada shvatamo da sloboda i nezavisnost nisu poklonjene i da se svi trebamo potruditi da odbranimo tu slobodu i nezavisnost. Danas je dan kada shvatamo da je bilo kakav mir bolji od rata. Vi znate šta je rat, znate šta je mir i vi ovim pokazujete da ste svijesni da se mora braniti mir, - naglasila je ona.

Ambasador Arria: Ovdje sam zbog pravde koja Bosni treba

Naš sljedeći govornik, pravi džentlmen i hrabar čovjek, otišao je u Čile, u samo gnijezdo stršljena, kako bi osigurao oslobađanje dragog prijatelja. I uspio je. Nadaren diplomata, služio je kao stalni predstavnik Venecuele pri Ujedinjenim nacijama 1990-ih i kao predsjednik Vijeća sigurnosti tokom referenduma za nezavisnost Bosne. On je 1993. godine lično posjetio Srebrenicu i nazvao je 'usporenim genocidom', zlokobno predviđajući događaje koji će uslijediti dvije godine kasnije. Svojim predanim radom ostavio je trajno nasljeđe u radu Vijeća sigurnosti, uvodeći 'Arria formulu', proces za one koji su nezastupljeni i obespravljeni da se obraćaju članovima Vijeća sigurnosti u povjerljivom okruženju. Nj.E. Diego Arria je nepokolebljivi pobornik pravde i mira i kao takav je počasni građanin Sarajeva. Suosjećajući sa borbom svoje domovine, Venecuele, gdje se i dalje zalaže za pravdu i slobodu, smatram i Nj.E. Diega Arriju počasnim Bosancem.

- Bio sam stranac dok sam bio u Ujedinjenim nacijama, ali više ne, jer sam sada građanin Sarajeva zahvaljujući velikodušnosti Sarajeva. Danas sa iznenađenjem svijeta gledam invaziju Rusije na Ukrajinu. Danas sam ovdje. Ovdje sam zbog pravde koja Bosni treba. I dalje ću podržavati lijepu ideju očuvanja Bosne i njene nezavisnosti, cijelovitosti i teritorijalnog integriteta. Ja sam podigao ruku u UN da se Bosna prizna mnogo godina prije i veoma sam sretan što sam danas s mojim prijateljima i sugrađanima Bosancima ovdje. Nastavit ću i dalje da se borim za pravdu i Bosnu, - istakao je ambasador Diego Arria.

Gen. konzul Özgür: Turska će uvijek podržavati bosansku cijelovitost, nezavisnost i teritorijalni integritet

Okupili smo se ovdje, u Sjevernoj Americi, da proslavimo Dan nezavisnosti naše domovine u Evropi. Čuli smo obraćanja dvojice zvanica sa dva kontinenta – Evrope i Južne Amerike. A sada ćemo čuti kratko obraćanje predstavnika jedne slavne nacije koja se proteže na dva kontinenta – Evropu i Aziju. G. Reyhan Özgür je generalni konzul Republike Turske u New Yorku. On je iskusan diplomata sa iskustvom u sigurnosti i NATO poslovima.

- Želim da vam čestitam Dan nezavisnosti i da se zahvalim BHICNY-u u organizaciji obilježavanja Dana nezavisnosti. Turska je među prvima priznala Bosnu i uspostavila diplomatske odnose otvarajući ambasadu u Sarajevu 1992.god. Turska će uvijek podržavati bosansku cijelovitost, nezavisnost i teritorijalni integritet. Osim toga mi smo uvijek za saradnju s bosanskom zajednicom. Spremni smo da radimo i na drugim projektima od kulturnog i naučnog značaja. Naša veza s Bosnom i Bosancima je uvijek bila čvrsta, tako je sada i tako će biti u buduće, naglasio je generalni konzul Turske u New Yorku.

Ambasador Alkajal: Ucjenama i blokadama se pokušava zaustaviti put Bosne i Hercegovine ka NATO-u i Evropskoj uniji
Moderator je naglasio da ambasadora Svena Alkalaja nije potrebno posebno predstavljati, jer nam je dobro poznat kao čovjek i diplomata predan Bosni. Ipak da pomenemo, obavljao je dužnost ambasadora Bosne i Hercegovine u Washingtonu, SAD, od 1994. do 2000., zatim je od 2004 do 2007. bio je ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji. Bio je također član Vijeća ministara BiH i ministar vanjskih poslova.
Ambasador Alkalaj u obraćanju uz srdačne čestitke u povodu 1. marta Dana nezavisnosti, je naglasio:

- Samim činom obilježavanja ovog značajnog datuma i prigodnim manifestacijama ovdje širom Amerike i Kanade doprinosi se odbrani, nezavisnosti, suverenitetu i očuvanju cjelovite Bosne i Hercegovine.
Zahvaljujući nasljeđu 1. marta, Bosna i Hercegovina je danas samostalna i međunarodno priznata država, koja teži da postane dio evropske i NATO porodice, kao globalnog simbola sigurnosti i prosperiteta.
Put Bosne i Hercegovine ka euroatlanskim integracijama nema alternative, jer samo članstvom u NATO-u imamo sigurnost od eventualne agresije onih kojima Bosna i Hercegovina ovakva, kakva je, smeta i remeti ekspanzionističke planove, dok članstvom u Evropskoj uniji osiguravamo ekonomski prosperitet, građansku državu, vladavinu prava, sigurnu državu u kojoj će svim građanima biti osigurana i zaštićena osnovna ljudska prava.
Bosna i Hercegovina je identitet viševjekovne tolerancije i zajedničkog života svih njenih stanovnika. Tako je bilo, tako je sada, tako će, uprkos svemu, i ostati.
Ova domovina je naša, druge nemamo i zato imamo obavezu raditi u njenu korist, raditi u korist njenih građana, osigurati im dostojanstven život i jednaka prava. To moramo zbog naše omladine, ali i budućih generacija koje će se rađati i nastanjivati u našoj zemlji. Trebamo iskoristiti potencijale koje imamo i zajedno napraviti drugačiju zemlju - zemlju za sve nas uvažavajući sve evropske standarde i demokratske vrijednosti, zemlju u kojoj će dijalog i uzajamno uvažavanje naših različitosti biti temelj boljitka za sve.


Dragi prijatelji, svjedoci ste brojnih napada na našu zemlju sa raznih strana, kao i iznutra gdje se ucjenama i blokadama pokušava zaustaviti put Bosne i Hercegovine ka NATO-u i Evropskoj uniji.
Idu sve otvoreniji i drskiji napadi na funkcionisanje i provođenje reformi, blokade rada svih institucija, pa i zagovaranje podjele i secesije Bosne i Hercgovine.
Međutim, takvi napadi neće i ne mogu dovesti u pitanje državu koja traje već hiljadu godina.
Budućnost je na strani mira i integracija. Na strani svih onih koji vole svoju zemlju, koji žele da njihova djeca žive i školuju se u stabilnoj, prosperitetnoj, slobodnoj i sigurnoj državi, ravnopravnoj članici Evropske unije.
Građani Bosne i Hercegovine koji žive u SAD, zajedno sa građanima Bosne i Hercegovine u zemlji i širom svijeta, poslali su jasnu poruku o svim pokušajima ugrožavanja naše domovine, za šta su dobili podršku najviših dužnosnika država u kojima borave.
Stoga vas pozivam da, na isti način, iskoristite svoje demokratsko pravo i u što većem broju se registrujete za Opće izbore planirane za drugu polovinu ove godine, kako bi zajednički poslali jasnu poruku da želimo život u cjelovitoj, stabilnoj, slobodnoj i prosperitetnoj državi, - zaključio je ambasador Alkalaj.