U Sarajevu je osnovana Bosanska akademija nauka i umjetnosti „Kulin ban“ (BANUK) na čijem čelu se nalazi akademik Suad Kurtćehajić, saznaje „Slobodna Bosna“.

Osnivači ove akademije su, uz Kurtćehajića, akademik Nedžad Korajlić, koji je izabran za generalnog sekretara, te profesorica emeritus pulmolog i alergolog dr. Zehra Dizdarević, slikar Džeko Hodžić, Muriz Spahić, bivši dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić, predsjednik Medicinske akademije BiH i član Svjetske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr. Izet Mašić, penzionisani profesor mašinstva Aleksandar Knežević, književnik Amir Brka, autor brojnih knjiga Elijas Tauber, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prof. dr. Halil Mehtić, maksilofacijalni hirurg i prof. dr. Redžep Dizdarević, prof dr. u penziji Muhamed Šestanović, prof. dr. u penziji Omer Ibrahimagić, profesor na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu Armin Škrbo i dr. Enver Raljević koji je izabran za predsjednika Skupštine BANUK-a.

Pored 16 osnivača-akademika BANUK-a izabrano je i osam članova sa statusom akademika. To su Suad Efendić, član Švedske, Hrvatske i Evropske akademije nauka i umjetnosti i Nobelovog komiteta za dodjelu Nobelove nagrade u oblasti medicina, Ferid Muhić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Galib Šljivo, Salih Kulenović, Hazbo Skoko, Džavid Haverić, prof. dr. Amra Šabić-El Rayess i hirurg iz Norveške Jacob Bergsland.

Nije moglo na državnom nivou
Osnivanje akademije nije išlo glatko jer, kako smo saznali, prva osnivačka skupština je održana 28. februara nakon čega su njeni osnivači Ministarstvu pravde BiH podnijeli zahtjev za registraciju. Međutim, iz Ministarstva su im odgovorili kako im je neprihvatljiv termin „akademija“ jer asocira na obrazovno društvo.
„Cilj nam je bio da se registrujemo na državnoj razini. Zasmetalo mi je dvojako ponašanje Ministarstva jer je doktor Asim Kurjak uspio da na državnoj razini osnuje Internacionalnu akademiju nauka i umjetnosti u BiH (IANU), a mi ne možemo. Postavlja se pitanje kako to je da Ministarstvu zasmetao naziv naše Akademije. Iz Ministarstva su naglasili da nije problem naziv „bosanska“, nego riječ „akademija“ i još su naglasili neko dupliranje funkcija koje se može riješiti za tri minute. Mi ovo obrazloženje ne prihvatamo jer akademija nije obrazovna nego naučna institucija“, rekao je za „Slobodnu Bosnu“ akademik Kurtćehajić, te dodao kako „nema smisla da se bosanska akademija ne može osnovati na nivou države“.
Kako se ne bi gubilo na vremenu, Kurtćehajić je sa svojim saradnicima odlučio da se akademija registruje na nivou FBiH. Tako je u drugoj polovini aprila održana nova osnivačka skupština BANUK-a nakon čega je zahtjev za registraciju podnesen Federalnom ministarstvu pravde gdje je na kraju i registrovana, uostalom kao i Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) čiji je generalni sekretar muftija Muamer Zukorlić i čiji je član Kurtćehajić i dalje, ali ne zadugo jer nam je rekao da će se povući iz „Zukorlićeve akademije“. Član BANU je bio i Asim Kurjak, ali se u martu prošle godine s ovom akademijom razišao zbog, kako je rekao, njene „neprepoznatljivosti“. Zanimljivo je da su Kurtčćhajić i Kurjak zajedno trebali osnovati novu akademiju, ali su se razišli u pogledu njenog imena. Naime, Kurčehajić je tvrdio da je „hrvatska komponenta“ u Kurjakovoj IANU bila protiv riječi „bosanska“.
I sada ključno pitanje, da li je Bosni i Hercegovini u kojoj već funkcioniše šest akademija nauka i umjetnosti od kojih je najstarija Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANU), te još dvije identičnog imena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, te pomenuti IANU i BANU, potrebna još jedna akademija i čime će ona baviti. Kurtćehajić nam je otkrio glavne razloge za osnivanje BANUK-a:

Nezadovoljstvo radom ANU BiH
„Bićemo proaktivni. Moje je mišljenje da u okolnostima u kojima se BiH nalazi nešto što se zove Akademija ne može biti svedeno na bavljenje naukom od kojeg nema efektne koristi u društvenoj stvarnosti. BiH je zemlja koja se rastače i koju nastoje urušiti. Prema mom mišljenju, nijedna ozbiljna naučna institucija nema pravo da u tom pogledu ne djeluje i ne pomogne BiH. Što se tiče ANU BiH ona nas je navikla na nefunkcionisanje. Ona kao institucija nije nudila određena rješenja ni u ratu ni poslije rata. Oglašavali su se samo njeni pojedini članovi poput Mirka Pejanovića, Slave Kukića, Esada Durakovića i Abdulaha Sidrana i to kao pojedinci. Ja želim da akademija bude nositelj brojnih rješenja koja će sve političke opcije, pa i stranci i ambasade moći koristiti kada budemo predlagali rješenja, posebno u segmentu društvenih nauka“, rekao nam je Kurtćehajić.
Prvi čovjek BANUK-a dodaje da su to rješenja koja bi BiH pomogla da uđe u Evropsku uniju i NATO pakt.
„Sigurno će biti reakcija u smislu da već imamo državnu akademiju i da je treba jačati. Od 1991. do danas prošlo je 30 godina tokom kojih je ANU BiH imala ozbiljnu priliku da se nametne i u ovim temama koje će nama biti prioritet. Onima koji će nas odmah napasti poručujem da zaslužujemo poštenu šansu, a to je da nam se barem da rok od godinu i po da nas ne napadaju, kako bi se vidjelo da li smo ispunili svrhu postojanja. Želja mi je i da budemo potpuno transparentni u finansijskom smislu. Mi ćemo finansijski zavisiti od ljudi koji budu prepoznali naš rad, ali će novac ići na račun koji će se moći kontrolirati“, kaže Kurtćhajić.
Akademik Kurtćehajić se uz posao profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu bavi i politikom i to kroz članstvo u Predsjedništvu Stranke za BiH. Neki od osnivača Kurtćehajićeve akademije, baš kao i on i dalje su članovi Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Odluku o osnivanju nove akademije Kurtćehajić će zvanično objaviti na konferenciji za novinare u četvrtak, 08. 07. 2021 u 11:00 h u hotelu Evropa u Sarajevu. (Darko Omeragić)