"Genocid i drugi zločini ne smiju biti predmet bilo kakve arbitraže, posebno oni koji su zakonski do kraja procesuirani na osnovu dokaza. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde donijeli su presude o strašnim događajima koji su se dogodili u Srebrenici u julu 1995. godine. Oba suda presudila su da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid. Jednostavno nema prostora za poricanje ili relativizaciju genocida u Srebrenici, niti za dovođenje u pitanje legitimiteta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju", istakla je Nderitu.

Specijalna savjetnica generalnog sekretara UN (Antonio Gutereš) za sprečavanje genocida, Alis Vairimu Nderitu (Alice Wairimu Nderitu), veoma je zabrinuta zbog izjava zvaničnika u Crnoj Gori koje dovode u pitanje izvršenje zločina genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, 1995. godine, objavljeno je na sajtu UN.

Navodi se da savjetnica UN primjećuje niz zabrinjavajućih dešavanja u Crnoj Gori koja doprinose širenju straha, nepovjerenja i mržnje.

"Genocid i drugi zločini ne smiju biti predmet bilo kakve arbitraže, posebno oni koji su zakonski do kraja procesuirani na osnovu dokaza. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde donijeli su presude o strašnim događajima koji su se dogodili u Srebrenici u julu 1995. godine. Oba suda presudila su da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid. Jednostavno nema prostora za poricanje ili relativizaciju genocida u Srebrenici, niti za dovođenje u pitanje legitimiteta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju", istakla je Nderitu.

Ona je dodala da je generalni sekretar u svojoj poruci povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, prošle godine, pozvao "sve u regionu i šire da se suprotstave govoru mržnje i retorici podjela i narativima nepoverenja i straha".

Ndeiritu je poručila i da je generalni sekretar UN tada naveo da je "priznavanje prošlosti vitalni korak ka ponovnoj izgradnji povjerenja, a da pomirenje znači odbacivanje negiranja genocida i ratnih zločina i svakog veličanja osuđenih ratnih zločinaca".

"To takođe znači i jasno prepoznavanje patnje svih žrtava i ne pripisivanje kolektivne krivice. Negiranje genocida dijeli ljude, zajednice i države; hrani i jača sporne narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Takođe podriva donijete sudske odluke i stoga podriva pravdu. Poricanje genocida u Srebrenici predstavlja napad na ljudsko dostojanstvo, posebno na žrtve i preživjele. To je neprihvatljivo i mora se osuditi", rekla je Nderitu.



Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore Vladimir Leposavić relativizovao je na sjednici Skupštine Crne Gore 26. marta odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici, navodeći da je ona bazirana na stavu Haškog tribunala koji je, kako je rekao, kompromitovan jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima na Kosovu.

“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi. Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju. Spreman da se poklonim svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim,” rekao je između ostalog Leposavić 26. marta u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje Andrije Nikolića (DPS).

Leposavić je juče rekao da nije relativizovao i negirao genocid i da neće podnijeti ostavku.