Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||
|
Kolumne
Izrada Ustava Bosne je Bosansko Pravo - iz načela USTAV SE TEMELJI I GRADI NA ŽRTVAMA JEDANAEST GENOCIDA
Naslov ovog teksta je činjenica, obveza i dužnost. Naslov ovog teksta je povijest i sadašnjost Bosne i Hercegovine. Naslov ovog teksta je povijest Bosanaca, i pogotovo onih koji su Bošnjaci muslimanske vjere a na kojima počiva Bosna i Hercegovina. Osim nekih odstupanja poput Kulina Bana, Kraljice Katarine Kosače i možda nekolicine drugih, Bosni su se povijesno nametali tuđi vladari, kraljevstva, carstva i na kraju komunistička Jugoslavija. Izgleda da je namjera kroz stoljeća stalno bila oduzimanje suvereniteta narodu Bosne. Kad se je taj narod, godine 1991. i 1992. na demokratski način izrazio i proglasio želju i odluku da bude suvereni narod u suverenoj zemlji, domaći izdajnici, susjedi i komšije u okruženju, Europa i Zapad, su se ujedinili u zajedničkom, udruženom, zločinačkom poduhvatu i kroz jedanaesti genocid zanijekali slobodno izraženi glas većine izbornog tijela Republike Bosne i Hercegovine. Zemlje Zapada, koje se diče svojim temeljima u demokraciji i ljudskim pravima, zanijekale su Bosni pravo na te iste temelje. Ovo sve treba imati u vidu stalno, a pogotovo ako i kad se govori o novom Ustavu Bosne. Bosna je osnovno načelo. Iz tog načela slijedi načelo da bez Bosne nema Bosanaca. Iz tog načela slijedi načelo da bez Bošnjaka muslimanske vjere nema Bosne. Sine qua non. Hrvatska i srpska komponenta nisu bitne za postojanje načela Bosne. One su periferne u ustavotvornosti Bosne. Njih se prepoznaje samo kao značajke u okviru ljudskih prava a ne u okviru utemeljenja ustavnosti Bosne. Ustavnost Bosne, kao što naslov govori, se temelji na jedanaest genocida Bosanaca i pogotovo Bošnjaka muslimanske vjere. To je načelo. Iz povijesti tih temelja se je digla Bosna i na tim temeljima se gradi i dalje nadograđuje Bosna. Iz načela, zbog načela, i za načela. Postoji mnoštvo primjera ustava raznih zemalja i dobro ih je pregledati i istražiti. Od gradova-država stare Grčke; preko Rima i Četiri Zakonika; do Magna Carta Libertatum; i Američkog We, the people…; pa do današnjih novijih ustava kao u Južnoj Africi i Kubi, dostupna je obimna građa u kojoj se može tražiti smisla o zajedništvu naroda pod jednim zakonikom. Tu valja spomenuti i Povelju Kulina Bana i u njoj naći podloge za društveno uređenje, privrednu suradnju i temeljna ljudska prava. Ovaj zadnji Ustav koji je nametnut Republici Bosni i Hercegovini putem Daytonskog Mirovnog Sporazuma nema osnovu u pravu - tu osnovu drži glas većine izbornog tijela RBiH. Prema tome, taj je Ustav nezakonit. Ovdje se ne razgovara o nepravdi koja je Bosni nanešena tim Ustavom, jer pojam nepravda je emocionalna dimenzija i kao takva ne spada u ustavotvorne razmjere. Pravda je pravna dimenzija i s toga se izražava takvom. Svaki ustav je jedinstveni i osnovni zakonik zemlje a Ustav Bosne je, i mora biti, poseban jer tu posebnost crpi iz naslova ovog teksta. Preduvjeti za izradu Ustava Bosne su postojeći, a to su suvereni narod koji se izražava kao Bosanci, a u kojem su nosioci Bošnjaci muslimanske vjere. Suvereni narod Bosne ima obveze pred samim sobom. Suvereni narod Bosne nema obveze prema narodima izvan Bosne, osim onih koje on, suvereni narod Bosne, ugovori ili prihvati, kao suvereni narod Bosne kroz svoje izabranike. Iz te suverenosti proizlazi da suvereni narod Bosne nije dužan pregovarati s vanjskim narodima o svom uređenju. Znači, suverenost Bosne je u suverenom narodu Bosne. Nadalje, ustavotvornost je obveza suverenog naroda Bosne prema samim sobom i niti jedan drugi narod nema pravnu osnovu posezanja za ograničavanjem i krnjenjem te suverene obveze iz koje proističe suvereno pravo na suverenost. Izrada Ustava Bosne je Bosansko Pravo - iz načela. To se pravo ne traži od nikoga jer je sustavno samo u sebi. To se pravo ne objašnjava drugim narodima izvan Bosne. To se pravo niti prodaje, niti kupuje, jer je neotuđivo. To se pravo ne može uzeti, jer je utemeljeno u naslovu teksta. Vanjski svijet neće dobrodošlicom dočekati novi Ustav Bosne i to ne treba biti iznenađenje. Novi Ustav Bosne neće dobrodošlicom dočekati niti domaći sudionici u narodu Bosne. Međutim, na to ne treba gubiti vremena jer smjer je samo jedan, a to je naprijed. Što će biti potrebno u vanjskom svijetu, je školovanje svih tih promatrača. Što je potrebno u Bosni, je školovanje svih sudionika. Radi se o osnovnom, krutom školovanju i o učenju osnova suverenosti u okviru države, državotvornosti, ustava, ustavotvornosti, i jednakih ljudskih prava, kao i obveza pred samim sobom i pred zajedničkim zakonom. Važno je imati pravnu podlogu u ustavnom pravu za izradu Ustava. Potrebno je imati pravnu podlogu u međunarodnom pravu za školovanje vanjskih promatrača. Neophodno potrebno je imati pravnu podlogu u vojnom pravu i tome primjernu vojnu spremnost, pošto je za očekivati da će se suverenost Bosne i njenog Ustava morati braniti i postići oružanim putem. |