Treba nam obrazovanje temeljeno na životno važnim znanjima i vrijednostima



U srijedu, 9. decembra 2020. g. Udruženje „Alumni Prve bošnjačke gimnazije“ je održalo online panel pod nazivom „Kakvo obrazovanje trebamo?“, prvi u okviru projekta online sesija za našu budućnost #Bosnae2050? u kojem će se kontinuirano diskutovati o temama bitnim za promišljanje budućnosti Bosne i Hercegovine.

Almasa Odžak, vanredna profesorica na Odsjeku za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe kako moramo biti svjesni da sticanje znanja samo po sebi, bez brige o tome kako će ono biti primjenjivano može biti vrlo opasno.

- „Trebamo funkcionalno znanje usmjereno na pravi način u svrhu dobra“, rekla je Odžak, dodavši kako je reproduktivno znanje na dnu ljestvice znanja i značaj takvog znanja znatno opada s razvojem modernih tehnologija i činjenicom da se za kratko vrijeme može pristupiti informacijama.

„Naučne kolaboracije mogu značajno ubrzati proces razvijanja naučno-istraživačke infrastrukture u BiH“,- smatra Adnan Mehonić, doktor nauka iz elektronike i elektrotehnike, docent u oblasti nanoelektronike na University College London. Dr. Mehonić smatra da je potrebno više raditi na uvezivanju naučne BH dijaspore sa domaćom akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Amila Pilav-Velić, doktor ekonomskih nauka, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu osvrnula se na trenutnu situaciju, kazavši:
- „Danas kada se svijet suočava s jednom od najvećih kriza u novijoj historiji vidjeli smo da je ulaganje u nauku i istraživanje pokazalo svoju potpunu opravdanost. I pored svih ekonomskih i političkih mjera, pronalazak vakcine pokazuje da će ipak nauka i inovacije imati presudnu ulogu u prevladavanju ove krize, ali i oporavku zdravstvenog sistema, ekonomije i društva u cjelini.“

Dr. Pilav-Velić smatra kako u toj globalnoj naučnoj utrci Bosna i Hercegovina, prije svega, treba raditi na razvoju i jačanju svoje naučnoistraživačke infrastrukture, te kreiranju obrazovne politike sa jasnim strateškim ciljevima i konkretnim mjerama koji će je voditi ka obrazovnom sistemu kakvog trebamo –funkcionalnom, inovativnom, praksi orijentiranom i fleksibilnom.

"Unapređenje obrazovanja počinje sa unapređenjem kvaliteta obrazovanja nastavnika, nastavnih programa, ali i samog nastavnog rada u učionici. Smatram da kao prvi korak trebamo promijeniti orijentaciju u planiranju kurikuluma - na svim nivoima. To bi podrazumijevalo da umjesto sadržaja predmeta počinjemo od životno važnih znanja i vrijednosti koje mladi trebaju usvojiti", izjavila je Amina Isanović Hadžiomerović, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Težište poboljšanja mora ići i ka osnovnom obrazovanju jer se tamo stiču elementarne spoznaje i elementarni aparat za dalje učenje i korištenje znanja u funkcionalnom smislu.



- „Sve što se dešava u društvu ima svoju refleksiju u učionici. Vrijednosti koje društvo živi, prisutne su i u učionici. Stoga svaka obrazovna reforma mora uključivati i širu društvenu reformu. Treba nam kvalitetno obrazovanje, koje će potaknuti sve sudionike na izvrsnost, liderstvo i saradnju,“ kazala je na panelu Naida Hota-Muminović, direktorica Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo, dodavši: ”Škole kao mjesta učenja, mjesta susreta i ideja, moraju postati konkurentne i primamljive, a to mogu jedino ako se mi fokusiramo na sami proces”.

”Mnogo toga moglo bi se pripisati pojavama karakterističkim za tranzicijska, ali i postkonfliktna i podijeljena društva kakvo je bh. Podijeljena nadležnost u oblasti obrazovanja po entitetima, u Federaciji BiH nadalje decentralizirana po kantonima, već naslućuje rascjepkanost odnosno koegzistiranje više obrazovnih programa i sistema unutar BiH. Fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' samo je dio naše iščašene stvarnosti,” - podcrtao je tokom panela Mirza Emirhafizović, doktor socioloških nauka, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA, te je zaključio: ”Kao zajednica nismo postigli konsenzus ili dogovor o tome čemu težimo – Društvu znanja ili antiznanja”, zaključio je Emirhafizović.

Važno je kakva percepcija vrijednosti obrazovanja prevladava u društvu, drugim riječima koliko se cijeni obrazovno postignuće, stečeno znanje, sposobnosti i vještine pojedinaca, a ne samo formalna diploma. Osim favoriziranja funkcionalnog usvajanja znanja nasuprot reproduktivnom učenju, u procesu obrazovanja ne treba zapostaviti njegovanje moralnih vrijednosti i humanosti, uključujući empatiju, altruizam, solidarnost, te kulturu dijaloga, piše u informaciji Udruženja "Alumni Prve bošnjačke gimnazije" Sarajevo.