Jezik mržnje, ultranacionalizam, prijetnje, terorizam, finansiranje terorizma kukavičluk, dezerterstvo, razvaljivanje BiH, radikalizam, nepoznavanje vjere samo su neke od nametnutih pa čak i otvorenih optužbi i uvreda. Preko ovoga ne treba olahko preći. Sa ovim gnusnim i do sada neviđenim netačnim tvrdnjama i optužbama upoznat ćemo sve one koji mogu građanskim aktivizmom sankcionisati ovakve izljeve mržnje, etiketiranje, lažno optuživanje i neistine prema bh. iseljeništvu.

AVDO METJAHIĆ: Pozivamo dijasporu širom planete da ne nasijedaju na ovakve podvale. Mi trebamo Bosni i Hercegovini, ona treba nama, dakako i Sandžaku. Kreatori manipulacija i neistina žele da stvore našu negativnu emociju prema Bosni i Hercegovini, ali i odbojnost u suprotnom pravcu.

Dijaspora je svojevrsna Bosna i Hercegovina izmještena izvan geografskih okvira matične države. O potencijalima i ulozi u svakolikom očuvanju države, uglavnom se zna. I nije to puko uplaćivanje novca na račune u BiH. To je snaga koja se ogleda u demografsko-biološkom obliku, ali i intelektualnom, razvojnom, ekonomskom. Upravo svjesnost da je dijaspora jedna od čvrstih linija odbrane i resurs razvitka BiH, rezultiralo je buđenjem snaga i ideja koje žele oslabiti pa čak i uništiti našu vezu sa zemljom u kojoj smo rođeni.

Kao još jedan od pokušaja buđenja negativnih emocija kod našeg iseljeništva prema BiH, ali i prema nama, reportaža je Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN – Detektor.ba). Šokirani smo poveznicama čak i otvorenim optužbama prema dijaspori u radu pod naslovom „Zabrinjavajući uticaji ultranacionalističkih narativa iz dijaspore“. „Kreativan“ je način autorice Emine Dizdarević i osoba koje je intervjuisala da izdvoje dijasporu kao cilj istraživanja a da bi je potom etiketirali.

Najprije su dijaspori pridodali nekakve prijetnje i govor mržnje „koji kroz društvene mreže i lažne portale dopiru u BiH“. Iako su društvene mreže i portali donijeli i pojavu neprimjernih komentara korisnika, ovdje se taj fenomen dovodi u vezu sa nama. Maliciozna i drska, ali naivna alatka autorice. Nešto što je pojava na svim meridijanima, svim etničkim i zavičajnim zajednicama, u TV magazinu je direktno povezano s nama pa tako i prijetnje novinarima. Tako urednik portala Klix.ba Semir Hambo koji se pojavljuje u TV reportaži, tvrdi da govor mržnje, uvrede na vjerskoj, seksualnoj i svakoj drugoj osnovi, većinom dolaze iz dijaspore.

Sead Turčalo, za kojeg smo provjerili i utvrdili da je zaista dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, u negativnom kontekstu govori o medijima iz dijaspore. Da li je moguće da bi uveli verbalni delikt i zabranili dijaspori da koristi medije? Onda se odjednom pojavljuje diskusija o lažnim vijestima. Opet povezivanje s dijasporom, opet nameću zaključak da je dijaspora kriva za medijske laži.

Tu su tvrdnje da je „nacionalistički narativ jako prisutan u djaspori“. Ove naše aktivnosti na očuvanju identiteta, ukazivanje na zlo koje je pogodilo BiH i na sve aktuelne opasnosti za našu matičnu državu, posebno za Bošnjake, vjerovatno je autorici i intervjuisanim „nacionalistički narativ“.

Esad Bajtal je kao našu grešku naveo „oživljavanje ratnih tema“. Stanimo ovdje. Da li ovo sagovornik BIRN-a tvrdi da se trebamo odreći kulture pamćenja? Da, upravo to. Dat je prostor onima koji smatraju da sjećanje na Korićanske stijene, na zloglasne logore smrti Omarska, Trnopolje, Keraterm, Sušica, Dretelj, Heliodrom, na Kevljane, Markale, na zločine u Kalinoviku, Nevesinju, Ključu, Sarajevu, u Vilinoj vlasi ne treba „oživljavati“. Zaključak je da treba umrtviti pamćenje i sjećanje na te „ratne teme“. Ni ovo nije slučajno. Nije riječ ni o analitičkom promašaju. Jasno je da postoje centri kojima smeta kultura sjećanja kod Bošnjaka i ostalih privrženih BiH pa se želi taj institut negativizirati i obesmisliti.

„Tajni plan srpskih stratega: Etničko čišćenje Bošnjaka iz doline Lima“, tekst je kojom je ilustrovana priča oko negativnosti i medijskim djelovanjem dijaspore. Valjda je jezik mržnje što se u konkretnom primjeru putem medija htjelo ukazati na historijske činjenice o zločinu genocida nad Bošnjacima u dolini rijeke Lim. Sandžački Bošnjaci nebitni su pa podsjećanje na ubistva, progone, istrebljenja… treba zabraniti i prikazati kao ultranacionalizam. Zar upravo nepoštivanje žrtve i traume jednog dijela našeg naroda, iz Sandžaka, nije i njegovo omalovažavanje?
Prikazuje se i objava o podsjećanju na zločin u Tišći. I to se htjelo negativizirati pa je pronađen neki neprimjeren komentar. Poruka ovog prikaza je da se ne objavljuju ovakva podsjećanja na zločine jer izazivaju komentare u kojima se poziva na osvetu.

U nizanju negativnih pojmova i njihovom nasilnom vezivanju uz dijasporu, Esad Bajtal, onako filmski patetičan, ide stepenicu više. Kaže da je cilj djelovanja nekih portala razvaljivanje BiH, te da oni čekaju takvu priliku kako bi „realizovala ratne ciljeve iz devedesetih godina“, to se zasigurno može potvrditi za velikosrpsku i velikohrvatsku dijasporu, odnosno četničko-ustašku. Ali smještanjem ove tvrdnje u epizodu o dijaspori u bilo kojem kontekstu Bošnjake koji su preživjeli genocid, i koji čine apsolutnu većinu dijaspore BiH, autorica je učinila presedan. Dijasporu je dovela u direktnu vezu sa uništavanjem BiH. Pored sve žrtve koju su preživjele žrtve genocida i ratnih stihija iz BiH podnijeli, od protjerivanja, silovanja, ubistava najmilijih, maltretiranja, pljačke i uništavanja imovine, sada su Bajtal i novinarka Dizdarević priredili užasno poniženje, sugestivno optuživši dijasporu da smo neprijatelji BiH. Užasno!

Uslijedila je i uvreda da je dijaspora intelektualno potkapacitirana. Bajtal je rekao da se dijaspora koristi jer se njima lakše manipuliše nego nama ovdje. Najzad ko su to oni, a ko mi?
Onda još jedan šok. Optužena je dijaspora da nije bila sudionik očuvanja BiH. Poznato je koliko znanih i neznanih heroja je dala dijaspora, ali je to namjerno anulirano i postavljeno naopačke pa je nametnut dojam da su kukavice i dezerteri.



Nadalje se nameće zaključak da je dijaspora eksponent političkih stranaka pa tako i udruženja koja nas okupljaju.

Još jedan aspekt sataniziranja je zadovoljen i apliciran uz pojam dijaspore. Novinarka navodi da ekstremni nacionalizam iz dijela dijaspore, može postati ozbiljan sigurnosni izazov a jedan od prikazanih policajaca Anes Čengić tvrdi da je 90% krivičnih dijela povezanih sa terorizmom u BiH došlo iz dijaspore. Znamo kako se priča o zlu nazvanom terorizam lahko koristi za etiketiranje a onda i dehumanizaciju onima kojima se to prišiva. Vjerovali ili ne, u kontekstu povezivanja dijaspore i terorizma, spominjano je i pogrešno tumačenje religije. Dakle, dijaspora i krivo tumači islam.

Rečeno je i da „veza između dijaspore i radikalizma i ekstremizma postoji“. Naknadno je dodato da je „ta veza nedovoljno istražena“, ali je i samo uvođenje ovog pojma u TV priču nanošenje štete i targetiranje dijaspore, pogotovo jer je ovaj dio bh. bića spomenut u kontekstu finansiranja terorizma.

Jezik mržnje, ultranacionalizam, prijetnje, terorizam, finansiranje terorizma kukavičluk, dezerterstvo, razvaljivanje BiH, radikalizam, nepoznavanje vjere samo su neke od nametnutih pa čak i otvorenih optužbi i uvreda. Preko ovoga ne treba olahko preći. Sa ovim gnusnim i do sada neviđenim netačnim tvrdnjama i optužbama upoznat ćemo sve one koji mogu građanskim aktivizmom sankcionisati ovakve izljeve mržnje, etiketiranje, lažno optuživanje i neistine prema bh. iseljeništvu.

Naglašavanje partikularnog, njegovo izvlačenje iz šireg i općeg, u konkretnim slučajevima i globalnog, klasična je subverzivna metoda. Da nešto negativno „dolazi iz dijaspore“ iako je svojstveno cijelom čovječanstvu, poput nedoličnih FB komentara, trag je kojeg su ostavili autori i izvršioci ovog pokušaja etiketiranja dijaspore i uvođenja još jedne podjele u bošnjačko-bosanski korpus.

Pozivamo dijasporu širom planete da ne nasijedaju na ovakve podvale. Mi trebamo Bosni i Hercegovini, ona treba nama, dakako i Sandžaku. Kreatori manipulacija i neistina žele da stvore našu negativnu emociju prema Bosni i Hercegovini, ali i odbojnost u suprotnom pravcu. Djelovanja kao što je ova koju je potpisala Emina Dizdarević i njeni sagovornici, ne smiju rezultirati stvaranjem razlika i određenih konflikta na relaciji dijaspora – domovina. Isključivo jer ovakva tergetiranja nisu niti glas naroda, niti glas stručnjaka već modificirani pokušaj rasparčavanja našeg duhovno-povijesnog i etničkog bića. To biće, ono je jedinstveno, ono je u nama, bez obzira da li se nalazimo u našoj Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo na planeti. (A.M.)