Obilježavanje dvadeset pete godišnjice Prve bošnjačke gimnazije nije samo stvar protokolarne ceremonije, već je to i mjera naše kulturne, nacionalne i državne upornosti i izdržljivosti, što dosada u mnogim slučajevima nije bio slučaj. Mnogi važni projekti u našem narodu su započinjani pa zaustavljani. Projekat Prve bošnjačke gimnazije je blagoslovljen dovama i ljubavlju njenih osnivača i hizmećara od prvoga dana, kao i njenih učenika i učenica, na koje možemo biti svi ponosni zato što ih imamo, kao što i oni mogu biti ponosni na nas što nas imaju. Osobno sam jako sretan što se za Prvu bošnjačku gimnaziju može reći da je jedan od najuspješnijih projekata, kojeg je ovoj generaciji Bošnjaka/Bosanaca ostavio u miraz rahmetli Alija Izetbegović.

DR. MUSTAFA CERIĆ: Prva bošnjačka gimnazija, koja je nastala pod opsadom Sarajeva (1,425 dana), nije prva samo zato što je nastala u tim okolnostima, već je ona prva i zato što je slomila okove oko vrata Bošnjacima, koji nisu imali pravo da uče o sebi od samih sebe, a to znači da spoznaju sami sebe ne samo u vjerskom, već i u nacionalnom, kulturnom, civilizacijskom i državnom smislu. Prva bošnjačka gimnazija je izraz bošnjačke/bosanske slobode, koja podrazumijeva edukaciju na principu slobodne prakse (liberal arts education), a to znači edukaciju, koja osposobljava učenike da se znaju služiti svojim vlastitim umom kroz upotrebu logike, filozofije, umjetnosti, literature, historije…

Ako je svjetlosna godina jedinica za mjerenje udaljenosti koju foton (svjetlosni kvant) proputuje u jednoj julijanskoj godini, onda je svaka od dvadeset pet godina Bošnjačke gimnazije mjerljiva fotonskim putovanjem. S tom razlikom što Bošnjačka gimnazija ne putuje, kao foton, u praznom prostoru bez prisustva snažnih gravitacijskih polja. U prostoru punog raznih gravitacijskih polja, Bošnjačka gimnazija putujući pravi svoje gravitacijsko polje iz početka, polje u kojem se sade i niču pupoljci za otvarenje novih cvjetova bošnjačke pameti. Nije džaba rečeno da je vrijeme od puberteta do dvadeset prve godine period u kojem se oblikuje ljudski um i karakter. Stoga, zrele nacije brinu o uzgoju svog umnog i moralnog potencijala u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Prva bošnjačka gimnazija je upravo to – pravo mjestu gdje se u pravo vrijeme, u ratu i u miru, podiže u zadnjih dvadeset pet godina jedna nova generacija nacije u Bošnjaka/Bosanaca.

U sto zadnjih godina nijedan originalni odgojno-obrazovani projekat u Bošnjaka nije usporediv po uspješnosti i kontinuitetu s projektom Bošnjačke gimnazije. Ona nije ni klasična medresa, ni klasična gimnazija, već originalni svojevrsni koledž (College), srednjoškolska odgojno-obrazovana ustanova za koju se, u širem značenju te riječi, može reći da ima dvomilenijsku historiju. U islamu je koledž, kao privatna odgojno-obrazovna institucija s internatom, prethodio medresi, kao državnoj i doktrinarnoj odgojno-obrazovnoj instituciji. Rani islamski koledž nastao je kao potreba za pravnim znanjem (fiqh) i moralnom spoznajom (akhlāq). U bîti islam je nomokratija, kultura vladavine prava u individualnom i kolektivnom životu čovjeka. Islam nije teokratija, kultura dominacije svećenstva/sveštenstva ili crkve. Znanje (ʿilm) je dâr Božji koji mora biti dostupan svakoj ženi i muškarcu, koji ima volju i želju da oplemeni svoju dušu i osposobi svoje tijelo za život dostojan čovjeku na ovoj zemlji. Pravo na sticanje znanja o samome sebi, o svom biću, o svom porijeklu, o svom vjerskom, nacionalnom i kulturnom identitetu, o svojoj vlastitoj zemlji i državi je jedno od najvažnijih ljudskih prava. Stoga, Prva bošnjačka gimnazija, koja je nastala pod opsadom Sarajeva (1,425 dana), nije prva samo zato što je nastala u tim okolnostima, već je ona prva i zato što je slomila okove oko vrata Bošnjacima, koji nisu imali pravo da uče o sebi od samih sebe, a to znači da spoznaju sami sebe ne samo u vjerskom, već i u nacionalnom, kulturnom, civilizacijskom i državnom smislu. Prva bošnjačka gimnazija je izraz bošnjačke/bosanske slobode, koja podrazumijeva edukaciju na principu slobodne prakse (liberal arts education), a to znači edukaciju, koja osposobljava učenike da se znaju služiti svojim vlastitim umom kroz upotrebu logike, filozofije, umjetnosti, literature, historije…

Ne želimo reći da u Sarajevu nije bilo gimnazija, ali možemo kazati da u Sarajevu nema gimnazije koja je usporediva sa Prvom bošnjačkom gimnazijom. No, Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu je usporediva sa Prvim univerzitetom u Fezu. Slučajno ili ne, Prvi univerzitet al-qarawiyyin u svijetu ustanovila je Fatima al-Fihri prije više od jednog milenija, preciznije 859. god. Iza uspjeha Prve bošnjačke gimnazije, također, stoji žena naše gore list Lejla Akšamija. Ništa manje važno je naglasiti da je sadašnja direktorica Prve bošnjačke gimnazije Naida Hota, žena koju je odgojila Prva bošnjačka gimnazija. Ako bi ikad Prva bošnjačka gimnazija tražila ime, onda nema primjerenijeg od imena Fatime al-Fihri, koja je svojom idejom o univerzitetu u Fezu, u džamiji Al-Qarawiyyin, demonstrirala najsnažniji dokaz o tome da je islam vjera uma i kultura razuma, razuma koji je prosvijetlio Europu i usmjerio je prema humanizmu i renesansi. O tome svjedoči podatak da je tek 1088. u Bolonji podignut prvi univerzitet u Europi, dok je 1096. Oxford dobio svoj univerzitet.

Obilježavanje dvadeset pete godišnjice Prve bošnjačke gimnazije nije samo stvar protokolarne ceremonije, već je to i mjera naše kulturne, nacionalne i državne upornosti i izdržljivosti, što dosada u mnogim slučajevima nije bio slučaj. Mnogi važni projekti u našem narodu su započinjani pa zaustavljani. Projekat Prve bošnjačke gimnazije je blagoslovljen dovama i ljubavlju njenih osnivača i hizmećara od prvoga dana, kao i njenih učenika i učenica, na koje možemo biti svi ponosni zato što ih imamo, kao što i oni mogu biti ponosni na nas što nas imaju. Osobno sam jako sretan što se za Prvu bošnjačku gimnaziju može reći da je jedan od najuspješnijih projekata, kojeg je ovoj generaciji Bošnjaka/Bosanaca ostavio u miraz rahmetli Alija Izetbegović. Dužnost je i vjerska, i moralna, i kulturna, i nacionalna, i državna da ovaj amanet čuvamo za vijeka vjekova sa dovom da ne ostane samo na Prvoj, već da se ideja Bošnjačke gimnazije širi širom Bosne, Balkana, Europe i svijeta, kao što se proširila al-Fihrina ideja o univerzitetu.

Od srca čestitam svim učenicima i učenicama, bivšim i sadašnjim, nastavnom osoblju na čelu sa bivšom direktoricom Lejlom Akšamijom i sadašnjom Naidom Hota dvadeset petu godišnjicu Prve bošnjačke gimnazije sa dovom Svevišnjem Allahu da nas osnaži u našoj namjeri da čitamo i učimo, da istražujemo i spoznajemo, da se volimo i poštujemo u vjeri i domovini radi Allahovog rizaluka. Amin!